Projekcije Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da bi gotovo svako četvrto poduzeće (njih 23 posto) koje je zbog pandemije covida-19 pretrpjelo šete u poslovanju i moralo zatražiti moratorij na otplatu kredita moglo doći u situaciju da ni nakon isteka moratorija ne može otplaćivati dugove.
Ostvari li se takav scenarij, svako bi četvrto ili peto poduzeće koje je zapalo u probleme zbog covida-19 moglo imati ozbiljnih problema s preživljavanjem, a pitanje je koliko će ih opstati. Pitanje je ima li Vlada rješenja i izlaz? Prijedlog oporbe da se zakonom uvede moratorij na kredite u Vladi su odbili, a drugi se izvori financiranja za one koji su toliko duboko u problemima da više nemaju kreditnu sposobnost ne naziru. Član Vlade s kojim smo razgovarali kaže da je moratorij na kredite dao efekte, ali su okolnosti loše. Dodaje da su izmijenili Zakon o porezu na dobit kojim im se kao porezni rashod priznaje upravljanje potraživanjima. Zakon stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Na primjedbu kako ipak o bankama ovisi hoće li izaći ususret onima koji više ne mogu držati glavu iznad vode, odgovara da to jest točno, ali je i bankama u interesu da poduzeća prežive i da funkcioniraju te da one imaju s kime poslovati. Uostalom, napominje, ne može država rješavati sve.
Za loše dane
Ministar prometa u SDP-ovoj vladi Siniša Hajdaš Dončić kaže da je otprije kao jedan od najvećih problema Hrvatske u poslovnom sektoru detektirano nepostojanje institucionalnih alternativnih izvora financiranja koji nisu banke, nego fondovi za startup tvrtke, fondovi za dokapitalizaciju.
- Država može preko HBOR-a i privatnog kapitala dokapitalizirati tvrtke s potencijalom koje će se sporo oporavljati. Ekonomija se neće odmah pokrenuti nakon što se ljudi procijepe i tada mješoviti ili alternativni fondovi imaju smisla. Ne može samo država biti u fondu, ali može sudjelovati sa 50 posto. Naše male tvrtke nemaju u svojoj aktivi pet milijuna kuna kapitala pohranjenog za loše dane - kaže Dončić.
Pozdravlja mjeru od 4000 kuna za radnike, ali pita što će biti nakon ožujka i travnja.
- Zar misle da će tvrtke normalno nastaviti raditi. Trebat će pet, šest mjeseci da se sve ponovo pokrene. A što do tada? Ne postoji srednjoročna strategija - kaže SDP-ov Hajdaš Dončić, koji procjenjuje da trideset do četrdeset tisuća ljudi radi u poduzećima koja neće moći ispunjavati kreditne obaveze, a spas bi im bio u alternativnim fondovima.
Ekonomistica Maruška Vizek kaže da Vlada u ovom trenutku radi za gospodarstvo koliko može, a potpore su za naše prilike izdašne. Banke bi, kaže, mogle puno više pomagati kompanijama. Podsjeća da kredite koji se zbog covida ne mogu plaćati do ljeta iduće godine ne moraju knjižiti kao loše.
Potrebna je digitalizacija
Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da je HNB napravio što može, osigurao je likvidnost bankarskog sektora. Vlada, kaže, može reprogramirati porezne obaveze, što je učinila, te sufinancirati fiksne troškove poduzeća i plaće, što je djelomično učinila. Vlade Njemačke, Austrije i Nizozemske u puno većem postotku financiraju fiksne troškove, ali to je zato što su imali fiskalne rezerve u svojim proračunima za intervenciju u krizi. Naša Vlada, kaže Novotny, takve rezerve nema jer se financiramo deficitom, a ekonomski rast nije pratio porast javne potrošnje od 2010. do 2020. godine.
- Vlada još ide u dobrom smjeru, ali ne može beskonačno subvencionirati troškove. EU savjetuje da se restrukturiraju najviše pogođene tvrtke, odnosno ide u digitalizaciju gdje je to moguće, što bi stvorilo nova radna mjesta i novu ekonomsku vrijednost. Problem je što naša Vlada priprema sporo planove apsorpcije europskog novca. Uvjeren sam da ga iduće godine nećemo vidjeti jer nemamo nikakvih planova - kaže Novotny.