Vlada ovaj četvrtak na sjednici usvaja paket mjera u sklopu kojega će od iduće godine minimalna plaća u neto iznosu biti veća za 131,46 kuna.
Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima između 55.000 i 75.000 ljudi.
Istodobno će Vlada usvojiti i kompenzacijske mjere za gospodarstvenike koji isplaćuju minimalnu plaću, povećati kvote za zapošljavanje stranaca te donijeti niz poreznih olakšica, posebice za turistički sektor.
Minimalna plaća tako će rasti za pet posto jer će Vlada uredbom povećati bruto iznos s 3276 na 3439,90 kuna. To znači da će u neto iznosu minimalna plaća biti 2752 kune. Vlada Andreja Plenkovića, podsjetimo, još je krajem prosinca povećala minimalnu plaću za ovu godinu za 156 kuna u bruto iznosu, što znači da će se u dvije godine minimalna plaća u neto iznosu povećati za 256 kuna.
Sindikati tražili više
Sindikati su tražili da minimalna plaća bude na razini od 45 posto prosječne bruto plaće, a da u 2019. dođe na razinu od 50 posto. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj od siječnja do kolovoza ove godine iznosila je 5960 kuna, a u bruto iznosu 8020 kuna. To znači da će od 1. siječnja iduće godine minimalna plaća u neto iznosu biti na razini od 46,2 posto prosječne plaće, a u bruto iznosu na razini od 42,9 posto.
Poslodavci su stalno naglašavali da im nije problem ako se podigne minimalna plaća, ali zauzvrat traže kompenzacijske mjere, posebice za industrije koje su ugrožene. Naime, minimalna plaća većinom se isplaćuje u tekstilnoj, metalnoj, drvoprerađivačkoj te industriji kože i gume pa bi povećanje plaća moglo dovesti do otpuštanja radnika.
Zato će istodobno s povećanjem minimalne plaće ići i umanjenje osnovice za utvrđivanje doprinosa prema minimalnoj plaći na 50 posto, čime će poslodavac koji isplaćuje minimalnu plaću imati niže mjesečne troškove za 104,56 kuna uz 5-postotno povećanje plaće, što čini olakšicu od preko 270 milijuna kuna.
- Na taj način će ukupni bruto trošak poslodavaca biti manji nego što je danas - rekao je jučer premijer Plenković.
Sindikati su, uz povećanje minimalne plaće, tražili i izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Tako će Vlada u hitnu saborsku proceduru poslati i izmjene Zakona o minimalnoj plaći na način da u iznos minimalne plaće ne ulazi trošak prekovremenog, noćnog te rada nedjeljom.
U sklopu ovog paketa, među ostalim, donijet će se i mjere kojima se propisuje da su prehrana i smještaj stalnih sezonaca neoporeziv primitak, a porezna rasterećenja mogu očekivati i ugostitelji.
Uz to, povećat će se i neoporezivi iznos dara u naravi radniku s 400 na 600 kuna godišnje.
Veće kvota za strance
Paket će donijeti i nove kvote za zapošljavanje stranaca u 2018. pa će tako ukupna kvota za 2018. iznositi 29.000 osoba, a od toga čak je oko 20.000 novih dozvola. U sektoru građevine odobreno je 11.270 novih dozvola, u turizmu 4500 (od čega je 4000 sezonskih radnika), 1408 novih je dozvola u brodogradnji, 1100 u metalnoj industriji, 765 u prometu, a novost je i 300 dozvola u IT sektoru.
Porezna reforma donijela je porezno rasterećenje od 2,5 milijardi kuna, dodatnih pola milijuna ljudi ne plaća porez na dohodak, ali budući da oni s malim primanjima ni dosad nisu plaćali porez na dohodak, njima ta reforma nije donijela povećanje. Sada će i oni najugroženiji imati nešto veća primanja.
- Unatoč svim izazovima s kojima smo bili suočeni, izašli smo iz deficita, povećali rast, smanjili javni dug, smanjili nezaposlenost, posebno mladih, imamo najbolju turističku sezonu dosad i sve ove trendove moramo pretvoriti u veći standard za ljude, a to su veća primanja, veća potrošnja, a time i veći rast - rekao je Plenković.
Porezno rasterećenje
Sindikati ipak nisu zadovoljni jer su tražili da minimalna plaća bude na razini od 45% prosječne bruto plaće.
- Vlada je pokazala da nema hrabrosti i snage jer smo očekivali da minimalna plaća raste više uz kompenzacije poslodavcima. Te mjere poslodavcima trebale bi biti selektivne, a ne da se sve potiče da isplaćuju minimalnu plaću - ističe Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Poslodavci nemaju ništa protiv povećanja minimalne plaće, uz najavljene kompenzacijske mjere i porezno rasterećenje, ali nisu zadovoljni činjenicom da ništa od toga nije dogovoreno na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV).
- Mi u 11 sati imamo sastanak s ministrom rada i tada ćemo tek službeno dobiti informaciju. Nije problem povećanje minimalne plaće, ali moramo biti realni i pozdravljamo kompenzacijske mjere koje smo tražili, kao i svako rasterećenje - poručuje Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.
Država daje 29.000 radnih dozvola strancima, olakšice ugostiteljima, neoporeziv primitak...
- Minimalna plaća od 1. siječnja veća za 131,46 kuna neto
- Umanjenje osnovice za utvrđivanje doprinosa prema minimalnoj plaći na 50 posto
- Hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći tako da u iznos minimalne plaće ne ulazi trošak prekovremenog rada, noćnog rada te rada nedjeljom
- Propisivanje da su prehrana i smještaj stalnih sezonaca neoporeziv primitak
- Porezne olakšice za ugostitelje
- Povećat će se neoporezivi iznos dara u naravi radniku sa 400 na 600 kuna godišnje
- Novih 20.000 dozvola za zapošljavanje stranaca, prvi put i 300 dozvola za IT sektor