Sveučilište u Zagrebu pripremilo je odluku čije bi usvajanje značilo porast participacija školarina za redovne studente čiji trošak studiranja ne pokriva država. U odluci koja je prošlog tjedna većinom glasova prihvaćena na Odboru za proračun, povećani su iznosi maksimalne participacije školarina.
U novoj odluci koja čeka potvrdu Senata, visina maksimalne participacije podignuta je na 8400 kuna za društveno i humanističko područje, 9600 za interdisciplinarno, odnosno 10.200 kuna za umjetničko, biomedicinsko, biotehničko, prirodno i tehničko područje.
ECTS bodovi
Po odluci iz prosinca 2015., maksimalne participacije iznosile su ovisno o područjima studiranja od 7200 kuna do maksimalnih 9600 kuna. Odluče li se fakulteti za povećanje maksimalnog iznosa, cijena ECTS-boda u, primjerice, humanističkom području rasla bi sa 120 na 143 kune, a u slučaju pada godine student bi plaćao 8400 kuna umjesto 7200, odnosno 1200 kuna više.
Po objašnjenju iz Rektorata, to su iznosi za one studente koji sami plaćaju studij, odnosno nisu ispunili uvjete studiranja i prikupili dovoljan broj ECTS bodova.
- To su realni troškovi nastali povećanjem životnih troškova i nisu ništa više od onoga što piše u odluci Vlade. Treba reći da su to maksimalni troškovi, što znači da ih neće možda sve sastavnice prihvatiti - kratko je jučer izjavio rektor Damir Boras.
U odluci koju je prihvatio Odbor za proračun spominje se Vladina odluka o programskom financiranju sveučilišta, no u njoj nema navedenog povećanja participacija. Neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu ne znaju za ideju podizanja participacija, niti za takvu odluku vide opravdanje, s obzirom na to da se po odluci Vlade izdvaja više sredstava iz proračuna upravo na poziciji troškova subvencije studenata.
Država, naime, plaća studij studentima koji prvi put upišu prvu godinu studija i onima koji prethodnu godinu završe s 55 ili više ECTS-bodova. Onima koji prikupe manje od toga, naplaćuje se određeni iznos na način da se ECTS bod računa tako da se iznos maksimalne participacije podijeli sa 60.
Rashodi
Prihvaćanje novih iznosa značilo bi zeleno svjetlo fakultetima i akademijama za povećanje cijene ECTS-boda, što im donosi dodatne prihode od školarina.
S druge strane, kako je vidljivo iz dokumenta ustupljenog Jutarnjem listu, a koji prikazuje pregled materijalnih troškova Rektorata u 2018., rastu izdvajanja za sam Rektorat. Iz državnog proračuna za Sveučilište u Zagrebu izdvaja se oko 156 milijuna kuna, od čega na ukupne materijalne i financijske rashode Rektorata odlazi 39,345.345 kuna, pri čemu oko 18 milijuna iznose materijalni i financijski rashodi uknjiženi kao rashodi koji nemaju pokriće iz drugih izvora financiranja.
Među takvima je stavka za “uredski materijal i ostali materijalni rashodi” u iznosu od čak 4,8 milijuna kuna, kao i iznos od 2,2 milijuna utrošen na službena putovanja. Za usluge promidžbe i informiranja Rektorat je u prošloj godini potrošio preko 1,9 milijuna kuna, za računalne usluge 1,8 milijuna, a za reprezentaciju milijun kuna. O porastu troškova Rektorata, rektor Boras kaže: - Ministarstvo nam ne povećava ukupan iznos sredstava usprkos donesenoj strategiji. Zašto je to tako, treba pitati Ministarstvo.
Na upit o pojedinačnim troškovima Rektorata, poput 2,2 milijuna za službena putovanja i 4,8 milijuna za uredski materijal, Boras navodi kako nije riječ samo o uredskom materijalu već i drugim uključenim troškovima.