U rujnu 2018. godine ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak dobio je poziv iz Gradskog ureda za zdravstvo na čijem je čelu Vjekoslav Jeleč.
Tema razgovora - prijedlog za revitalizaciju područja oko bivše bolnice za plućne bolesti i sanatorij Brestovac. Riječ je o području od gotovo 80 tisuća metara kvadratnih na Medvednici, čijim će dijelom ići i trasa nove Sljemenske žičare. Prijedlog je išao u smjeru da se na tom području sagradi novi centar u postojećim gabaritima, koji bi bio rehabilitacijskog i zdravstvenog karaktera. Osim toga, novi centar na Brestovcu bio bi otvorenog tipa, a cijeli novi objekt imao bi i rekreacijsku zonu sa sportskim sadržajima te wellness zonu. Od međustanice Brestovac, koja će biti u funkciji nakon završetka žičare, bio bi udaljen oko 500 metara.
U bolnici su se prihvatili zadatka, vrlo brzo poslali dokumentaciju s planom da se cijeli projekt prijavi na fondove za brownfield lokacije. Nakon toga, umjesto daljnjih pregovora i dogovora, zavladala je omerta oko tog projekta. Kako nam je sam Boro Nogalo, od ove srijede smijenjeni ravnatelj Srebrnjaka, priznao u kasnijem razgovoru, počele su pucati veze između njega i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
- Ne znam otkud vam ta informacija za centar na Brestovcu, ali točna je. Mi smo dobili prijedlog Gradskog ureda i složili program, a onda je sve zastalo. Zašto? Ne znam. Vi istražite - kratko nam je u subotu ujutro poručio Nogalo.
Reporteri Nedjeljnog Jutarnjeg u protekla su tri dana istražili što se krije iza naprasne smjene dugogodišnjeg šefa Dječje bolnice Srebrnjak, koji je tu zdravstvenu ustanovu vodio pune 23 godine, i zbog čega je pukla ljubav između njega i Milana Bandića čija je suradnja godinama bila i više nego srdačna. Prema mišljenju naših sugovornika koji su dobro upoznati s ovim slučajem, tri su Nogalova grijeha. Jedan službeni i dva neslužbena.
Službeni grijeh su nepravilnosti oko zapošljavanja, dok su preostala dva projekt novog Brestovca te projekt Centra za translacijsku medicinu vrijedan 432 milijuna kuna koji bi se povukli iz europskih fondova, a koje bi, kako navode oni bliski ravnatelju, Bandićeva gradska uprava željela imati pod nadzorom.
No krenimo redom.
Boro Nogalo i Milan Bandić godinama su bili u odličnim odnosima i Grad je gotovo redovno pokrivao nepodmirena dugovanja.
Prema izvješću Gradskog ureda za zdravstvo koje je predstavljeno u veljači 2018. u Gradskoj skupštini, Dječjoj bolnici Srebrnjak u razdoblju od 2004. do 2017. godine isplaćeno je oko 10,6 milijuna kuna za nepodmirene dugove. Nepodmireni dug u Dječjoj bolnici Srebrnjak ove godine iznosi gotovo tri milijuna kuna, a Grad joj je u veljači, odlukom zagrebačke Skupštine, dodijelio gotovo 1,6 milijuna kuna.
Prihodi bolnice za 2018. godinu iznose 46 milijuna kuna i nešto su viši od rashoda, no manjak prihoda i primitka za pokriće iznosi 14,2 milijuna kuna. U 2017. godini prihodi su iznosili 38 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 43 milijuna kuna. Prema financijskim bilješkama, oko 30 milijuna kuna godišnje ide za plaće djelatnika bolnice.
Sanatorij Brestovac nalazi se tek 500-tinjak metara od međustanice nove trase žičare, a na toj lokaciji već postoji plan za gradnju objekta sa zdravstvenim i rehabilitacijskim sadržajem
- Sve donedavno je moj odnos s gradonačelnikom bio vrlo dobar, ali posljednjih mjeseci neki su svojim lažima i objedama na moj račun uspjeli u svom naumu. Gradonačelnik je prestao komunicirati sa mnom - kaže Nogalo koji posljednji mandat nije završio.
