Napomena:Klikom na glavnu fotografiju možete otvoriti galeriju sa svim fotografijama nekretnina
"Velika je to vrijednost, ali još veće breme", tako u svojem Ljetopisu akademici opisuju golemi nekretninski portfelj kojim raspolažu diljem zemlje - brojnim ljetnikovcima, čitavim stambenim zgradama, vilama, poslovnim prostorima, perivojima, arboretumima, pa čak i jednim samostanom, sve nekretninama u vlasništvu HAZU-a, ustanove koja si je u misiju dala istraživanje i razvoj znanosti te brigu o hrvatskoj kulturnoj baštini.
Pa kad je u pitanju baština, teško da je itko ima više od akademika - prema podacima iz tog istog ljetopisa, HAZU u vlasništvu ima 36 spomeničkih objekata sa zapanjujućim prostornim dimenzijama.
Evo, piše u tom ljetopisu, crno na bijelo, da se nekretnine prostiru na 57.850 četvornih metara, gotovo su jednake površine kompletnog novog zagrebačkog aerodroma, što je, pak, gotovo šest hektara kojima bi se moglo ispuniti čak osam nogometnih igrališta.
Jutarnji list dosad je izvijestio o mnogim objektima u vlasništvu HAZU-a ili Zaklade HAZU-a - doduše, često zbog činjenice da ih ne održavaju ili da objekti godinama zjape prazni i propadaju, zbog čega nas je, ugledavši ovaj dokument, zainteresiralo dobiti uvid u cjelokupnu imovinu Akademije.
To se, nažalost, nije svidjelo akademicima.
Na naš upit da nam dostave popis svih nekretnina upućen 31. kolovoza, iz te nam je ustanove, posprdno, 11. rujna odgovoreno da si podatke, osim na mrežnim stranicama te u dokumentima dostupnima u knjižnici Akademije, potražimo na stranicama Katastra, a kad smo Akademiju zamolili da nam dostavi popis katastarskih čestica svih nekretnina, stigao je i novi odgovor, u kojem su ustvrdili da nam podatke nisu dužni dostaviti.
Uslijedila je potom redovna procedura - prijava povjereniku za informiranje, koji, ukratko, nije iskazao veliko razumijevanje za odgovore iz Akademije, ukorivši ih da novinarima otežavaju pristup informacijama te naloživši da u roku od osam dana ustvrde imaju li uopće popis koji ih traže iz Jutarnjeg.
Tek je taj dopis urodio rezultatima - 4. studenog na adresu redakcije stigao je urudžbirani dopis HAZU-a s kompletnim popisom svih nekretnina u vlasništvu Akademije na području Zagreba i šire, i to s brojevima katastarskih čestica te popisom katastarskih općina kojima pripadaju, pa smo, dva i pol mjeseca od prvog upita, napokon mogli krenuti u istraživanje.
Na tom su se popisu našla ukupno 34 objekta kojima upravlja HAZU ili njegova zaklada.
Od toga, najveći dio nekretnina nalazi se na području Zagreba, točnije njih 11 koje HAZU koristi za svoju osnovnu djelatnost, uz još osam nekretnina stambene ili poslovne namjene.
U ovih prvih 11 tako je ušla palača HAZU-a na Zrinskom trgu, potom palača na Strossmayerovu trgu u kojoj se nalazi Galerija starih majstora, zgrada knjižnice na dva broja dalje, prostor Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici, palača Vranyczany - Dobrinović u Hebrangovoj, sve adrese na kojima djeluju razni zavodi i odsjeci Akademije.
Nama su zanimljivije ipak bile neke dosad nepoznate adrese na kojima HAZU drži stanove, poslovne prostore ili u vlasništvu ima čitave kuće, čak i komplekse, među kojima je i onaj poznati na Trgu žrtava fašizma, bivši studentski dom koji propada otkako je vraćen u ruke Akademije.
Popis, međutim, otkriva da HAZU nedaleko od tog kompleksa u vlasništvu ima praktički cijelu zgradu u Križanićevoj 3, izuzev jednog nadograđenog stana na petom katu te još jednog stana na dijelu četvrtog i petog kata.
Koliko točno stanova HAZU ima na toj adresi, nismo doznali, ali su nam potvrdili kako na toj adresi stanove daju u najam privatnim osobama. Također, u jednom dokumentu Akademije iz 2015. godine na toj se adresi spominje šest stanova u vlasništvu akademika. Neki stari medijski napisi otkrivaju kako se HAZU i za vlasništvo nad ovim nekretninama morao boriti sudski, pa je tako 2007. godine iz jednog stana na toj adresi pokušavao deložirati stanara Antuna Zečića koji se tim stanom, tvrdio je, služio 30 godina.
