Dvije trećine visokoobrazovanih zaposlenika u Hrvatskoj danas čine žene, no na najvišim pozicijama - među direktorima, dužnosnicima i zakonodavcima - i dalje je triput više muškaraca, a prosječna plaća žene niža je 570 kuna od plaće muških zaposlenika.
Detaljni rezultati Ankete o radnoj snazi, koju je objavio Državni zavod za statistiku, pokazali su da je među direktorima i dužnosnicima 2014. godine bilo 47 tisuća muškaraca i samo 16 tisuća žena, iako među zaposlenima mlađim od 60 godina svaka treća žena (njih 32 posto) ima završen fakultet, dok je zaposlenih muškaraca s diplomom samo 20 posto. Međutim, u skupini znanstvenika, inženjera i stručnjaka - žena je gotovo dvostruko više.
Tradicionalno društvo
- Nije nam iznenađenje da i ove godine žena nema na najvišim pozicijama. Nije jednostavno odgovoriti zašto je to tako - je li to isključivo zbog tradicionalnog društva u kojem se za najviše pozicije traže ‘opaki igrači’, što u ovdašnjoj percepciji nije žena, koja, također po tradiciji, mora imati dovoljno vremena za kuću i obitelj i onda kad je uspješna, ili postoji i moment u kojem jedan dio obrazovanih žena jednostavno ne želi biti u tako kompetitivnoj poziciji. Mnoga se istraživanja bave tom temom, no to su kategorije koje je teško uhvatiti i detektirati - kaže stručnjakinja za tržište rada dr. Iva Tomić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Već niz godina žene su te koje se dulje i dosljednije školuju: iako nema drastične razlike u broju djevojaka i mladića koji upisuju fakultet, u broju onih koji ga završe razlika u korist žena je značajna. I ta se razlika iz godine u godinu povećava: tijekom 2014. godine na hrvatskim je studijima diplomu steklo nešto više od 20 tisuća žena i samo 13 tisuća muškaraca. Taj se jaz u obrazovanju između žena i muškaraca povećava, i to ne samo u Hrvatskoj, te u tome leži jedno od objašnjenja zbog čega žene moćno pretežu među stručnjacima.
Muški ravnatelji
- Neka zanimanja koja podrazumijevaju visoku stručnu spremu, poput učitelja i profesora, a koja su u Hrvatskoj tipično ženska, uključena su, koliko mi je poznato, u kategoriju stručnjaka. Djelomice je i to objašnjenje zašto je žena tako mnogo, no trebalo bi napraviti detaljnije analize - kaže dr. Tomić.
Međutim, i u većini škola ravnatelji su - muškarci.
Ta ogromna razlika u broju visokoobrazovanih žena i muškaraca - za koju godinu, pretpostavlja se, s fakulteta će izlaziti dvostruko više žena nego muškaraca - dovodi i do određenih potresa na samom tržištu rada. Djevojke u Hrvatskoj još razmjerno rijetko biraju tehničke fakultete, zbog čega bi te profesije - iznimno potrebne! - uskoro mogle biti u deficitu. Djevojke su i dalje sklonije birati društvene fakultete koje jamče siguran (iako ne i visokoplaćen) posao, poput učiteljskog fakulteta ili studija socijalnog rada.
Osim na tržištu rada, ovakva diskrepancija u obrazovnoj strukturi žena i muškaraca ima izravan utjecaj i na demografska kretanja. U Hrvatskoj slična istraživanja nisu provođena, no demografima u zapadnoj i sjevernoj Europi to je trenutno goruća tema. Naime, sve je veći broj neudanih visokoobrazovanih žena (u razvijenijim državama ova je razlika i veća nego u Hrvatskoj) koje naprosto ne nalaze partnera među niskoobrazovanim muškarcima, koji također u sve većem broju ostaju neoženjeni. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine - u kojoj većina ostvaruje trajnu vezu i planira roditeljstvo - trenutno 40 posto žena u Hrvatskoj ima završen fakultet ili više od toga, dok je među muškarcima takvih 25 posto.
Ozbiljne posljedice
Pri izboru partnera oba spola nastoje birati osobu istog obrazovnog statusa. Pritom su muškarci - u skladu s višedesetljetnom tradicijom obrazovanijih muškaraca - skloniji izabrati slabije obrazovanu ženu nego što su žene sklone imati partnera lošijeg obrazovanja od sebe. Budući da su žene te koje su sada znatno obrazovanije, stvara se ozbiljan bazen visokoobrazovanih žena i niskoobrazovanih muškaraca koji ne nalaze adekvatne partnere. Takva situacija pak ima ozbiljne i izravne posljedice na stopu rađanja, koja je diljem Europske unije ionako niska.