Izborni zakon u BiH opet je bio tema na kojoj je hrvatski predsjednik Zoran Milanović otvorio verbalnu paljbu po visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, njemačkom parlamentu, ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, premijeru Andreju Plenkoviću, hrvatskim medijima, Saboru...
- Njemački parlament na inicijativu muslimanskog lobista iz SPD-a donosi neizbalansiranu rezoluciju, svojevrsni naputak. Bundestag se bavi BiH i ima veliki dizajn za BiH, dok Sabor šuti umjesto da isto tako donese deklaraciju i poruči da to neće proći - izjavio je Milanović i potom se okomio na Schmidta nazivajući ga Schwartzom i Schultzom.
Bonnske ovlasti
Isticao je da on godinu dana visokom predstavniku u BiH govori o problemu Izbornog zakona.
- On sada, 60 dana prije izbora ide u promjenu izbornog zakona i Ustava BiH. Sada je neki Schwartz uzeo stvari u svoje ruke! Koliko puta sam mu rekao... Je li to moja zasluga - postavljao je predsjednik sam pitanja pred novinarima i davao na njih odgovore, optužujući medije da ih ne zanima najvažnija stvar u ovome trenutku - Izborni zakon u BiH.
Visoki predstavnik ima, na osnovi bonnskih ovlasti, pravo promjene i nametanja zakona. Tako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u srpnju lani, uoči odlaska s te funkcije, izmijenio Kazneni zakon uvodeći zabranu negiranja genocida. A Schmidt je nametnuo vladi BiH obvezu financiranja izbora u iznosu koji je tražilo Izborno povjerenstvo. Prema dostupnim informacijama, promjena bi se odnosila na mehanizam biranja Hrvata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Na prošlim su izborima u taj dom izabrana dva Bošnjaka: Edim Fejzić i Anel Šahinović. Sada bi se predstavnici Hrvata za Dom naroda birali samo u županijama u kojima su zastupljeni s tri posto i više.
Riječ je o procesu tihe diplomacije koji je trajao određeno vrijeme, a u kojem su, uz hrvatsku Vladu, sudjelovali SAD, EU i Velika Britanija. Cilj je bio osigurati da nakon izbora ne dođe do preglasavanja Hrvata u Domu naroda jer bi to dovelo u pitanje mogućnost ostvarivanja njihovih temeljnih, zajamčenih prava. Stoga se, ako visoki predstavnik provede najavljeno, može reći da je riječ o velikom diplomatskom uspjehu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Hrvatski predsjednik Milanović već je ranije napadao rezoluciju i Adisa Ahmetovića osobno.
- Sponzor, odnosno autor te deklaracije se ne zove ni Hrvoje, ni Jovan, nego vjerojatno Muhamed. U toj deklaraciji se BiH zaziva kao građanska država. To je ustvari državna politika Njemačke. Što bismo mi trebali napraviti? Imamo Bošnjaka koji glumi građanina, penetrirao je u SPD… Gdje su tu Hrvati? Kukavičje gnijezdo - govorio je Milanović koji je Ahmetovića nazvao "Bošnjakom koji glumi građanina".
Na uvredljive Milanovićeve izjave reagirao je i zastupnik u Bundestagu Josip Juratović braneći svog kolegu iz SPD-a, no ipak nije mogao utjecati na sadržaj dokumenta koji je Bundestag na kraju usvojio.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pozdravio je u srijedu "napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi upravo te reforme uklonile sve one oblike diskriminacije u izbornom procesu i kako bi mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces".
Dugi pregovori
- Opet je počeo vrijeđati, omalovažavati. Riječi koje upućuje drugima opisuju njega samoga. Ne želimo se valjati po blatu u koje nas gura, neka se valja sam u njemu - kaže Grlić Radman i napominje da može samo ponoviti ono što je već ranije rekao premijer Plenković, te da podržava visokog predstavnika Schmidta.
Ministar ističe da je situacija dinamična, da se uzburkala politička i ostala javnost i treba vidjeti rasplet. - Schmidt ima najbolje namjere, ali očito mora sa svima razgovarati, a svatko ima neki svoj zahtjev, viđenje - kazao je Grlić Radman i podsjetio na Plenkovićev angažman u ovom pitanju, posebno ističući 12. lipnja u Bruxellesu kada je na Europskom vijeću okupio političke lidere na temu BiH.
Plenković je u petak rekao da su se pregovori oko Izbornog zakona u BiH vodili dvije godine i nisu doveli do konačnog rezultata. - Schmidtov cilj je barem donekle popraviti što se može i da Hrvati nakon izbora budu u mogućnosti sudjelovati u vlasti na način da to budu legitimni predstavnici u vlasti - izjavio je premijer.
Za Milanovića je rekao da je "vanjskopolitička štetočina kakvu Hrvatska nikad nije vidjela. Čovjek koji je napravio toliko štete, nema koje mostove nije porušio".