RAST TROŠKOVA

Sve više studenata živi kod roditelja, inače za stan, hranu i prijevoz po semestru potroše i više od 2000 eura

Studenti najmanje po semestru izdvajaju za zdravlje, 411 kuna, a najviše za najam stana
 Joško Šupić/Cropix

Studenti koji su u Hrvatskoj primorani plaćati najam stana, sve se teže nose s porastom troškova. Prosječni trošak po semestru za najam stana iznosi 10.984 kune, na hranu troše 5524 kune, prijevoz plaćaju 1991 kunu, a komunikacijske usluge 1075 kuna.

Najmanja izdvajanja po semestru imaju za zdravlje (441 kuna), dok za društvene aktivnosti izdvajaju manje no za prijevoz – 1901 kunu. Ostali troškovi im iznose 3521 kunu, a daleko najviše odlazi za školarine, upisnine i druge potrebe studiranja. Taj iznos, proizlazi iz novog istraživanja o studentskom standardu „Eurostudent“, popeo se na 23.709 kuna.

Uočljiva je razlika u studentskim troškovima po sveučilišnim gradovima, bez obzira na tip stanovanja (dom, najam stana, stanovanje kod roditelja). Dok u prosjeku semestralni trošak stanovanja u Zagrebu iznosi 6880 kuna, u Osijeku je 400-tinjak kuna jeftiniji, a u Rijeci gotovo tisuća kuna (7739) viši nego u Zagrebu.

Podjednako pritom za smještaj troše studenti u Splitu i Zagrebu. Kada je riječ o prehrani, za studentski život najskuplji su Rijeka i Split gdje studenti semestralno potroše oko 6240 kuna, za razliku od onih u Osijeku koji prehranu plate 4516 kuna. U Zagrebu za hranu student izdvoji 5843 kune.

Zbog porasta cijene najma stanova u prosjeku od 50 posto, ali i rasta troškova hrane, studenti rjeđe no prije koriste privatan smještaj, što dovodi do blagog rasta smještaja u studentske domove, ali i ostanka mladih u roditeljskim domovima. U prosjeku svaki drugi student živi s roditeljima.

Obitelj se pojavljuje i kao izvor financiranja kod 70-ak posto studenata. Mjesečno obitelj doprinosi budžetu studiranja s 1457 kuna. Pritom su se prosječni troškovi studenta po semestru povećali sa 16.593 kune u 2018./19. na 20.257 kuna, što je porast od 22 posto.

Prosječno studiranje traje između sedam i devet godina, bitno dulje no što bi trebalo, pokazuju rezultati istraživanja socijalnih i ekonomskih uvjeta studenata „Eurostudent“ provedenog na uzorku od njih 7979. (Iznosi su u preliminarnim rezultatima navedeni u kunama jer je istraživanje provedeno u lipnju prošle godine).

– Moguće da zapošljavanje dolazi kao posljedica sporijeg tempa studiranja i iz toga proizašlih financijskih obaveza, kaže Ivan Rimac, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditelj Nacionalnog istraživanja „Eurostudent“ za Hrvatsku. Studenti kojima su roditelji glavni izvor financiranja u vrijeme studija rade plaćeni posao u vrijeme nastavne godine u 67 posto slučajeva, njih 27 posto stalno i dodatnih 40 posto povremeno. Većina ih navodi da bez plaćenih poslova u vrijeme studija ne bi mogli studirati, te da je to važan dodatni izvor financija.

Po navodu Ivana Rimca, oko 50 posto studenata je uobičajeno živjelo u roditeljskom kućanstvu u vrijeme studija, no udio se smanjivao iz godine u godinu do 43 posto u 2019., da bi u 2021./22. narastao na 48 posto. Iznajmljivanje stanova je u istom razdoblju smanjeno sa 33,7 posto na 26,4 posto.

