Tranzicijske zemlje EU i Hrvatska pogođene su globalnom financijskom krizom te će njihov gospodarski rast u 2009. i 2010. godini biti usporen zbog smanjene potražnje i kreditnih uvjeta, objavila je Svjetska banka u svojem izvješću 'EU10 + Croatia'.
Ipak, nakon snažnog pada gospodarske aktivnosti, stanje u tim zemljama u drugoj se polovici ove godine počelo stabilizirati.
Izvješće se objavljuje tri puta godišnje i pokriva razvoj u novim članicama EU, a uključujuje poseban dodatak za Hrvatsku.
Prema njemu međunarodna financijska kriza pojačala se od početka listopada i rezultirala smanjenjem trgovinske razmjene među bankama, konsolidacijama i preuzimanjima banaka te padom vrijednosti dionica. To je izazvalo dramatičnu nestabilnost tečajeva te cijena proizvoda i dionica. Financijski potres brzo se proširio na tranzicijske zemlje uključujući i Hrvatsku, a neke zemlje u skupini prolaze i kroz nedostatak likvidnosti.
Slabljenje vanjske potražnje uzrokovat će također pad izvoza i investicija. Dok se u nekim zemljama - Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Sloveniji i Hrvatskoj očekuje i daljnje umjereno usporavanje gospodarstva u odnosu na godine prije početka krize, Rumunjska i Slovačka osjećat će još neko vrijeme ozbiljnije posljedice.
Iz Svjetske banke za 2009. prognoziraju pad gospodarskih aktivnosti u zemljama EU10 za 4,2 posto, nakon čega se u 2010. očekuje lagani, 0,9 postotni rast, a u 2011. rast od 3,6 posto.
Prema izvješću u Hrvatskoj se u 2009. očekuje pad BDP-a za oko 5 posto, a za 2010. rast od oko 0,5 posto. Iako Svjetska banka procjenjuje da je recesija dosegnula dno, upozorava da su izgledi za rast 2010. još uvijek vrlo neizvjesni. Hoće li naša zemlja u 2010. ostvariti gospodarski rast znatno će ovisiti o inozemnoj potražnji za hrvatskim proizvodima i turističkim uslugama, kao i pritjecanju stranog kapitala. Stopu inflacije u Hrvatskoj iz Svjetske banke u ovoj godini prognoziraju na razini nižoj od tri posto.
Izviješće ističe da je zbog recesije u Hrvatskoj pogoršano i stanje na tržištu rada. Tako je u rujnu ove godine bilo 40 posto više novih nezaposlenih nego u isto vrijeme lani, a stopa nezaposlenosti porasla je na 14,7 posto. Broj korisnika potpora za nezaposlene porastao za 25,4 posto, dok je broj slobodnih radnih mjesta smanjen za više od 37 posto.
Iako su za Hrvatsku esencijalne fiskalne prilagodbe koje stimuliraju potrošnju, a kojima bi se ublažila osjetljivost na vanjske utjecaje i smanjila inflacija, Vlada mora financirati programe socijalne zaštite za najugroženije.
Izvješće također preporučuje da se Hrvatska pripremi za vrijeme izlaska iz krize kako bi se omogućio daljnji rast gospodarstva. To podrazumijeva produbljivanje strukturalnih reformi, poboljšanje klime za investitore, povećanje totalnog faktora produktivnosti te intenzivniji nadzor bankarstva.