Nedavan pregled poslovanja Hrvatske turističke zajednice - velike nacionalne turističke organizacije koja barata sa zavidnim budžetom od oko 265 milijuna kuna godišnje, odnosno skoro 800 tisuća kuna dnevno - prilično je odjeknula među akterima u turističkoj industriji. Osim neracionalnog i netransparentog poslovanja, kako kažu, mahom ih ljuti što njihova znanja “HTZ nikada ne konzultira, a dogovoriti sastanak, nemoguća je misija”.
- Glavna djelatnost HTZ-a je promocija Hrvatske kao destinacije. Kada vidimo da predstavništva vani i Ured u Zagrebu koštaju 52 milijuna kuna, da na radionice Buy i Sell Croatia ode 8,5 milijuna kuna, na posebne tržišne aktivnosti devet milijuna kuna, na oglašavanje 140,3 milijuna kuna, na zastarjele brošure skoro 1,4 milijuna kuna, na sajmove 17,1 milijun kuna, pitamo se kako to da se još uvijek nismo uspjeli brandirati, niti produljiti tradicionalnu kupališnu sezonu - ironično će naši sugovornici.
Jasna Vukas (Marko Polo): ‘HTZ mi je dao 50 vrećica lavande da ih podijelim u Kini’
- Kad sam pročitala da HTZ tvrdi kako ulaže u projekt “Hrvatska, domovina Marka Pola”, nisam znala hoću li se smijati ili plakati.
Tri godine se mučimo, guramo projekt “Putevima Marka Pola”, anuliramo Talijane, a HTZ se ponaša kao da ih se to ne tiče - kaže Jasna Vukas, predsjednica međunarodne udruge Putevima Marka Pola koja promiče hrvatski identitet slavnog mletačkog trgovca.
Ništa ne razumiju
Udruga, kaže, radi na kulturnoj-turističkoj ruti, od Venecije do Crnog mora. Stasali su pred Olimpijadu 2008. i bilo im je logično obratiti se HTZ-u kojoj su već puna usta bila Marka Pola. - Nama novi hotel Marko Polo, u kineskom gradu Yangzhou, sam zatraži da im dostavimo brošure “Hrvatska, domovina Marka Pola” jer da je žele staviti u sve svoje sobe! Fantastično!
Odem do Mila Sršena, direktora ureda za kulturni turizam pri HTZ-u, a on kaže ‘Tko će platiti prijevoz brošura, HTZ nema novca?’
Propali milijuni
Ajme sramote! Nemaju za prijevoz, a tiskaju tone brošura koje im ćube u skladištima, koji ih godišnje koštaju dva milijuna kuna. Vi morate vidjeti njihovo skladište u Velikoj Gorici! To je tvornička hala sa stotinama tisuća nikad podijeljenih primjeraka. Kaže mi jednom voditelj skladišta Pere Zuzurović, ‘E, Jasna, tebe će ove brošure nadživjeti’ - tumači.
Nedavno je, nastavlja, u Kini završio festival hrvatske gastronomije, “Okusi iz domovine Marka Pola” u trajanju od mjesec dana.
- Obratim se HTZ-u da nas tu nekako podrže. Znate što smo dobili? Filmove, brošure i 50 vrećica lavande. Za Kinu. 50 vrećica. I da, ako sami platimo prijevoz! - zaključuje.
Branko Boričić (producent): 15 godina bitke s HTZ-om
‘Doveli su strane novinare u Slavoniju i prikazali im film o - Jadranu’
Neracionalno donošene odluke HTZ-a imao je, kaže, prilike osjetiti i producent Branko Borčić, koji je u okviru filmskog projekta “Hrvatska kulturna baština” napravio četiri kulturološka filma o unutrašnjosti Istre, Zagorja i Slavonije, na više jezika.
Projekt je pod pokroviteljstvom Sabora i Crkve, a zbog kvalitete, dovršeni filmovi dobili su pravo korištenja logotipa UNESCO-a i ICOMOS-a.
- Na projektu su vrsni profesionalci: glazbu je radio Arsen Dedić, snimatelj je Enes Midžić, montaža Alfred Kolombo, a scenarist i redatelj filmova bio je ugledni povjesničar umjetnosti, danas pokojni Radovan Ivančević. Snimanja su počela još 1994. godine.
Bulić ih odbio
Obratili smo se Niki Buliću, tadašnjem ministru turizma, no pristojno nas je odbio. Nastavili smo se obraćati svim ministrima turizma, jer su oni istovremeno predsjednici HTZ-a, da razmotre projekt. Nikad ni sastanak nismo uspjeli dogovoriti - opisuje Borčić.
Onda su, prisjeća se, uspjeli i s MUP-om dogovoriti suradnju (od njih su dobili helikoptere za potrebe snimanja). Apsurdno je, smatra Borčić, da MUP daje veću podršku od HTZ-a. U to vrijeme odbijalo ih je i Ministarstvo turizma i HTZ s obrazloženjem da nemaju sredstava.
- Ali, kad smo čuli da su istovremeno sufinancirali film “Četverored”, malo smo se zaprepastili. Kakve to veze ima s promocijom hrvatskog turizma? - napominje Borčić.