O kojim je lažima riječ, nije detaljizirao. Prošli tjedan smijenilo ga je Upravno vijeće bolnice zbog, kako kažu u Gradu koji je i vlasnik bolnice, “nesavjesnog poslovanja i zapošljavanja neadekvatnih liječnika” koje seže u daleku 2012. godinu.
Uloga savjetnika
Naime, Kontrolni ured grada Zagreba tvrdi u sedam točaka da je “u bolnici prije sedam godina zaposlen doktor medicine a ne pedijatar, da je otorinolaringolog zaposlen prije negoli je dobivena dozvola za tu djelatnost, da je 2015. zaposlen dječji kirurg umjesto pedijatra, da je iste godine zaposlen specijalist školske medicine umjesto pedijatra, da je 2016. zaposlen specijalist hitne medicine umjesto pedijatra”... I to bi zapravo bili krimeni dovoljni za smjenu dr. Nogala godinu dana prije isteka mandata, što je Upravno vijeće bolnice, na čijem je čelu bivša ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina, sa svoja dva “gradska” glasa Borisom Labarom i Jozom Milićevićem, provelo u djelo.
Nova v.d. ravnateljice, dr. Ivana Đerek Dubravčić, pomoćnica u Gradskom uredu za zdravstvo - koja je, kako tvrde dobro upućeni, dobra prijateljica zamjenice gradonačelnika - u petak je sjela u tu vruću fotelju. Istina, njezine reference nisu obećavajuće, ali neki izvori s političke scene kažu da je zapravo riječ o gužvi u šesnaestercu u kojoj ona samo čuva stolac. Naime, tom se mjestu navodno nada odnedavno član Bandićeve stranke i bivši ministar zdravstva Siniša Varga. No konkurencija bi mu mogla biti žestoka jer se sve češće spominje i drugi bivši ministar Dragan Primorac.
U svakom slučaju, posljednju će riječ u tom izboru imati gradonačelnik, a u tome za koga će se odlučiti vjerojatno će ključnu ulogu imati “sufleri” i njihovi interesi, baš kao što se to dogodilo kod detroniziranja Nogala.
Boro Nogalo očekivano odbacuje optužbe o nepravilnosti i kaže da je sa svim što se radilo u bolnici bilo upoznato Upravno vijeće, odnosno da je imao njihov blagoslov jer bi bez tih odluka doveo u pitanje normalan rad bolnice.
Na čelu Upravnog vijeća bolnice već dugi niz godina je Ana Stavljenić-Rukavina pa se postavlja i pitanje njezine odgovornosti ako je uistinu bilo nepravilnosti u radu sada već bivšeg ravnatelja Nogala. Osim toga, kažu upućeni, i sadašnja zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević baš u vrijeme u kojem su počinjena ravnateljeva “nedjela”, točnije u jednom mandatu od 2012., također je bila članica UV-a te bolnice.
- Nitko ne pita za njihovu odgovornost - ističu naši sugovornici.
Da nešto ne štima u obrazloženju smjene vezano uz “kadrovske eskapade”’ Nogala potvrđuje i Ministarstvo zdravstva (MIZ), prema kojemu u toj dječjoj bolnici “nije bilo zapošljavanja liječnika bez suglasnosti MIZ-a”.
Sam ravnatelj kaže da je sve počelo danom potpisivanja ugovora s EU, koji jamči da će se europskim novcem financirati projekt translacijskog centra vrijedan 60 milijuna eura.
- Neki žele prisvojiti naš projekt, što bi ga u konačnici moglo ugroziti - tvrdi Nogalo za Nedjeljni.
Boro Nogalo
Prije je objasnio kako očito neki namjeravaju “uzeti projekt u svoje ruke”, dok je on inzistirao na visokim kriterijima i transparentnosti. No, činjenica je da je očito sve to pokvarilo i njegov odnos s gradonačelnikom Milanom Bandićem koji je u konačnici Nogalu okrenuo palac dolje.
Na pitanje kako komentira Bandićevu izjavu prema kojoj mu je “nudio časni odstup, a on to nije prihvatio”, Nogalo odgovara da za njegovu smjenu nije bilo razloga jer svoj posao radi dobro.
- To je isto kao da ja njemu kažem kako bi bilo dobro da ga, primjerice, zamijeni Maras, a nemam argumente zašto je to potrebno. Zašto bih otišao ako smatram da dobro radim svoj posao, što potvrđuju rezultati i moji kolege iz bolnice, da priznam da sam kriv premda za to nema nikakvog dokaza? Nisam lutka da netko može sa mnom upravljati. Čovjek sam i borim se za svoje dostojanstvo - kaže Nogalo.