HAZU ima nekretnine i na dva kućna broja u Ulici Augusta Šenoe - na brojevima 4 i 6.
Kad je u pitanju broj 6, prema podacima iz katastra, i ovdje je Akademija vlasnik praktički cijele zgrade od 600-tinjak četvornih metara s dvorištem, a u dokumentima HAZU-a te u telefonskom imeniku pronalazimo da na istoj adresi živi i njegova zaposlenica Gordana Poletto Ružić, inače osoba koja nam je na naš službeni upit da nam pošalju popis nekretnina odgovorila neka si ih sami potražimo u katastru. Također, iz HAZU su nam kazali kako se na ovoj adresi nalaze stanovi u najmu privatnih osoba.
Na broju 4, pak, Akademija ima poslovni prostor od u prizemlju od 135 četvornih etara te još jedan stan od 39 kvadrata.
Poslovni podrumski prostor od 65 kvadrata HAZU ima i u Hatzovoj 26, a u Prilazu Gjure Deželića u vlasništvu akademika četverosobni je stan od 123 kvadrata s još 23 kvadrata terase, koji je u svibnju ove godine oglašen za prodaju po početnoj cijeni od 1,8 milijuna kuna.
HAZU nam je kao jednu od nekretnina u svojem vlasništvu naveo i onu na adresi Rokov perivoj 1, Vilu Auer, no zapravo je riječ o dva stana za koja se vodi sudski spor s obzirom na to da se HAZU na njih upisao na temelju ugovora o darovanju bivše vlasnice Matilde Auer, a potom je sud poništio dio tog ugovora o darovanju.
Zanimljivo, HAZU u vlasništvu ima i kuću od 252 četvorna metra na Langovu trgu 11, u sklopu koje također imaju stanove za najam, a na Horvatovcu akademici u vlasništvu drže, pak, gotovo 15.000 četvornih metara zemljišta. Riječ je o zemljištu tik do Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kojeg je još JAZU, pojasnili su, stekla 1951. godine te u vezi kojeg akademici zasad nisu napravili nikakve planove.
Vlastitim naporima doznajemo i da je HAZU u Zagrebu donedavno imala još jednu nekretninu: kuću od 160 četvornih metara na adresi Nova Ves 80, koju je darovnim ugovorom dobio od bivše vlasnice, Vere Mihalić.
Međutim, iz HAZU su nam otkrili da je kuća prodana u srpnju tvrtki Strojometal Amagra pa više nije u njihovom vlasništvu.
HAZU smo nakon što su nam dostavili popis, poslali i jedan upit da nam odgovore sve što nas zanima u vezi nekretnina: koliko su ih stekli darovanjem, koje od njih su prazne, tko se koristi stanovima, koliko godišnje zarade od najma...
Pojasnili su nam kako godišnje na ime rente uprihode oko 1.6 milijuna kuna te kako, osim kuće na adresi Nova ves, akademija posljednjih deset godina nije prodala niti jednu nekretninu.
Također, navode kako se koriste "sve osim zgrade na Trgu žrtava fašizma, prostora u suterenu u Šenoinoj 4, prostora u Deželićevoj, zgrada u Rijeci u Opatijskoj ulici te kuće u Bogišićevoj ulici u Cavtatu.
Inače, propustili su spomenuti kako su prazne i dvije zgrade u vlasništvu Zaklade HAZU-a - kuća s dvorištem od 650 četvornih metara na Svibovcu 9, koju im je darovala obitelj Verbič, te kuća na Gornjem prečacu 4 od 160 kvadrata, koju im je ostavio pokojni pučki pjesnik Stipan Bilić Prcić.
Priča o vili na Svibovcu posebno je tužna te pokazuje kako akademici skrbe o vrijednoj ostavštini: supružnici Verbič kuću su Zakladi ostavili pod uvjetom da ju se iznajmi te da se tim novcem svake godine stipendira jedan student stomatologije u spomen na njihova tragično i prerano preminulog sina, no Akademija nikad nije ispunila želju Verbiča, zbog čega kuća i dalje stoji prazna, s time da je još i stradala u potresu.
Impozantna je pritom i njihova imovina izvan Zagreba: osim zgrade i dvorišta u Zadru, površine gotovo 7000 četvornih metara, u kojima je smješten Zavod za povijesne znanosti, te kuće od 219 kvadrata u riječkoj Ružićevoj 5, gdje je Zavod za povijesne i društvene znanosti, akademici u Rijeci imaju i nekretninu u Opatijskoj 47.
