Dugo najavljivan projekt uvođenja nacionalne mirovine ušao je u završnu fazu. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, naime, objavilo je Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, kako će se to primanje u konačnici zvati, te je pokrenulo javnu raspravu o njemu.
Iako zakonski prijedlog ne donosi puno toga novoga u odnosu na ono što je dosad poznato, određenih novina ipak ima. Tako se, primjerice, za primanje nacionalne naknade za starije osobe neće moći kvalificirati oni hrvatski građani koji već primaju neku stranu mirovinu, poput u Istri, Rijeci i Zadru raširenih talijanskih mirovina, ili mirovina koje su naši gastarbajteri ostvarili radeći u Njemačkoj, Austriji, SAD-u ili nekoj drugoj državi. Štoviše, bez prava na hrvatsku nacionalnu mirovinu ostat će, proizlazi iz zakonskog prijedloga, i Hrvati koji su posljednjih godina otišli raditi u neku drugu članicu EU, naravno uz uvjet da su tamo ostvarili pravo na kakvu-takvu mirovinu.
- Nacionalna naknada za starije osobe zamišljena je kao mjera pomoći starijim osobama u Hrvatskoj koje nemaju adekvatna primanja. U Hrvatskoj je puno korisnika inozemnih mirovina i ne bi bilo u redu, iz aspekta socijalne pravednosti, da im se daje još i hrvatska nacionalna mirovina - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, koji je bio član radne grupe za izradu zakonskog prijedloga o nacionalnoj mirovini.
Inače, pravo na nacionalnu mirovinu, stoji u zakonskom prijedlogu, imat će hrvatski državljani koji su napunili 65 godina i imaju barem 20 godina prebivalište u Hrvatskoj, i to u neprekidnom trajanju prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje tog prava, a nemaju potrebnih 15 godina radnog staža kako bi primali minimalnu mirovinu. Naknada za starije osobe iznosit će 800 kuna i neće se moći ovršiti.