Debljina je bolest, ima svoju šifru i prema njoj se moramo tako odnositi. Jer, podaci su alarmantni, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Poznato je da je svaki treći Hrvat debeo, a time riskira brojne popratne, kronične bolesti, koje dovode do kraćeg životnog vijeka, trošenja brojnih lijekova, što opterećuje zdravstveni sustav. Upravo zato Jutarnji list je organizirao konferenciju: "Debljina - ozbiljan problem, rješenja postoje", na koju su se odazvali brojni stručnjaci.
- Vjerujem da smo svi svjesni činjenice kako je debljina - tiha epidemija našeg doba. U Hrvatskoj, kao i diljem Europe i svijeta, brojke rastu - rekla je ministrica Irena Hrstić u uvodnom dijelu konferencije te dodala da je istina da postoji problem, ali i rješenje.
Više od 1.180.000 odraslih osoba u Hrvatskoj živi s debljinom - gotovo svaki treći građanin.
U Hrvatskoj, kao i diljem Europe i svijeta, brojke rastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), predstavila je ministrica, 64,1 % odraslih Hrvata ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu - od toga je 38,4 % s prekomjernom težinom, a 25,7 % s debljinom. Još je zabrinjavajuće da jedno od troje djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu težinu ili debljinu - točnije, 33,1 % prema posljednjem COSI istraživanju.
Dakle, to znači da više od 1.180.000 odraslih osoba u Hrvatskoj živi s debljinom - gotovo svaki treći građanin.
- No, iza tih brojki ne stoje samo kilogrami. Stoje i ozbiljni rizici: šećerna bolest, s kojom u Hrvatskoj živi više od 500.000 osoba, kardiovaskularne bolesti koje su uzrok 45 % svih smrti godišnje, određeni oblici raka, ali i narušeno mentalno zdravlje, izolacija, sram i stigma. Jer debljina - uza sve fizičke posljedice - sa sobom nosi i veliki emocionalni teret - ustvrdila je Hrstić, koja smatra da su upravo ovakve konferencije važne kako bi se razgovaralo o ovom globalnom problemu. Istaknula je kako joj je zadovoljstvo da ova konferencija nosi pozitivnu misao - da rješenja postoje, ali isto tako moramo biti svjesni da nema brzih, instant rješenja.
- Ministarstvo zdravstva kroz Nacionalni plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne mase do 2030. godine provodi niz mjera - od edukacije u školama, preko poticanja tjelesne aktivnosti, do javnozdravstvenih kampanja - naglasila je ministrica. Dodala je i da se državna strategija borbe protiv debljine u Hrvatskoj temelji na Akcijskom planu za prevenciju debljine 2024. - 2027., koji je usmjeren na smanjenje prevalencije debljine promicanjem zdravih životnih stilova i unapređenjem kvalitete života. Sam Akcijski plan cilja na sedam ključnih područja, i to: promicanje tjelesne aktivnosti, pravilnu prehranu, edukaciju, podršku i liječenje, praćenje stanja, izgradnju zdravih okruženja, centraliziranu koordinaciju svih aktivnosti.
Da je debljina kronična recidivirajuća bolest, sa svojom šifrom E66, rekla je prof. dr. sc. Sanja Klobučar.
- Upravo zato debljini trebamo pristupiti kao bilo kojoj drugoj bolesti. Dakle, dijagnosticirati i liječiti kako bismo prevenirali druge bolesti koje nastaju kao posljedica. Također, tako dolazi do poboljšanja kvalitete života, ali i uštede zdravstvu - kaže prof. Klobučar.
Debljina je jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema današnjice, navela je prof. Klobučar, a u Hrvatskoj s njom živi svaka treća odrasla osoba. Riječ je o kroničnoj, recidivirajućoj bolesti koja značajno povećava rizik od šećerne bolesti tipa 2, srčanožilnih bolesti, određenih vrsta karcinoma i brojnih drugih zdravstvenih komplikacija.
Dodala je kako se osobe koje žive s debljinom suočavaju s kraćim životnim vijekom, smanjenom kvalitetom života te ograničenom funkcionalnom sposobnošću. Debljina stoga, navodi prof. Klobučar, nije pitanje osobnog izbora, nego rezultat složenih međudjelovanja genetskih, okolišnih, psiholoških i socioekonomskih čimbenika. Unatoč sve raširenijoj prisutnosti, debljina je i dalje nedovoljno prepoznata kao ozbiljan medicinski problem koji zahtijeva sustavan pristup i stručnu podršku.