Riječ je o Vili Costabella, kući i dvorištu stambene namjene, ali za koju u zemljišnim knjigama stoji da je predmet sudskog spora između HAZU-a i Republike Hrvatske. Ta vila nema veze s državnom Vilom Costabella iako se nalaze u istoj ulici, Opatijskoj, ali na različitim brojevima.
HAZU-ovo vlasništvo nad 25 hektara arboretuma u Trstenom te renesansnim perivojem i ljetnikovcem već je opjevano, a nešto nekretnina Akademija ima i u samom Dubrovniku.
Između ostaloga, tu je kulturno dobro, renesansni ljetnikovac Sorkočević na Lapadskoj obali 6, u kojem je smješten Zavod za povijesne znanosti, no iz zemljišnih knjiga doznajemo da se za ovaj objekt vodi postupak povrata koji su 2017. godine pokrenuli Anthony Michael Warrender, Victoria Isabella Lady Reay te Maria Grace Dudley. No, HAZU u Dubrovniku posjeduje još nekretninu na adresi Vlaha Bukovca 14, koju u naravi predstavljaju samostan Svetog Jakova te jedan vrt. Nije jasno zašto Akademija navodi da je vlasnik samostana s obzirom na to da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik navedena Župa svetog Andrije.
Bogat je i Akademijin nekretninski portfelj u Cavtatu, u kojem ima knežev dvor površine 205 četvornih metara sa 420 kvadrata dvorišta, a u Bogišićevoj ulici na kućnom broju dva vlasnici su bivše kuće Baltazara Bogišića, koja je prema procjeni samih akademika u iznimno lošem stanju te je samo djelomično u funkciji.
"Kuća je (osim krovišta i prostora u prizemlju, koji je u najmu) u unutrašnjosti u ruševnom stanju i zahtijeva hitnu obnovu. Kako Akademija ne posjeduje vlastita sredstva i nije dohodovna organizacija, predlaže se davanje građevine u dugotrajni zakup uz uvjet nepovratnog početnog ulaganja u obnovu", pišu akademici u svojem ljetopisu.
Još jedno "breme" u Cavtatu, međutim, posjeduju i na adresi Klaićeva 2: tu se, prema podacima iz njihova ljetopisa, smjestila zaštićena građevina na samoj obali s tri nekretnine, kuća u kojoj HAZU drži poslovni prostor od 98 kvadrata, koji je trenutno iznajmljen za djelatnost restorana, 60 kvadrata prostora iznajmljuju Lučkoj upravi, a jedan stan, od 58 kvadrata, svojem bivšem djelatniku.
Stanovita Marija Vekarić Akademiji je oporučno ostavila i nekretninu u Orebiću, kapetanski kompleks kuću Vekarić, u naravi kuću s vrtom i pomoćnim objektima, za koju HAZU navodi da je također dotrajala te zahtijeva kompletnu obnovu te koja je iznajmljena.
Malo više sreće bilo je u vezi s Akademijinom nekretninom na Korčuli, Vilom Vanka od 200 kvadrata, za koju je s Gradom Korčulom ove godine potpisala ugovor o obnovi također dotrajalog objekta.
Dvije nekretnine čiji je vlasnik u Splitu i Rovinju Akademija koristi za svoju djelatnost.
U povijesnoj splitskoj renesansno-baroknoj Palači Milessi tako je smješten Zavod za znanstveni i umjetnički rad, a gotovo 5000 četvornih metara kuće, vrta i biblioteke u Rovinju, na adresi Giordana Paliage 5, u funkciji je Centra za istraživanje mora.
Popis je time završen, no ne i priča o vrijednoj imovini HAZU-a, "bremenu" kojeg dobar dio akademici nemaju ni novca ni volje staviti u funkciju iako u sklopu svojih stručnih službi imaju čak zaseban Odjel za zaštitu i održavanje imovine i kulturnih dobara.
Iz HAZU-ova je posljednjeg izvješća, za 2019. godinu, vidljivo da je na ukupno tekuće održavanje svih objekata te na sve projekte (revitalizacija arboretuma Trsteno i povijesni vrtovi dubrovački, oba projekti EU, izrada dokumentacije za sanaciju pročelja zgrade u Opatičkoj i slično) utrošeno 1,5 milijuna kuna, od čega je 337.000 sufinanciralo Ministarstvo kulture, 515.000 Europski fond, a preostalih 706.000 stiglo je iz državnog proračuna te vlastitih sredstava Akademije.
"To jest velika vrijednost, ali je još veće breme po pitanju održivosti, troškova održavanja, obnavljanja i svega onog što povijesna baština iziskuje kako bi mogla biti primjereno predana budućim generacijama", stoji u Ljetopisu Akademije.
Jedino nije jasno - zašto se neprestano bore za povećanje njegova udjela ako se za njega nemaju snage brinuti?