Dvadeset i sedam ugovora na određeno u 26 mjeseci, dvadeset ugovora u dvije godine ili pak njih trideset i devet u pet godina. Ugovori su to koje potpisuju odgojiteljice diljem Hrvatske unatoč tome što nisu imale ni dana prekida radnog staža. Poslodavci traže načine kako zaobići zakon, dok vrtići ostaju bez djelatnika jer im ne žele ponuditi ugovore na neodređeno, a ne mogu im ponuditi stoti ugovor u nizu.
Jedna od odredbi novog Zakona o radu (ZOR), koji je stupio na snagu prvim danom ove godine, brojne je zaposlenike vrtića stjerala u kut. Odredbom, koja propisuje da zaposlenici mogu ugovore o radu na određeno potpisati najviše tri puta za redom kod istog poslodavca, trebalo se zaustaviti uzastopno sklapanje ugovora o radu koji neki potpisuju već godinama. Kršenjem zakona poslodavac riskira kaznu od 4110 do 7960 eura.
Prema zakonu, taj tip ugovora trebao bi se sklapati samo kad je, zbog objektivnog razloga, potreba za obavljanjem posla privremena. Predsjednica Udruge Sidro, Katarina Turković Gulin, objasnila je da se u ovom slučaju ne radi o novim zapošljavanjima već o zaposlenicima koji taj posao u kontinuitetu obavljaju već četiri ili pet godina što je pokazatelj da su trajno i stalno potrebni.
Bilo je očekivano da će novim zakonom situacija krenuti nabolje, ali dogodilo se upravo suprotno. Na adresu Sidra, koje se inače bavi zaštitom prava u dječjem vrtiću, u posljednja tri tjedna pristiglo je više od 200 upita za pomoć i savjete.
Objektivni razlog
- U ovoj struci objektivni razlozi za potpisivanje ugovora na određeno jednostavno ne postoje. Većinu poslodavaca brine da im ti ljudi u nekom trenutku više neće biti potrebni, ali kako bi mogli biti višak kad nam u RH u ovom trenutku nedostaje pet tisuća odgojitelja - rekla nam je Turković Gulin.
Dodaje da je, ako se uistinu utvrdi da je netko tehnološki višak, situacija lako rješiva poslovno uvjetovanim otkazom. Hrvatska bi do kraja ove godine u vrtićima trebala zbrinjavati 97 posto djece predškolske dobi, a trenutačno smo tek na 55 posto. U planu je otvaranje novih vrtića i novih odgojnih skupina jer se u predškolske programe mora smjestiti još gotovo toliko djece koliko ih trenutno pohađa.
Rješenje koje predlažu iz Sidra je da se ljudi zaposle na neodređeno uz određenu klauzulu i premapotrebi premjeste iz jednog u drugi objekt ako je potreba u nekom vrtiću veća, a u drugom manja.
Nedostatak stručnog kadra
U jednom zagrebačkom vrtiću odgojiteljica je potpisala šesti ugovor na određeno u šest mjeseci. Zbog novog zakona nakon isteka posljednjeg potpisanog ugovora ostat će bez posla jer je poslodavac ne želi zaposliti na neodređeno. Na njeno mjesto, u najsretnijem slučaju, doći će druga odgojiteljica s kojom će sklapati ugovore na određeno dok i njoj ne odzvoni.
Na tržištu rada nema dovoljno odgojitelja zbog čega se događa da na njihovo mjesto zaposle nestručnu zamjenu. Nestručne zamjene, pak, nikako nemogu potpisati ugovor na neodređeno nego se svakih pet mjeseci mora raspisivati novi natječaj da bi se pronašao stručni kadar.
- Postoje manja mjesta u Hrvatskoj u kojima je u vrtiću zaposlen isključivo nestručni kadar koji nema veze s pedagogijom, odgojem ni obrazovanjem. Zapošljavaju se ekonomisti, frizeri i kozmetičari koji nakon tri natječaja više ne mogu sklopiti novi ugovor niti dobiti posao na neodređeno. Hoće li se zbog toga vrtići zatvarati - pita se Katarina.
