Sve manje kvalificiranih nastavnika, prije svega matematike i fizike, ali i drugih predmeta iz STEM područja (biologija, kemija, informatika), ali i stranih jezika te strukovnih predmeta u srednjim školama, odavno je upalilo alarm u obrazovnim ustanovama, piše Slobodna Dalmacija.
Da se pod hitno moraju poduzeti konkretni koraci koji će mlade iz tih zanimanja vratiti u škole naglašeno je ovaj tjedan i u Hrvatskom saboru, na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koju je inicirao prof. dr. sc. Damir Bakić, zastupnik platforme Možemo! i profesor Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Tko bi radio u školi kada ga, na primjer, u IT sektoru, programiranju, bankama… čekaju i dvostruko veće plaće!
Kako doznajemo, jedna od „vatrogasnih mjera“ koju će u tome smislu poduzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) jest – vratiti u škole umirovljene profesore, što bi se omogućilo izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje su u pripremi. Na taj način ujedno bi se ispravila nepravda prema umirovljenim prosvjetarima koji trenutačno - bez obzira što Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuju zapošljavanje umirovljenika do najviše pola radnog vremena bez obustave stečene starosne mirovine – ne mogu raditi kao predavači u svojoj struci u školama. Ali mogu, recimo, kao čistači, prodavači itd. Objašnjenja prijašnje administracije iz MZO-a bila su kako je Zakon o odgoju i obrazovanju „iznad“ Zakona o radu, to jest obrazovni zakon predviđa kako „radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža“. I gotovo!
Prednost pri zapošljavanju
Sada bi se to trebalo mijenjati (izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u proceduri se očekuju u prvom kvartalu iduće godine), što bi umirovljenim profesorima dalo šansu da se kao predavači iz svojih struka vrate u škole. Konkretne uvjete, poput duljine trajanja takvog rada, odnosno godina života do kojih bi mogli ostati u nastavi, vrste ugovora i ostalih pojedinosti iz MZO-a zasad ne otkrivaju.
– Ideja je da se rad umirovljenih učitelja i nastavnika omogući ponajprije u slučajevima kada se nitko stručan ne javi na natječaj. Dakle, ni na koji način oni ne bi oduzimali prednost mladom, stručnom kadru, ali u situaciji kada se nitko takav ne prijavi, zašto ne dati šansu umirovljenom nastavniku koji želi nastaviti raditi u struci? Svjesni smo da to neće u potpunosti riješiti problem nedostatka stručnog kadra, zbog toga radimo i na drugim mjerama za stimuliranje mladih za upis u ta zanimanja – odgovorili su na naš upit iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.
Koliko je situacija s nestručnom nastavom (dakle, ukratko, učiteljima/nastavnicima koji izvode nastavu u školama bez odgovarajuće razine ili vrste obrazovanja pa npr. nastavu informatike predaju nastavnici tehničke kulture) pokazuju sljedeći podaci: u 2020./2021. školskoj godini, prema podacima koje je ustupilo Ministarstvo, u osnovnim i srednjim školama radilo je ukupno 1360 nestručnih nastavnika ili učitelja, što je 2,56 posto od njihova ukupna broja.
To možda ne izgleda previše, ali situacija se usložnjava kada stvari svedemo na pojedine predmete a osobito županije. Tako su glavni problem predmeti iz takozvane STEM skupine (matematika, prirodoslovlje, tehničke znanosti): nestručnih nastavnika matematike je 262 (7,42 posto), informatike 231 (oko osam posto), fizike 161 (nešto iznad deset posto!), biologije 53 (oko tri posto), kemije 41 (2,5 posto), stranih jezika 71 (1,21 posto), a u srednjim školama veliki je problem s manjkom stručnog kadra za strukovne predmete.
Stanje je najteže u Ličko senjskoj županiji gdje više od osam posto sve nastave izvodi nestručni kadar, a više je nego alarmantan podatak da nastavu fizike u toj županiji izvodi gotovo 67 posto nedovoljno stručnih nastavnika, oko 35 posto nestručnih matematičara, 31 posto kadra iz informatike te svaki četvrti iz biologije. Među prve tri županije koje prednjače s nestručnom nastavom (ukupno) su još i Karlovačka (5,37 posto) te Zadarska županija (5,34 posto), dok je najbolje stanje u Gradu Zagrebu (oko 1 posto takve nastave), Osječko-baranjskoj (1,28 posto) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,4 posto).
U ravnateljskim udrugama pozdravljaju ideju da u pomoć školama, i to što je prije moguće, 'uskoče' umirovljeni profesori.
Alarm
– U potpunosti podržavam takvu ideju. Imamo velikih problema da nam se uopće na natječaj javi netko tko ima kvalifikacije za određene predmete. Tu je i pitanje motivacije, kvalitete kandidata. Imate nekih koji dolaze u škole iz drugih struka misleći da će se na nastavničkom poslu odmoriti, što je potpuno krivo – ističe Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole, koja poručuje kako mladi ne trebaju brinuti jer će oni uvijek imati prednost pri zapošljavanju.
S idejom 'rehabilitacije' umirovljenih profesora dijelom se slaže i Jere Bilan, nastavnik u Pomorskoj školi Zadar i dogogodišnji sindikalni povjerenik, sada glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.
– Neka ljudi rade, ali to je vatrogasna mjera. Treba prije svega ulagati u mlade ljude, i to odmah, privući ih nastavničkim zanimanjima raznim stimulacijama, na primjer, većim stipendijama za deficitarne struke, rješavanjem stambenog pitanja, dodatnim bodovima ili omogućavanjem smještaja u studentskim domovima za studente matematike, fizike... Bilo bi dobro i vezati stipendije za kasniji rad u školi. Alarm je upaljen! Nekad je učitelje koji bi radili u školama, recimo u Dalmatinskoj zagori, odmah ondje čekao stan. Izgleda da su stvari bile bolje riješene prije sto godina, nego danas – zaključuje profesor Bilan, piše Slobodna Dalmacija.