- Imam svoj integritet, poštujem gradonačelnika, surađivali smo 22 godine, pa i na ovom projektu važnom ne samo za Grad nego i za državu, stoga ne vidim zašto bi se nešto mijenjalo, i to baš sad kad je klinika najjača. Nažalost, posljednjih nekoliko mjeseci, otkako smo potpisali ugovor o projektu, stvari su se promijenile. Neki su tog trena krenuli gradonačelniku objašnjavati, primjerice, da sam se odmaknuo od Zagreba, što, dakako, nije istina jer mi znamo koliko nam je u teškim trenucima za bolnicu gradonačelnik pomogao. Zato mi nije jasno zašto je povjerovao u te tračerske priče u kojima nema ništa drugo do laži i zločestoće - ističe Nogalo.
Naglašava kako mnogi ne shvaćaju da je ovaj projekt vrlo kompliciran i da s takvim nečim nitko u državi nema iskustva.
Destrukcija je trajala
- U njemu je puno tehnologije, digitalizacije, i to vrhunske i skupe, kako bi u budućnosti na tome mogli raditi znanstvenici na najvišoj razini. Zato smo bili raspisali natječaj za 30 specijalizanata ove i prošle godine i za to dobili potporu Ministarstva, gradonačelnika i Gradske skupštine, ali sve je stopiralo Upravno vijeće na čelu s Anom Stavljenić-Rukavinom. Može se reći da ta destrukcija traje dulje, a eskaliralo je u posljednja dva mjeseca - objašnjava Nogalo.
Prema njegovu mišljenju, opstruiranja bolnice upravo zbog ovog europskog projekta nema, premda su gradski čelnici baš to navodili kao jedan od argumenata za Nogalovu smjenu.
- Sve vezano za projekt, odnosno svi izvođači od konzaltinga do građevinskih radova, mora imati odgovarajuće reference. Kriteriji koje smo naveli vrlo su visoki i ne može ih ispuniti bilo koja tvrtka. Željeli smo da se sve radi kroz međunarodne natječaje i da se odaberu oni najiskusniji s najboljim referencama. No Gradski ured za javnu nabavu je te uvjete snižavao, a mi na to nismo pristali. Mi smo korisnici projekta, aplikatori, i zato smo i inzistirali na nekim kriterijima. No, odgovora u tom smislu nije bilo - kaže Nogalo.
Dodaje kako je baš na tu temu sastanak trebao biti na dan kad je smijenjen i naglašava da se bolnica vodila logikom bolje mjesec dana zakasniti, ali da sve bude transparentno. Bandićevi suradnici kažu da je gradonačelnik razočaran u Nogala jer se radilo o čovjeku kojemu je vjerovao i surađivao s njim više od 20 godina.
Ujedno su nam objasnili situaciju oko projekta Centra za translacijsku medicinu. Kako oni to vide, bolnica nikad ne bi došla do ugovora za sufinanciranje iz fondova EU da nije bilo pomoći Grada.
- Sadržaj projekta jest od bolnice, no logistiku je obavio Grad. Da mi nismo poduprli taj projekt, on se nikad ne bi realizirao. Uostalom, taj projekt još nije niti počeo. Nije raspisana nikakva javna nabava i on još uvijek nije dobio potpuno zeleno svjetlo za realizaciju iz Europske unije - tvrde naši sugovornici iz Grada te čvrsto odbacuju bilo kakve optužbe o krađi tog projekta za koji će povući 432 milijuna kuna.
Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu iz znanosti i zdravstva u regiji, a prema njihovim navodima, to je jednako projekt Grada kao što je i projekt bolnice. Kako kažu, ipak su oni vlasnici bolnice pa je onda, slijedom logike, vlasništvo bolnice i njihovo vlasništvo.
