- Jedan od, po mom mišljenju, vodećih mislilaca današnjice ovih je dana rekao da se budućnost prave zapadne liberalne demokracije može osigurati samo tako da se istinu sačuva neovisnom o željama većine birača, kao i želju većine birača neovisnu od istine, rekao je novi predsjednik Zoran Milanović tijekom inauguralnog govora i nastavio misao.
- To na prvi pogled zvuči zbunjujuće, međutim, izbori nisu metoda za pronalaženje istine ili apsolutne istine. Izbori su metoda za postizanje mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi, rekao je Milanović.
Čovjek na kojeg se tijekom govora Milanović pozvao jest izraelski povjesničar, filozof i profesor Yuval Noah Harari (43) i njegov članak objavljen u New York Timesu početkom mjeseca.
U kolumni objavljenoj 3. veljače pod naslovom 'Možete glasati. Ali ne možete izabrati što je istina' Harari komentira nadolazeće izbore za američkog predsjednika i razvija tezu da su izbori zapravo kompromis između ljudi koji imaju različite želje.
Harari tvrdi da će ovi izbori biti jedni od najvažnijih, a ujedno i najspornijih u američkoj povijesti te da će oblikovati globalni poredak u godinama koje dolaze.
- A kako se političke temperature uspinju do točke ključanja, ljudi sa svih strana trebali bi razmišljati o tome što su zapravo demokratski izbori, piše Izraelac.
- Izbori nisu metoda kojom će se pronaći istina, već metoda za postizanje mirnog kompromisa između različitih želja ljudi. Da, možda ćete misliti da dijelite zemlju s ljudima koje smatrate neznalicama, glupanima, pa čak i zlonamjernicima - i oni mogu isto misliti za vas. Međutim, želite li postići miran kompromis s tim ljudima ili biste radije riješili svoja neslaganja s puškama i bombama?, piše Harari.
Tvrdi da na izborima prevladava želja, a ne istina i stoga se stručnjacima ne treba davati specijalno pravo glasa, kao što to imaju u svojim znanstvenim područjima.
- Međutim, iz istog razloga, izabrani predstavnici naroda trebali bi respektirati neovisnost znanosti, pravosuđa i medija. Dužnosnici predstavljaju većinu naroda, ali istina ne bi smjela biti podređena volji naroda, jer će ljudi vrlo često istinu činiti nečim drugim, zaključuje Harari.
Gotovo istu tezu iznio je danas i Milanović u svom govoru.
- Većina birača ili većina narodnih zastupnika može, primjerice, izglasati odluku da ne postoji problem klimatskih promjena ili da to uopće nije problem, ali to neće promijeniti istinu da taj problem - postoji. Jedno je istina, a drugo je legitimna politička volja da se s tom istinom učini nešto ili da se ne učini ništa. Istina nije pitanje slobodne interpretacije i nije pitanje želje naroda.
Kako da održimo razdvojenim istinu i želju, naročito danas kad tehnologija, uz sve lijepo i uzbudljivo što donosi, neviđeno olakšava manipulaciju ljudskom željom, pita se Milanović.
- Čini mi se da postoji samo jedan pravi put: puna i aktivna podrška vlasti akademskoj i znanstvenoj neovisnosti te neovisnosti sudstva i medija. To je najčvršća brana tiraniji. Tiraniji svake vrste. Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji moraju, pak, neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. Smatram, dakle, da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti, rekao je Milanović.
Harari je inače predavač Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, a njegova brojna djela istražuju čovjekovu slobodnu volju, svijest, inteligenciju i sreću. Autor je teze da će Homo sapiens kakvog poznajemo nestati za stotinjak godina.
Harari je deklarirani homoseksualac, a njegov suprug kojeg je upoznao 2002. godine je i njegov menadžer. Vjenčali su se u kanadskom gradu Torontu, a žive u mošavu, vrsti zadružnog poljoprivrednog naselja u blizini Jeruzalema.
Tvrdi da mu je budistička meditacija transformirala život i prakticira je po sat vremena na početku i sat vremena na kraju dana.
Harari je vegan, a industrijsku poljoprivredu nazvao je jednim od najgorih zločina u povijesti čovječanstva. Bio je na meti kritika jer je pristao na intervencije i dopune jednog njegovog djela prilikom prijevoda na ruski jezik kako bi se u tom izdanju ublažile kritike ruskih vlasti.
Nedavno je 'proslavio' prvu godišnjicu apstinencije od smartphonea.