- Zdravstveni sustav mora osigurati pravodobno prepoznavanje, dostupno liječenje i dugoročnu skrb za osobe s debljinom, bez stigmatizacije i diskriminacije. Prevencija i liječenje debljine moraju postati prioritet javnog zdravstva kako bismo zaštitili zdravlje nacije i smanjili opterećenje zdravstvenog sustava. Vrijeme je da kao društvo promijenimo narativ jer debljina nije samo estetski problem, nego ozbiljno medicinsko stanje koje traži razumijevanje, edukaciju i djelovanje - zaključila je prof. Klobučar.
Zabrinjavajuća je činjenica da je čak 200 različitih zdravstvenih stanja povezano s debljinom, i zapravo ne postoji nijedan organski sustav na koji debljina ne djeluje negativno.
Akademik prof. dr. Davor Miličić naveo je kako je posljednjih godina svijest o debljini i problemima koje izaziva sve raširenija, ali da unatoč tome i dalje imamo previše osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu. Iako živimo u svijetu, rekao je, u kojem bi se očekivana prosječna duljina trajanja života, s obzirom na napredak medicine, trebala produljivati, zbog debljine se to može mijenjati.
- Moderan čovjek bi trebao dulje živjeti, ali na kraju ćemo imati manju duljinu života nego naši preci. Upravo zato riječ je o vrlo ozbiljnoj epidemiji o kojoj se treba neprestano govoriti i suzbijati je - napomenuo je akademik Miličić.
Poznato je koliko loše prekomjerna tjelesna masa utječe na krvožilni sustav, hipertenziju, dijabetes i da se liječenjem zdravstveno stanje može bitno popraviti.
- Masne stanice pretilih i osoba onih koje to nisu su različite. Ektopična mast je nakupina triglicerida u tkivima koja nisu masno tkivo, a koja bi trebala sadržavati samo male količine masnoća, kao što su jetra, skeletni mišići, srce i gušterača. Ona može ometati stanične funkcije, a time i funkciju organa, a povezana je s inzulinskom rezistencijom kod dijabetesa tipa 2. Pohranjuje se u relativno velikim količinama oko organa trbušne šupljine, ali ne smije se zamijeniti s visceralnim masnim tkivom - pojasnio je akademik.
Navodi i da su te masne stanice zapravo hormonski aktivne, drukčije izgledaju, veće su i luče različite supstancije koje pospješuju sve ono što čini probleme koje vode u bolest. Promiču upalnu aktivnost. Stoga, ako smanjimo indeks tjelesne mase, objasnio je akademik Miličić, možemo smanjiti rizik kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i postići remisiju šećerne bolesti i visokog tlaka. Kao velik iskorak Miličić navodi i lijekove koji su nam dostupni, ali i one koji dolaze.
Spomenuo je i studiju SELECT, u kojoj je sudjelovalo oko 17.000 pacijenata, pa i oni iz Hrvatske, gdje se pokazalo da lijek ima zaštitno djelovanje na mnoge organe, a poglavito na srce, bubrege i jetru. To znači da je korist od njega višestruka. Dodao je da bi pacijenti već i s prekomjernom težinom, odnosno ITM-om 27 i višim, također trebali uzimati lijek upravo zbog zaštitnog djelovanja na vitalne organe jer se pokazalo da smanjuje i rizik od srčanog i moždanog udara.
- Važno je spomenuti da lijek sam po sebi nije jedino rješenje i da je, kao i kod svega, važan taj holistički pristup mršavljenju, od promjene prehrane, unosa proteina, općenito više kretanja i vježbi snage, međutim u većini slučajeva drastično olakšava cijeli taj proces i pomaže u tome da se donese ta odluka i da se krene u liječenje debljine - zaključio je akademik Miličić.
Liječnica opće medicine, internist endokrinolog, ginekologinja i psihijatar sudjelovali su u panel-raspravi i pokazali kako i na koji način epidemija današnjeg vremena zbilja treba multidisciplinaran pristup. Od prvog susreta s liječnikom opće medicine nadalje. Jer tragična je činjenica da uz toliki postotak pretilih, mi imamo samo dva posto dijagnosticiranih i zavedenih u zdravstveni karton debelih ljudi.
Doc. dr. sc. Tomislav Božek, specijalist interne medicine, uže specijalnosti endokrinologije i dijabetologije, iznenadio je podatkom da osobe s debljinom prvi put pomoć potraže tek nakon devet godina.