Tako razmišljaju kada se govori i o zemljištu na Brestovcu. Naime, kao jedan od mogućih razloga koji stoji iza ove naprasne smjene ravnatelja spominje se zemljište podno Sljemena gdje se trenutačno nalazi napušteni sanatorij za oboljele od tuberkuloze, koji je zatvoren još u šezdesetima. Riječ je o površini od 104 tisuće kvadrata čiji je vlasnik u zemljišnim knjigama od 2017. godine Dječja bolnica Srebrnjak. Naši izvori iz Grada su isto tako odbacili mogućnost da je Brestovac razlog smjene, pozivajući se pritom ponovno na onu premisu - što je vlasništvo bolnice, to je samim time i vlasništvo Grada. No, nisu nam potvrdili da se na tome mjestu planira graditi ikakav novi kompleks, osim još prije najavljene međustanice sljemenske žičare.
Hotel s posebnim režimom
Iako se u Gradu ne govori ni o kakvim projektima, oni su upisani u prostorni plan Parka prirode Medvednica iz 2014. godine. U tom dokumentu stoji da područje bivšeg sanatorija ima “elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora te povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti pa se preporučuje zaštita sukladna sustavu mjera zaštite utvrđenom za nepokretna kulturna dobra”. Što se tiče gradnje, na tom je prostoru predviđen “hotel s posebnim režimom korištenja” čija će namjena biti edukativna i zdravstvena te za rekreaciju i wellness, a sam kompleks mora biti, bez obzira na namjenu, otvorenog tipa. U planu još stoji kako postoji mogućnost gradnje međustanice žičare Dolje - Sljeme i parkirališta s kapacitetom za 50 do 75 automobila i tri do četiri autobusa. S obzirom na to da će međustanica biti sagrađena, ostaje otvorena mogućnost da se napravi i hotel orijentiran na zdravstveni turizam. U Gradu o tome odbijaju govoriti.
No kako smo prije napisali, planovi o mogućoj gradnji hotela sa zdravstveno-rehabilitacijskim sadržajima itekako postoje.
U krugovima bliskim gradonačelniku, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama, mnoge je slučaj smjene Bore Nogala podsjetio na slučaj iz 2006. godine.
Naime, 2007. godine počela je gradnja nove zgrade Ustanove za hitnu medicinsku pomoć u Heinzelovoj. Godinu prije toga smijenjena je dugogodišnja ravnateljica Vlasta Jasprica-Hrelec, i to, kako su tada tvrdili mediji, na navodno inzistiranje Zvonimira Šostara, tadašnjeg zagrebačkog pročelnika za zdravstvo. Mediji su tada pisali kako je navodno upravo on naredio Upravnom vijeću da je makne, iako ju je neposredno prije toga to isto Vijeće ponovno imenovalo. Naime, Vlasti Jasprica-Hrelec u travnju je istjecao mandat pa je ponovno raspisan natječaj za to mjesto. Ona se kandidirala s još sedam kandidata i pobijedila. Upravno vijeće je isprva odlučilo podržati njezinu kandidaturu i dati joj novi četverogodišnji mandat, no onda je navodno uslijedio Šostarov poziv kojim je tražio promjenu te odluke.
S obzirom na to da neki članovi Upravnog vijeća nisu bili spremni to učiniti, ekspresno su zamijenjeni, a novo, osvježeno Upravno vijeće smijenilo je Vlastu Jasprica-Hrelec i postavilo novog ravnatelja. Kao razlog smjene navedeno je pet defibrilatora koje je ona kupila bez njihove suglasnosti te time prekršila Statut Hitne. Mediji su tada nagađali da je Gradsko poglavarstvo tražilo smjenu jer su htjeli imati potpuni nadzor nad radovima za novu zgradu Hitne pomoći. Koincidentno, nedugo nakon njezine smjene krenulo se u odabir izvođača radova u projektu koji je ukupno stajao 150 milijuna kuna.
Ako usporedimo ovaj slučaj sa sadašnjim kroz koji prolazi Boro Nogalo, može se povući nekoliko paralela. Kao prvo, imamo projekt koji se treba tek graditi i koji vrijedi više od 430 milijuna kuna. Kao drugo, ravnatelja je u oba scenarija smijenilo Upravno vijeće, i to zbog kršenja propisa, iako su i Nogalo te Jasprica-Hrelec dugo godina bili na čelu svojih institucija. Jasprica-Hrelec je nakon toga tužila Grad i 2010. godine je Županijski sud u Zagrebu donio konačnu presudu u njezinu korist, kojom je naloženo Gradu da je vrati na posao i isplati joj odštetu.