NEDOSTAJE SEZONACA

Sve je veća potražnja za radnicima iz Ukrajine: Privlačna im je plaća od 1000 eura, no postoji jedan ‘ali‘...

‘Računica u ovoj priči vrlo je jednostavna: Hrvatska ima potrebu za radnicima, a Ukrajina ima kvalitetnu radnu snagu‘
Ilustracija
 Damjan Tadić/cropix

Jedna od najvećih turističkih kuća na području Dalmacije, zadarski "Turisthotel", trenutačno je u velikim pripremama za dovođenje 40 radnika iz Ukrajine, koji bi ove sezone u toj tvrtki radili na pomoćnim poslovima u ugostiteljstvu, piše Slobodna Dalmacija.

Iako iz "Turisthotela" o tome ne žele više govoriti dok se cijeli postupak, uključujući i radne dozvole, ne privede kraju, ukrajinski radnici na hrvatskom tržištu rada više nisu izolirani slučaj. Štoviše, za tom radnom snagom sve je veća potražnja jer su se pokazali kao iznimno profesionalni i pouzdani, a u Hrvatskoj trenutačno radi nekoliko agencija za posredovanje koje dovode radnike isključivo iz Ukrajine.

Počelo s građevinarstvom

Počelo je prije nekoliko godina s građevinarstvom, sektorom koji kronično muči deficit radne snage, nastavilo se kroz prerađivačku industriju, da bi se sada, na početku sezone koja u odnosu na lanjsku ipak obećava, turističke tvrtke također okrenule ukrajinskim radnicima jer domaći sezonci, barem oni koji žele raditi, jednostavno ne zadovoljavaju sve potrebe tržišta. I ne samo velike kompanije poput "Turisthotela", riječ je o desecima malih hotela, restorana, ugostiteljskih objekata ili apartmana na Jadranu gdje se trenutačno zapošljavaju ukrajinski radnici.

– Računica u ovoj priči vrlo je jednostavna: Hrvatska ima potrebu za radnicima, a Ukrajina ima kvalitetnu radnu snagu koja želi ovdje raditi – govori nam Maria Sremački iz agencije "Gerworker", koja mjesečno na naše tržište dovodi između 40 i 60 ukrajinskih radnika. Od 2018. godine posreduju između njih i poslodavaca, sređuju radne dozvole i ostalu papirologiju. Najviše Ukrajinaca u Hrvatskoj do sada su zaposlili u građevinarstvu, međutim, u posljednje vrijeme sve je veći angažman upravo u turizmu, jer su hrvatski poslodavci otkrili kako iz Ukrajine dolaze kvalificirani radnici s iskustvom i pozitivnim odnosom prema poslu, koji dobro govore strane jezike. Traži se sve: profesionalni i sezonski kuhari, konobari, pomoćno osoblje, djelatnici u animaciji gostiju, sobarice, čistačice...

– Sigurno da Ukrajina nema takvu turističku infrastrukturu kao Hrvatska, ali ima dva mora, Crno i Azovsko, na kojima leže veliki gradovi koji se bave turizmom. Upravo iz tih regija i gradova, poput Odese, u Hrvatsku dovodimo radnu snagu koja zna što je turistički i ugostiteljski sektor, a dobar dio njih također ima iskustvo rada u Turskoj ili Bugarskoj. Nama je bitno da ljudi koje angažiramo, prije svega mislim na profesionalne kuhare i konobare, budu ljudi s iskustvom, a ne netko tko nikad nije poslužio gosta. Zato imamo svoje regrutere i dobar sustav provjere te angažiramo isključivo radnike koji dobro govore engleski jezik – govori Sremački.

Na pitanje kakva su njihova iskustva u Hrvatskoj, odgovara:

– Uglavnom im se nije problem prilagoditi, pogotovo što dobro govore strane jezike, jer veliki dio turističkih radnika čine studenti s ukrajinskih sveučilišta i mlađi kadar koji se zapošljavaju na raznim pomoćnim poslovima, poput animacije. Ukrajincima ljetni rad u Hrvatskoj vrlo odgovara jer je sezona relativno kratka, traje svega nekoliko mjeseci, pa ne moraju cijelu godinu provesti daleko od obitelji – objašnjava ova posrednica u zapošljavanju iz agencije "Gerworker".