Mnogi vrtići nemaju psihologe, pedagoge ni zdravstvene voditelje, što je nezakonito. Svaki zaposlenik u sklopu ugovora o radu potpisuje klauzulu o čuvanju poslovne tajne i ugleda ustanove, zbog čega je zapravo pritisnut sa svih strana, pogotovo ako radi na ugovor na određeno vrijeme.
Prijedlog Sidra bilo je motiviranje stručnog kadra većim plaćama, stalnim poslima i boljim životnim uvjetima jer prema njihovim informacijama u nekim mjestima plaće odgojitelja ne prelaze 4500 kuna.
- Tko će se preseliti u neko slavonsko selo iz većeg grada ako mu ponude posao na tri mjeseca bez riješenog stambenog pitanja? Nitko ne želi seliti u nesigurnost, seliti obitelj i premještati djecu u novu školu, a raditi za 4200 kuna - upozorava Katarina.
Osnivači traže način za zaobići zakon
Osnivačima vrtića smatraju se gradovi, općine, privatne ili pravne osobe te vjerske zajednice. Ranije navedeni problemi pojavili su se u onim ustanovama čiji su vlasnici gradovi i općine jer, navodi Katarina, u privatnim vrtićima situacija je još lošija, a pritisak na te odgojitelje je veći zbog čega nemaju hrabrosti oduprijeti se poslodavcima.
- Zadnja tri tjedna u Sidro se javljaju ravnatelji, pravnici, načelnici, gradonačelnici i odvjetnička društva koja zastupaju vrtiće, svi s jednim ciljem - pronaći rješenje da izbjegnu ZOR. Nijedan ravnatelj koji nam se javio nije svom poslodavcu uputio zahtjev da donese odluke koje su u skladu sa zakonom, nego traže razloge za izbjegavanje, rekla je Turković Gulin.
Povezani poslodavci
Novim zakonom regulirano je i zapošljavanje kod povezanih poslodavaca, odnosno onih koji imaju istu upravu i vlasnika. Primjerice, Grad Zagreb je vlasnik šezdeset vrtića što znači da odgojiteljica koja je više od tri puta potpisala ugovor na određeno ili je tako radila duže od tri godine, ne može raditi niti u jednom od tih vrtića osim ako potpiše ugovor na neodređeno.
- U Zagrebu su ravnatelji pomislili da bi bilo zgodno da one radnike koje više ne mogu primati na određeno, zamjene s drugim vrtićem pa se nekoliko ravnatelja dogovorilo da jedni drugima proslijede zaposlenike, navodi Katarina.
Ako ga ne primi na neodređeno, poslodavac radnika ne smije primiti idućih šest mjeseci i jedan dan. U tom periodu odgojitelj se može zaposliti u nekom drugom vrtiću koji nema istog osnivača.
Prava radnika
Nakon šest mjeseci rada na određeno kod istog poslodavca prema novom ZOR-u zaposlenik može podnijeti zahtjev da ga se zaposli na neodređeno. Od podnošenja zahtjeva, poslodavac ima 30 dana za dostavu obrazloženja zašto ne može ispuniti zahtjev.
Javila nam se odgojiteljica jednog zagrebačkog vrtića koja je pokušala napraviti isto, da bi je pravnik i ravnatelj vrtića ismijali. Čak joj nisu htjeli urudžbirati službeni dokument koji je pokušavala predati poslodavcu. Kad je ipak uspjela dostaviti svoj zahtjev za zapošljavanje na neodređeno, odgovor je stigao u roku od dva dana da to nije moguće jer - nema slobodnih radnih mjesta.
- S prekidima sam u tom vrtiću radila šest godina, a posljednje dvije godine bez prekida radnog staža. U travnju mi istječe posljednji ugovor nakon kojega ne znam što očekivati. Vjerovala sam da će ravnatelj stati uz nas i barem predložiti neke promjene jer brojne kolegice rade na ovaj način - rekla je odgojiteljica koja nije sigurna radi li ni trenutačno u skladu sa zakonom jer je u ovoj godini potpisala već drugi ugovor, ukupno peti uzastopni.
Turković Gulin usporedila je ugovor na određeno s robovlasničkim odnosom i zaključila da Zakon o radu u suštini nije loš, ali da se mora početi provoditi u potpunosti kako bi se uveo red u zapošljavanje.