- Naravno da su svjesni da imaju problem. Pa dovoljno je otići u trgovinu i ne pronaći odgovarajući konfekcijski broj da znaš da si u problemu. Ali lakše je otići liječniku zbog bilo koje druge bolesti nego ove, ipak tu je i stigma koje se trebamo kao društvo pothitno riješiti - rekao je dr. Božek i dodao da to prekasno javljanje ima svoje posljedice, a to su već razvijene kronične bolesti.
Objasnio je kako postoje dva oblika pretilosti, pretklinička i klinička.
- Naravno, treba se javiti u pretkliničkoj fazi, jer ova druga je već ozbiljna po zdravlje i ona je već alarmantno stanje - izjavio je dr. Božek.
Njegova preporuka pacijentima je ono što svi znamo, ali vrlo teško provodimo: promjena životnog stila, navika, tjelovježba koja traje oko 150 minuta tjedno.
- Može se krenuti od šetnje, nitko ne očekuje ekstreme, niti su oni dobri. Treba doručkovati, ne smije se kasno jesti i naravno birati namirnice - kaže dr. Božek i zaključuje kako su lijekovi od velike pomoći u rješavanju problema debljine.
Obiteljska liječnica dr. Senka Martinović Galijašević osvrnula se na činjenicu da je samo dva posto pacijenata službeno dijagnosticiranih kao pretilih.
- Svi smo pomalo krivi za to. Naravno da na oko vidimo kad netko ima takav problem. Ali obično se bavimo drugim bolestima na koje se fokusiramo, bio to povišen tlak, šećer, štitnjača..., a zapravo možda su baš te bolesti posljedica debljine - kaže dr. Martinović Galijašević.
Spomenula je i kako posljednjih nekoliko godina, od početka epidemije koronavirusa, pacijenti čak i previše komuniciraju s liječnikom preko e-maila ili telefona, pa liječnik i ne vidi pacijenta. Također, dala je podatak da
68 posto pacijenata očekuje da liječnici otvore temu o debljini.
- Naravno, nije to tako jednostavno. Treba paziti da se netko ne bi uvrijedio, pa se mora paziti kako se o tome priča - smatra dr. Martinović Galijašević. S druge strane, prof. dr. sc. prim. Boran Uglešić, psihijatar, uže specijalnosti iz biologijske psihijatrije, čvršćeg je stava i smatra da se ne treba tome problemu prilaziti u rukavicama.
- Ako je netko debeo, treba mu se to reći. Ako imaš upalu pluća i dođeš liječniku, on ti kaže imaš upalu pluća. I debljina je bolest i treba jasno reći - debeo si! - govori prof. Uglešić.
Debljina izaziva depresiju i anksioznost i to je činjenica, ali isto tako ako se ujutro pogledaš i ako ne vidiš problem, može se, smatra prof. Uglešić, govoriti o nedostatku samokritičnosti.
- Svi znamo one floskule koje su se ponavljale, ako muškarac nema 100 kilograma nije muškarac - govori prof. Uglešić. Tako da svakako debljina izaziva i probleme s mentalnim zdravljem ili je debljina posljedica problema s mentalnim zdravljem.
Tu su depresija, čovjek nema zadovoljstva u svakodnevnom životu, nema užitka, smanjena mu je seksualnost, a tu su i drugi problemi poput znojenja, osjećaja manje vrijednosti...
A da debljina ima utjecaja na reproduktivno zdravlje, kazala je izv. prof. prim. dr. sc. Jelena Marušić, specijalistica ginekologije i opstetricije, uže specijalnosti iz ginekološke endokrinologije i humane reprodukcije.
- To se vidi već od puberteta i prvih menstruacija. Od najranijih dana debljina dovodi do disbalansa. Kasnije dovodi do problema sa začećem. Ako i uspiju zatrudnjeti, tu je niz problema, od visokog tlaka, preeklampsije, krvarenja do spontanih pobačaja, postporođajne depresije... - govori prof. Marušić.
Upozorila je i na druge probleme, od policističnih jajnika, ginekoloških karcinoma, endometrija, karcinoma dojke, a i tegobe kod menopauze su puno izraženije kod debelih žena nego onih s normalnom tjelesnom težinom.
Svi parovi koji imaju probleme sa začećem i pokušavaju ostvariti roditeljstvo uz potpomognutu oplodnju moraju biti svjesni, bilo da je pretio muškarac ili žena - time umanjuju svoje šanse.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....