Unatoč padu popularnosti i sve većim pritiscima iz oporbe, Kukuriku koalicija će odraditi mandat do kraja, procjena je stručnjaka londonskog Economist Intelligence Unita (EIU) iz njihove nove, kolovoške analize stanja u Hrvatskoj.
No, skupina analitičara vezanih uz poznati tjednik The Economist, upozorava kako se rejting vladajućih stranaka, posebno SDP-a, ubrzano topi. Pokazali su to i izbori za Europski parlament, održani u svibnju, na kojima su stranke vladajuće koalicije doživjele pravi debakl, kao i ispitivanja javnoga mnijenja.
- Izbori za Europski parlament, na kojima je koalicija predvođena SDP-om dobila 29,9 posto glasova, a oporbeni HDZ 41,1 posto, bili su katastrofa za Vladu - kažu u EIU-u, u kojem upozoravaju i na jačanje desnice, koja potporu skuplja i na pitanjima poput zabrane gay brakova i protivljenju dvojezičnosti u Vukovaru.
Prebacivanje krivnje
Londonski analitičari upozoravaju i na rast nezadovoljstva građana zbog ekonomske i socijalne situacije. Hrvatsko će gospodarstvo, prema njihovim prognozama, ove godine potonuti za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, što će za Hrvatsku značiti šestu kriznu godinu u nizu. Istodobno, visoka nezaposlenost, ali i mjere štednje koje traži Europska unija s ciljem rezanja proračunskog manjka i obuzdavanja rasta javnoga duga, dolijevaju ulje na vatru nezadovoljstva građana. Političari će krivnju za mjere koje moraju provesti nastojati prebaciti na Bruxelles. Zbog svega toga, u Hrvatskoj se u narednom razdoblju može očekivati, upozoravaju u EIU-u, jačanje negativnih stavova prema EU.
Nakon ulaska u EU, fokus hrvatske vanjske politike odmiče se od Balkana i okreće prema drugim zemljama članicama, ocjenjuju analitičari EIU-a. Po njihovu mišljenju, Hrvatska se neće previše zamarati daljnjim proširenjem EU na zemlje regije. Članovi Vlade, doduše, grlati su kada treba pružiti potporu zemljama regije u njihovu nastojanju da pristupe EU, ali opći je dojam da će Zagrebu sada u prvom planu biti drugi problemi.
Hrvatski glasači, primjećuju u Londonu, sada ili u potpunosti okreću leđa politici, ili svoju potporu usmjeravaju prema novim strankama i grupama. Iako u EIU-u poimence ne navode ni jednu od tih novih snaga, jasno je da se to odnosi ponajprije na ORaH Mirele Holy koji se već, prema anketama, prometnuo u treću po snazi stranku u državi. U EIU-u ukazuju i na ponovno jačanje HDZ-a, no upozoravaju kako bivša vladajuća stranka “ostaje nepopularna kod širokih slojeva društva”. To je i temeljni razlog zbog kojeg u Londonu ne vjeruju da oporba može izazvati prijevremene izbore.
Sukobi u Vladi
Ipak, čini se da će se šef Vlade i SDP-a Zoran Milanović morati više posvetiti stanju unutar vlastite stranke. Proljeće je obilježio njegov oštar sukob sa Slavkom Linićem, nakon kojeg je bivši ministar financija na kraju izbačen iz SDP-a.
No, Linić, zaključuju u EIU-u, ostaje utjecajna osoba u SDP-u i još uvijek Milanoviću, s njegovim istomišljenicima, može prouzročiti glavobolje.
Oporavak bi mogao početi iduće godine
Blagi oporavak hrvatskoga gospodarstva u EIU-u očekuju sljedeće godine, u kojoj bi stopa rasta hrvatskoga gospodarstva mogla iznositi 0,8 posto. U razdoblju od 2015. do 2018. hrvatsko bi gospodarstvo godišnje u prosjeku trebalo rasti 1,9 posto, čemu bi trebalo pomoći i članstvo u EU, odnosno novac iz Unijinih fondova.
Upravo je taj novac jedan od razloga zbog kojih u EIU-u ne očekuju da će nam gospodarstvo u ovoj godini potonuti “samo” za jedan posto. Naime, za razliku od dijela domaćih ekonomista, u EIU-u vjeruju da bi investicije u Hrvatskoj ove godine mogle zabilježiti slab rast, uglavnom u segment projekata koji se financiraju EU novcem. Unatoč tome, u Londonu upozoravaju na slab apsorpcijski kapacitet Hrvatske kada je riječ o korištenju EU fondova.
U cijeloj gospodarskoj slagalici za ovu godinu u obzir treba uzeti i sve napetije odnose između Zapada i Rusije. Premda hrvatsko gospodarstvo nije toliko vezano uz rusko tržište, u EIU-u upozoravaju bi se “rat sankcijama” između Bruxellesa i Moskve mogao odraziti i na nas, i to posredno - tako što će općenito smanjiti potražnju za uvozom na vodeća europska tržišta uz koja smo vezani. Kolateralna žrtva toga bit će i hrvatski izvoz.