Uvjeti rada variraju od jednog do drugog poslodavca, međutim, i tu su stvari poprilično jasne. Veliku ulogu za radni dolazak u Hrvatsku igra riješeno pitanje smještaja, pa taj dio na sebe uglavnom preuzima poslodavac. Što se tiče plaća, u velikim hotelima nude se plaće vrlo slične onima u Ukrajini, što im nije primamljivo.

– Teško je očekivati da će netko iz Ukrajine doći raditi posao sobarice ili čistačice za plaću od 3500 kuna, koliko se najčešće nudi. Jednostavno nitko u tome ne vidi svoju računicu. No, zato su poslovi u manjim hotelima, restoranima ili kafićima po obali, gdje se sezonski poslovi kuhara i konobara sada plaćaju oko tisuću eura, među ukrajinskih radnicima vrlo poželjni i lako se za njih odluče – kaže Maria Sremački.

Sve osim trgovine

Samo na zadarskom području ukrajinske radnike angažiralo je posljednjih nekoliko godina više od stotinu tvrtku. Nije riječ samo o turizmu, iako je ta tema trenutačno najaktualnija, nego o najrazličitijim poslovima.

– Najkraće rečeno, to su svi poslovi osim trgovine i onih koji zahtijevaju isključivo direktnu komunikaciju, te rad u bolnicama, gdje unatoč velikoj potrebi našeg tržišta rada, problem čine razlike u diplomama, odnosno potreba polaganja državnog ispita. Sva druga zanimanja se traže jer Hrvatskoj jednostavno nedostaje radne snage, a broj otvorenih radnih mjesta stalno raste. Nedavno smo angažirali električare, u Tvornici kruha Zadar glavni tehnolog je Ukrajinac, dakle visokoobrazovani kadar, a u "Mardešić" na Salima stigle su nam i prve ukrajinske obitelji s djecom – govori nam Marin Lerga, Zadranin čija tvrtka "232 consulting" posreduje s tvrtkama na području od Rijeke do Splita. Lerga je predsjednik udruge "Bila Hrvatska", koja je počela kao kulturna suradnja s gradom Lavovim u Ukrajini, a ta priča na kraju je rezultirala ovom poduzetničkom, zahvaljujući kojoj ukrajinske obitelji naseljavaju zadarske otoke i Liku.

– Oni su nam vrlo bliski mentalitetom, jako se brzo uklapaju, a iskustva zadarskih poslodavaca govore kako je riječ o odličnim radnicima. Zato će u budućnosti broj ukrajinskih radnika na našem tržištu rada samo rasti – zaključuje Lerga.

RADNE DOZVOLE

Zavodi su zatrpani, procedura je preduga

Turistička sezona je pred vratima, domaćih sezonaca kronično nedostaje, ali zato su Ukrajinci spremni raditi. No, uvijek postoji jedan "ali". U ovoj priči to su radne dozvole, koje, otkako je promijenjen sustav njihova izdavanja, do ludila dovodi poslodavce i one koji pri zapošljavanju posreduju.

– To je neshvatljivo. Prije, dok je policija izdavale radne dozvole, čekalo se deset dana, a sada, otkako je u tu proceduru uključen Zavod za zapošljavanje, najmanje 20 dana. Zavodi su zatrpani, jednostavno ne stižu to odraditi dovoljno brzo. Znate koliko za to treba u Mađarskoj? Ravno 40 minuta! A država ima 15 dana da je ospori ako se pokaže da nešto nije u redu. To je model koji funkcionira. Kod nas država gubi milijune, ljudima se žuri da krenu sa sezonom i jednostavno je neshvatljivo da ne postoji način da se to ubrza – poručuje Lerga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:45