TAKTIZIRANJE

Telekomi su zasad odgodili poskupljenja, ali sada imaju novi zahtjev: ‘Da, možemo potvrditi‘

Operateri su počeli taktizirati zbog sukoba s Vladom koja je oštro protiv povećanja cijena

Hrvatski telekom, A1, Telemach

 Cropix/

Sve je izvjesnije da do povećanja cijena telekomunikacijskih usluga zasad neće doći. Kako doznaje Jutarnji list, operatori su na putu da odustanu od najavljene indeksacije onako kako je inicijalno zamišljena.

Naši su nam izvori potvrdili da su se dva operatora javila telekomunikacijskom regulatoru Hakomu i službeno zatražila novo mišljenje o indeksaciji. Operatori traže da se rok od 90 dana za mijenjanje cijena ovisno o inflaciji, koje su uveli u svoje Opće uvjete i o tome nedavno obavijestili svoje korisnike, produži.

Tonko Obuljen, predsjednik vijeća Hakoma, koji nema mogućnost spriječiti indeksaciju s obzirom na to da nju telekomi mogu uvesti sukladno regulativi Europske unije, odbio je iznositi detalje.

- Mogu samo potvrditi da su nam se neki operatori javili i zatražili izmjenu mišljenja o indeksaciji - kaže Obuljen.

Besplatan raskid

Izmjena bi se odnosila konkretno na izmjenu roka za primjenu indeksacije. To u praksi znači da si telekomi otvaraju mogućnost da odustanu od poskupljenja svojih usluga u kratkom roku. Od Nove godine brojne su tvrtke povisile svoje cijene iskoristivši prelazak s kune na euro. Telekomi to još nisu napravili, nego su najavili da svoje cijene žele uskladiti s kretanjem inflacije. Podatak o inflaciji u Hrvatskoj službeno objavljuje Državni zavod za statistiku.

Ako DZS objavi pokazatelje o rastu inflacije, telekomi na temeljem klauzule o indeksaciji žele pravo da povećaju svoje cijene tako da korisnici nemaju pravo na besplatan raskid ugovora. Pritom samo moraju navesti maksimalni potencijalni iznos poskupljenja, a on se kreće do 10 posto. Telekomi trenutačno također imaju i vremensko ograničenje u kojem moraju najaviti promjenu cijena. To je 90 dana otkako DZS objavi podatak o inflaciji.

Novi moment u priči je, kako doznajemo, taj da operatori od Hakoma traže zeleno svjetlo da indeksaciju mogu provesti bez vremenskog ograničenja ili da ono bude dulje nego što je sada. To bi značilo da bi telekomi mogli povećati cijene na temelju indeksacije, primjerice, u kolovozu, rujnu ili prosincu. Kako bi u tom slučaju bio čvrst argument, zasad nije jasno. U praksi bi to značilo da se klauzula o indeksaciji, lako moguće, niti ne bi upotrijebila tijekom ove godine.

U branši nam kažu da zato taj potez operatora ne signalizira ništa drugo do toga da su bliži odluci da u dogledno vrijeme ne povise svoje cijene. Tumači se da operatori imaju niz otvorenih pitanja s Vladom. Među inim, otvorena su pitanja uvjeta gradnje 5G mreža, cijena električne energije i prava puta. U branši stoga prevladava mišljenje da bi sukob s Vladom zbog relativno malog povećanja cijena, u pravilu do 10 posto, na kraju prouzročio više štete nego koristi.

Brza odluka

Čelnik Hakoma Tonko Obuljen ništa od toga nije želio komentirati, ali je rekao da o ovom pitanju žele donijeti brzu odluku. Dodaje da treba uzeti u obzir da Hakom nema mogućnost zaustaviti operatore u uvođenju i provođenju indeksacije. Pojašnjava da si operatori konzultiranjem Hakoma, koji, kako ističe, donosi mišljenje, a ne odluku o tom pitanju, samo rješavaju pravnu nesigurnost.

- U slučaju da uvedu indeksaciju bez konzultacija s regulatorom, morali bi to braniti na sudu, a znaju unaprijed da bi to dobili s obzirom na to da je Hrvatska dio EU i mora primijeniti njezinu regulativu. Indeksacija je, pak, dio te regulative i ima je nekoliko drugih članica Unije, tako da smo u svojem mišljenju fokusirani na to da indeksacija bude korektno definirana prema korisnicima - pojašnjava Obuljen.

Prvi privatni investitor u broadband

Prvi je put interes za izgradnju broadband mreža u Hrvatskoj pokazao jedan strani privatni investitor. Tonko Obuljen, predsjednik vijeća HAKOM-a, potvrdio nam je da su imali sastanak s jednim ulagačem.

U Hrvatskoj u brze internetske mreže ulažu postojeći telekomi i EBRD kroz projekt Rune u Istri, ali drugih privatnih stranih ulagača nema.

- Od 2006. nismo imali slučaj da je interes za investicije u brze internetske mreže u nas pokazao neki privatni strani investitor, a to je rezultat ulaska u eurozonu i novih procjena isplativosti tih investicija - kaže Obuljen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 00:27