Svaka četvrta mirovina pod nekom je vrstom ovrhe! Zavod za mirovinsko osiguranje od mirovina za veljaču “odrezao” je čak 315.583 ustega, što je zamjetno povećanje u odnosu na stanje prije gospodarske krize.
Primjerice, u ožujku 2007. godine pod ovrhom je bila svaka šesta mirovina, a pljenidbi je bilo gotovo upola manje - 174.517. No, kriza je donijela i nešto dobro umirovljenicima.
Najuzorniji platiše
Broj kredita - gotovinskih i potrošačkih - koji se otplaćuju iz mirovina doslovno se prepolovio. Na početku 2007. umirovljenici su imali 146.229 kredita, što znači da je zaduženjem bila opterećena svaka sedma mirovina. Danas iz mirovine kredit plaća 79.146 umirovljenika, odnosno svaki petnaesti. Iako su umirovljenici i dalje najuzorniji platiše u Hrvatskoj, i ta populacija posljednjih pet godina gomila neplaćene račune. Zbog višemjesečnih zaostataka s plaćanjem pod ovrhom je danas 35.907 mirovina, što je porast od gotovo 10.000 u pet godina.
Neugodna iznenađenja
U ovoj se statistici do prije nekoliko mjeseci nalazila i 69-godišnja Zagrepčanka s mirovinom malo većom od 3000 kuna. Podigla je 20.000 kuna na dvije godine. Rata od oko 950 kuna nije se činila pretjeranom, a prije nego što je kredit realizirala, jedan mjesec je “za probu” preživjela sa 2400 kuna. I uspjela je bez osobitog napora.
No, sa šestom ratom kredita, u tek oličenom stanu, s novim štednjakom, hladnjakom i trosjedom na razvlačenje, stigla je ovrha na mirovinu zbog godina neplaćanja komunalnog doprinosa za posjed u Jastrebarskom.
Iako je prije pola godine dobila ispriku općine koja joj je najprije “zaboravila” slati uplatnice, a onda po kratkom postupku blokirala račun, ništa se našoj sugovornici time nije popravilo. Nakon dva mjeseca blokiranog računa savršeni plan otplate kredita se urušio. Za povratak na nulu trebalo joj je sedam mjeseci i velika pomoć susretljive bankarice.
Ova je Zagrepčanka još dobro prošla. Na temelju prosječne hrvatske mirovine od 2146 kuna, banke ne daju kredit od 20.000 kuna. Da bi se dobilo bilo kakav kredit veći od 5000 kuna, treba imati mirovinu od najmanje 2500 kuna, a supružnici koji bi bili sudužnici zajedno moraju imati 2500 kuna “slobodnih” primanja. Većina umirovljenika s prosječnim i ispodprosječnim mirovinama, kad zatereba gotovinu, okreće se kreditima iz oglasnika. Trenutno je među umirovljenicima najpopularniji kredit s pola glavnice na počeku.
Vraćaju dvostruko
Princip je da se pola glavnice otplaćuje s kamatama u ugovorenom roku, a s posljednjom ratom na račun sjeda druga polovica glavnice. U oglasniku umirovljenik s prosječnih 2200 kuna mirovine može dobiti 22.000 kuna na četiri godine. Taj kredit u konačnici plaćaju najmanje 46.168 kuna. Za bankovni kredit od 20.000 kuna treba platiti oko 22.000 kuna, ali s rokom otplate od maksimalno dvije godine.