ZAGREB - U Hrvatskoj postoji čak 40 regulatornih agencija, 16 različitih zavoda i pet fondova koji imaju ukupno 14.549 zaposlenih. Najviše ih radi u zavodima, 7.868, zatim u agencijama 6,390 a u fondovima je zaposlena 291 osoba.
Vidljivo je to iz pisanog odgovora vlade na zastupničko pitanje laburista Dragutina Lesara koji je zastupniku poslan s predbožićne sjednice Vlade. Lesar je, naime, u rujnu ove godine od Vlade zatražio točan broj državnih agencija, zavoda i fondova, broj zaposlenih u svakoj od njih te iznose planiranih prihoda i rashoda u ovoj godini.
Iz Vladinog odgovora vidljivo je da među 40 državnih agencija po broju zaposlenih prednjači FINA u kojoj ove godine radi 3.128 ljudi. Druga po broju zaposlenih je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja zapošljava 671 osobu, a treća je Hrvatska poljoprivredna agencija s 323 zaposlena.
Slijedi sedam agencija koje imaju između 100 i 200 zaposlenih: Agencija za lijekove i medicinske proizvode (196), Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (189), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (179), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (149), Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (141), Hrvatska izvještajna novinska agencija (125) te Agencija za odgoj i obrazovanje (123).
Ostalih trideset državnih agencija imaju po manje od 100 zaposlenih, a najmanje među njima su Agencija za obnovu osječke Tvrđe sa samo jednim zaposlenim, Agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata s 5 zaposlenika, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu s 8 zaposlenih, te Agencija za javno-privatno partnerstvo s 9 zaposlenih.
U 2014. godini svih 40 državnih agencija planirale su potrošiti 3,3 milijarde kuna, a njihovi planirani prihodi iznosili su 3,8 milijardi kuna.
Po rashodima i prihodima najveća je FINA, koja u 2014. ima 751.607.962 planiranih rashoda i 796.933.326 planiranih prihoda. Na drugom mjestu po financijskom prometu u 2014. godini je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sa 79 zaposlenih čiji planirani rashodi iznose 419.585.782 kuna, a jednako toliko i planirani prihodi. Na trećem mjestu po količini novca koji kroz nju prolazi je Hrvatska agencija za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata koja je u 2014. godini planirala rashode od 389.392.660 kuna i isto toliko prihoda, a ima svega pet zaposlenih.
Od 7.868 zaposlenih u 16 zavoda, najbrojniji su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s 2.892 zaposlenih i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u kojem radi 2.339 zaposlenih. Tri najmanja zavoda imaju po 13 zaposlenih: Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Zavod za obnovu dubrovnika i Hrvatski zavod za telemedicinu.
S najviše novca barataju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje s planiranim rashodima od 36,8 milijardi kuna i jednakim tolikim planiranim prihodima, te HZZO s 23,1 milijardom planiranih rashoda i isto toliko planiranih prihoda.
Od 291 zaposlenika u državnim fondovima najviše ih radi u Fondu za zaštitu okoliša, 290, dok su najmanji po zaposlenicima Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara i Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja, u kojem su zaposlene po tri osobe.
Iz podataka koje je Vlada dostavila Dragutinu Lesaru vidljivo je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2014. godine planirao rashode od 1,4 milijarde kuna te prihode od 1,2 milijarde kuna. Zanimljivo je da je Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i njihove djece u 2014. godini planirao rashode od 32 milijuna kuna, a Fond za obnovu i razvoj Vukovara rashode od 40 milijuna kuna.