Područje Vinodola u prošlosti je doživjelo nekoliko vrlo snažnih potresa, od kojih je najsnažnji bio 12. ožujka 1916. godine u 4 sata i 23 minute desetak kilometara istočno od Novog Vinodolskog. Njegova magnituda bila je 5,8, a uslijedila je serija mnogo slabijih potresa, navele su seizmologinje Davorka Herak, Iva Dasović, i Ines Ivančić u članku "Stogodišnjica Vinodolskog potresa (Grižane)".
Potres su osjetili stanovnici Primorja, Istre, Trsta, Like, Karlovca, Zagreba, Slovenije, Donje Štajerske (Graz), Koruške (Celovec ili Klagenfurt), te Bosne i Hercegovine. Potres je postao udarna vijest u hrvatskim pisanim medijima, a Jutarnji list stavio ga je 14. ožujka 1916. godine na naslovnicu dajući mu prednost u odnosu na ratne vijesti. Najveće štete potres je napravio u općinama Grižane i Bribir, a znatne štete ostavio je iza sebe u Triblju, Senju, Brinju, Liču, Fužinama, Vratima i Drežnici.
No, 14. srpnja 1916. godine u 21 sat i 27 minuta na tom području dogodio se novi potres magnitude 5,4. Potres je najveću štetu prouzročio u Grižanama gdje oštetio preko stotinu kuća, a nešto manje šteta bilo je i na području Bribira. U te dvije općine bilo je oštećeno oko 1000 stambenih i gospodarskih objekata.
Unatoč Prvom svjetskom ratu, što je značilo tešku gospodarsku situaciju i nedostatak ljudstva, obnova je dovršena u nešto više od godinu dana.