StoryEditor
MARKOTIĆ U PRESSINGU

‘Svima nama bilo je dosta ograničenja, činilo se da je virus otišao, da se možemo opustiti...‘

Objasnila je i zašto na dodjeli nagrada u hotelu Esplanade nije nosila zaštitnu masku: ‘Na otvorenome to nije bilo potrebno‘
Alemka Markotić
 Goran Stanzl/ PIXSELL/POOL

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Alemka Markotić, gostovala je u četvrtak navečer u "Pressingu" N1 televizije. Markotić je u srijedu proglašena Ženom godine prema izboru časopisa Zaposlena.

- Lijepo je dobiti priznanje, osobito kad se radi o tome da dolazi iz poola žena i da na nekin način stavlja fokus na zaposlene žene. Ja to doživljavam kao jedno priznanje svim zdravstvenim radnicama koje pokušavaju sudjelovati u pandemiji i kroz zdravstveni sustav, svima u Hrvatskoj olakšati situaciju - izjavila je. 

Na pitanje zašto prilikom dodjele nagrade nije nosila masku, kaže: "Mislim da nigdje nije pisalo da je tradicija da se ta dodjela održava na terasi hotela Esplanade. Na ulazu smo imali i maske, poštovane su sve mjere, a na terasi na otvorenome jedno vrijeme to nije bilo potrebno - ljudi su se držali preporučenih mjera - rekla je Markotić. 

Upitana kako to da, iako se očekivalo da će zbog ljeta epidemija jenjavati, do toga nije došlo, odgovara: 

- Točno, svi smo se tome nadali nakon skoro nekoliko tjedana jako dobrih brojeva bez novoinficiranih. Isto tako postupno su mjere popuštane i prateći iz tjedna u tjedan situaciju ona je bila dobra, unatoč popuštanju mjera činilo se da ćemo uspjeti držati te brojeve pod kontrolom, što i i dalje jest, iako su brojevi povećani. Mislim da je uglavnom svima nama bilo dosta nekakvih mjera, ograničenja, ljudima se činilo da je virus negdje otišao, da se možemo opustiti... Mislim da je to bio rezultat opuštanja - rekla je Markotić za N1.

Osvrnula se i na poruke Stožera o nošenju maski. 

- Mislim da smo mi to puno puta izdefinirali, da svaki put kad se pokušavaju govoriti nekakve političke poruke, da stožer to otkloni. Nije rečeno da se ne koristi maska. Da budemo iskreni, bilo je manje mogućnosti nabavke maski. I tad se komuniciralo da se mogu sašiti platnene maske i slično, ali ne možete na neki način inzistirati na nečemu čega nedostaje. Komuniciralo se ono što i danas stoji - da oni koji imaju simptome, vi s tom maskom više štitite druge nego sebe i to je bilo preporučeno tamo gdje treba. Nikad nije rečeno da se u zatvorenim prostorijama ne treba nositi maska. Većina ljudi bila je u zatvorenim prostorima, bio je lockdown. Ljudi su u nekakvim smjenama išli na posao, a sad jednostavno poukšavamo organizirati da što manji dio života i ekonomije bude zaustavljen. Zato je potrebnije imati u ovoj situaciji masku kad se dosta toga pustilo.

Odgovorila je i na pitanje jesu li mjere prebrzo ukinute.

- Mislim da nisu. Iako su brojke sad puno više, ljetno je razdoblje, većina inficiranih nisu teže oboljeli, u samim bolnicama je manji postotak. Mi u bolnici nemamo niti jednu osobu na respiratoru, nekoliko ih je težih. Prati se situacija, cijeli svijet se počeo otvarati, nije to samo Hrvatska. I pokušava se naći suživot s virusom, puno toga smo naučili i vidjelo se da virus nema namjeru tek tako otići i da jednostavne mjere - ako se prakticiraju - mogu značajno reducirati prijenos virusa. I ako se trudimo prakticirati mjere, masa aktivnosti koje su potrebne za normalni život, za mentalni život ako hoćete, ne samo ekonomski, mogla bi se koliko-toliko odvijati - pazeći opet da ako negdje budu žarišta, da se tamo uvedu restriktivnije mjere - izjavila je Markotić. 

Profesor Gordan Lauc razlog vidi u prestanku sezone grijanja jer je tad vlažnost zraka u zatvorenim prostorima manja, što pogoduje razvoju bolesti. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević na to kaže:

"To su statističke korelacije. Pošlo se od hipoteze da bi u ljetnim mjesecima trebala biti neka lakša situacija, što zasad još uvijek jest. Ne samo kod nas, nego i u nekim drugim zapadnim zemljama. Ono što se vidjelo jest da je s toplijim danima i bolja klinička slika, manja smrtnost i to se može povezati s tim što ljudi više borave na otvorenom. Da se prozračuje više. Često je kod virusnih infekcija čimbenik i ako dobijete veću količinu virusa".

Upitana je i kako neki nemaju simptome, a neki umru.

- To nije svojstvo samo ovog virusa - rekla je Markotić gostujući na N1. Dodala je kako postoji i gripa s manjim ili nikakvim simptomima.

- Vi ćete i kod ebole naći jedan postotak ljudi kod kojih nije bilo simptoma. Kasnije se otkrije da su bili zaraženi - izjavila je.

- Kod svake infektivne bolesti imate situaciju da se neki razbole blaže, neki srednje teško, dio teško sa smrtnim ishodom - kaže Markotić pa dodaje da to ovisi o stanju organizma, odnosno o drugim kroničnim bolestima poput dijabetesa i drugih bolesti. Jedan od rizičnih čimbenika je i pretilost.

- Kod pretilih ljudi, bez obzira što su mlađi, može biti teža situacija, mogu se razviti ozbiljniji simptomi - rekla je Markotić i objasnila kako je pušenje također rizičan faktor koji smanjuje prirodnu otpornost sluznice.  

- Naravno da je normalno da građanin ponekad ostane zbunjen - izjavila je dodavši kako se ipak radi o puno informacija.

Obratila se i teoretičarima zavjere.

- Uvijek postoji jedan postotak ljudi koji u svemu vide urotu. Nema dokaza da je virus nastao u laboratoriju. Najveći bioterorist je priroda, to što može priroda, čovjeku trebaju godine rada. Mi sebe precjenjujemo. Mi možemo svašta kreirati i utjecati, ali ne možete znati da ćete napraviti neki organizam koji će izazivati teže oblike. Nema dokaza da je ovo nastalo u kineskim laboratorijima - rekla je Markotić. Kaže da današnja znanost može detektirati umjetno proizvedene viruse, a to se nije dogodilo.

Dodaje kako danas imamo puno više tehnologije i znanja nego prije.

- Osim 150 cjepiva, u ispitivanju su i brojni lijekovi. Doista jednostavne epidemiološke mjere koje su vrijedile prije sto godina pomažu da i danas virus držimo pod kontrolom - kaže Markotić za N1.

- Mi smo uspjeli postići dobre rezultate. Taj opasan virus smo uspjeli držati dobro pod kontrolom, to svatko od nas treba ponavljati. I vi i ja malo to zaboravimo, zato je bitno da jedni druge podsjećamo, upozoravamo, nema potrebe da se netko ljuti... Sasvim je legitimno upozoriti čovjeka da se zaboravio - zaključila je Markotić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2020 01:36