– Troškovi prehrane studenata iznosom manje variraju od troškova stanovanja, te iznose od 586 kuna za malobrojnu skupinu studenata smještenih u domove, preko 1961 kuna za studente u vlastitim nekretninama, do 1432 kune za studente kod roditelja, objašnjava Rimac. Pritom subvencioniranu prehranu uopće ne koristi svega 1,6 posto studenata u studentskim domovima, približno dvije trećine studenata iz iznajmljenih stanova te oko polovica studenata koji žive s roditeljima ili samostalno.

Po riječima Ive Odak s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a tijekom okruglog stola održanog u Saboru u organizaciji Kluba zastupnika SDP-a povodom Međunarodnog dana studenata, značajan dio studenata ne završava studij.

– Zabrinjavajuće je da ne postoji administrativno praćenje, no procjena je da između 40 i 45 posto studenata odustaje od studija, pri čemu je najčešće riječ o mladima u nepovoljnom položaju.

Istraživanja pokazuju da djeca roditelja s boljim prihodima imaju višu stopu završavanja studij. Kao razlozi za odustajanje od studija navedeni su gubitak motivacije, izazovi sa zdravljem, uključujući i mentalno zdravlje, problemi s financijama, zaposlenje, ali i nedostatak samodiscipline, navela je Odak. Porazno je, pritom, da se ispisivanje studenata događa bez ikakve intervencije uprave.

– Nitko od naših sudionika u istraživanju nije spomenuo pokušaj institucije da ih zaustavi od odustajanja, potvrdila je Odak, navodeći citat bivše studentice: - Podigneš svoje dokumente i odeš, nitko te ništa ne pita.

Studentska populacija se smanjuje za oko tisuću studenata po generaciji u razdoblju od 2015. do 2018, no taj je pad nešto manji nego u ranijem razdoblju kada je iznosio 3500 studenata po generaciji. Međutim, u razdoblju između 2018. i 2022. došlo je do blagog rasta broja redovnih studenata, kaže Ivan Rimac, objašnjavajući blagi rast studentske populacije većim brojem redovnih upisnih mjesta.

U raspodjeli studenata uočljiv je trend smanjenja udjela studenata stručnih studija na veleučilištima uz rast udjela studenata na sveučilištima. Rast treba pripisati većem broju slobodnih mjesta za redovno studiranje zbog sve malobrojnijih generacija koje ulaze u visoko obrazovanje i daljnjem širenju ponude stručnih studija koje izvode sveučilišta.

Najveći gradovi

ZAGREB

Prosječni semestralni trošak studenta za smještaj iznosi 6880 kuna, za hranu 5843 kune, a na prijevoz potroše 2045 kuna. Trošak komunikacije im je 1148 kuna, na društvene aktivnosti troše 2082 kune po semestru, na zdravlje 793 kune, a trošak upisnina, školarina i ostalih administrativnih davanja prelazi im 3000 kuna.

SPLIT

Semestralni troškovi studenata za smještaj prosječno iznose 6851 kunu, za hranu 6241, a za prijevoz rastu na 2812 kuna. Studenti prosječno na troškove komunikacije troše 1195 kuna, a na zdravlje 540. Za školarine, upisnine i ostala studentska davanja izdvajaju 3516 kuna, a za društvene aktivnosti im je nužno 2157 kuna.

RIJEKA

Prosječni semestralni trošak za stanovanje studenta u Rijeci iznosi čak 7739 kuna, čime je taj sveučilišni grad najskuplji. Visoka su izdvajanja i za hranu, na što semestralno troše 6246 kuna, i za prijevoz, 2768 kuna. Za komunikacije izdvajaju 1344 kune, za zdravlje 613, a za društvene aktivnosti 1952 kune - manje nego studenti u Splitu i Zagrebu.

OSIJEK

Osijek je jeftiniji za studente od ostalih sveučilišnih gradova, pokazuju podaci prof. Ivana Rimca: za smještaj je semestralno potrebno u prosjeku 6482 kune, za hranu 4516, prijevoz 2263, a za komunikacije 1102 kune. Po semestru studenti u prosjeku na zdravlje troše svega 332 kune, a za društvene aktivnosti 1554 kune. Za studijske potrebe izdvajaju 2830 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 23:41