Novinari u čudu
Konačno im je, kaže, 13 godina kasnije Ministarstvo turizma sufinanciralo izradu jezičnih verzija filmova Zagorja i Istre, pa ih je potom primio i Milo Sršen, voditelj ureda za kulturni turizam pri HTZ-u, ali ništa posebno nije se dogodilo.
- Iznenađenjima nikad kraja. Prije dvije godine HTZ, kroz svoje skupe radionice Buy Croatia, vodi strane novinare i touroperatore po Zagorju i Slavoniji, u cilju razvoja kontinentalnog turizma, i pokažu im film ‘Čarobna Hrvatska’ pokojnog Balde Ćupića. Lijepo, ja jako poštujem Ćupićev opus, ali od 17 minuta tog filma, 14 minuta se odnosi na Jadran. Samo tri minute na kontinentalnu Hrvatsku.
Reagiramo kod Sršena, jer skupo košta da dovedete tolike ljude, a prikazujete im druge destinacije. ‘Kakva je to strategija’, kažem mu, ‘da ste nas pitali, poklonili bismo vam naše filmove, mene jedan DVD košta dva eura’ - opisuje Borčić.
Istražiti fakture
Nije li apsurdno, nastavlja, da Ministarstvo turizma sufinancira izradu jezičnih verzija fimova o kontinetalnoj Hrvatskoj, a HTZ ih ne koristi za svoju promociju.
- Koji prazan hod, očito je njihova promocija na razini plakata i brošura koje su godinama tiskali van Hrvatske. Jesu li preplaćene? Bilo bi zanimljivo vidjeti fakture - zaključuje.
Željko Kelemen (vlasnik turističke agencije): Ponudio sam da tiskamo brošuru za Ameriku. Rekli su: Ne uklapate se u model
“Vaš sam članak pročitao u avionu iz Londona za Zagreb. Sami, dakako, plaćamo letove, kupujemo najjeftinije karte, zakupljujemo last-minute štandove na sajmovima ... kad vidimo neracionalnost HTZ-a, smrkne nam se.”
Javlja to Željko Kelemen, vlasnik turističke agencije Huck Finn Adventure Travel, specijalizirane za sportove na vodi, rafting, ture kajakom i kanuom, inače kajakaš na divljim vodama u reprezentaciji bivše zemlje.
Fijasko na sajmovima
- Nisu ni krenuli ovogodišnji sajmovi, a već fijasko. Na prvom sajmu The London Boat Show od 6. do 15. siječnja ove godine skupo plaćena promocija Hrvatske prezentirala je samo jedan dio ponude. Naime, svih ovih godina naši "profesionalci" nisu shvatili da Boat, ili Boot na njemačkom, ne znači samo nautiku - jedrenje, krstarenje, charter i marine - već i mala plovila, kajake, kanue ... Ni ove godine na stol nismo stavili ponudu pustolovnog turizma koji ima milijunsku publiku. A HTZ kaže da je lani na nove proizvode potrošio 2 milijuna kuna?! Poslao sam dopis na ured direktora HTZ-a i desetak adresa njihova Glavnog ureda. Nije bilo niti jednog odgovora, poziva ili reakcije - kaže Kelemen.
- Da li smo stvarno njemačkom touroperatoru TUI dali 800.000 eura, a odbili smo World Summit Adventure Travel Trade Association - vodeću svjetsku udrugu agencija pustolovnog turizma - jer su za poslovni skup u Dubrovniku, za 900 profesionalaca iz cijelog svijeta, tražili 50 tisuća dolara? Radi se o industriji koja obrće 80 milijardi dolara. Pustolovna putovanja u Americi su jaka, ali šansa da ih dobijemo je mala - kaže Kelemen koji je ipak uspio 12-dnevne ture progurati na američko tržište.
- Američki tour operator, koji sam ima prodajnu mrežu od 125 velikih trgovina s opremom za putovanja nudi besplatnu distribuciju brošure za 12-dnevna putovanja od Zagreba do Dubrovnika, u predsezoni i podsezoni!
- Međutim, hrvatska brošura je zastarjela. Stoga sam nedavno predložim HTZ- u da sufinancira tiskanje male, jeftine brošure za američko tržište. Ne može, odgovorili su mi da sustav ne predviđa sufinanciranje tiskanja brošura agencija. Neka pokušam na natječaju za “udruženo oglašavanje”. Pokušao sam.
Problem sustav
No, sustav ne sufinancira tiskanje brošura nego samo postera. ‘Zovite Gordanu’, kažu nas sastanku. Došla Gordana i kaže, ‘ne uklapate se u 12 modela zajedničkog oglašavanja’ i nabroji 12 postavljenih modela. Među njima npr. školske ekskurzije, što nimalo ne odgovara američkom tržištu koje kod nas sigurno neće slati svoje učenike. ‘Možemo li prilagoditi neki od tih modela ili dodati neki novi?’ - pitam. ‘Ne. Sustav ne dopušta’, pojašnjava Gordana. I onda neka Hrvatska razvije nove proizvode i produlji sezonu - nasmijao se ironično.