“Kad je bal, nek' je maskenbal”, pozdravlja u telefonskom razgovoru zagrebački gradonačelnik Milan Bandić poduzetnika Petra Pripuza. Istražitelji su snimali razgovor iz prosinca 2013., kao i mnoge druge koje su tih dana vodili. Više od deset mjeseci kasnije, uslijedio je, metaforički rečeno, bal hapšenja gradonačelnika i njegovih suradnika, a uhićen je i zagrebački poduzetnik Petar Pripuz.
Ponudio je jamčevinu od visokih 7,7 milijuna kuna, pa je pušten da se brani sa slobode. “Nema ga nigdje, povukao se”, kaže za Svijet odvjetnik Mate Matić koji s Antom Nobilom zastupa Pripuza. “A tako će ostati sve dok se ne ispita svih 30-ak svjedoka”, nastavlja Matić.
Pripuz se od izlaska iz pritvora, 31. listopada, tvrde njegovi odvjetnici, povukao u vilu na Pantovčaku, imanje koje u glasi na suprugu Miru Pripuz. Sve poslove preuzela su djeca, najviše Iva Pripuz Špekuljuk, koja je i dosad vodila značajan segment poslovanja.
Diplomirala je ekonomiju u Zagrebu, a u grupaciji C.I.O.S. radi već više od deset godina te je uglavnom bila zadužena za financije, no sada je, doznajemo, preuzela glavnu riječ u tvrtki. Sin Ivan bio je skloniji lakšem ritmu života, a u medijima se pojavljivao zbog čestih prometnih nesreća, kao i zbog incidenta u noćnom klubu u Vodicama gdje je, u društvu starlete Soraje Vučelić, nekadašnje stanarke Big Brother kuće, zadobio ubod nožem.
Pripuz će im, kažu suradnici za Svijet pod uvjetom anonimnosti, do daljnjeg iz doma na Pantovčaku izdavati naputke. Jer 57-godišnji diplomirani ekonomist povukao se s pozicije predsjednika uprave, pa i svih upravljačkih funkcija, kako ne bi ni na koji način, kažu odvjetnici, utjecao na sudski postupak. Dan nakon izlaska iz pritvor dobili smo Petra Pripuza na mobitel, ali ispričao se i rekao da ne može davati nikakve izjave:
“Obećao sam sudu da neću davati izjave, pa ću se toga pridržavati”, kazao je Pripuz.
Zagreb, 311014.Remetinec.Petar Pripuz, Miro Laco i Ivan Markus izasli su iz zatvora Remetinec i susreli se sa svojim odvjetnicima.Na fotografiji: Petar Pripuz.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Petar Pripuz izlazi iz Remetinca
Braća Pripuz odrastala su u zagrebačkom kvratu Rudeš u kojem i danas posjeduju nekretnine, a njihova tvrtka sponzorira lokalni Nogometni klub Rudeš. Rodom su iz mjesta Ričice kraj Imotskog, no preselili su se Zagreb te su u obiteljskoj kući u Rudešu odrastala tri brata: Petar, Zoran i Branimir. Zoran je svojedobno bio na meti istraga, a sudilo mu se kad i ostalima iz tzv. zločinačke organizacije, Petar je još početkom 90-ih krenuo u biznis, a o Branimiru se u medijima ništa ne zna.
Njihov otac vodio je u prizemlju kuće kafić zvan Alkar, lokal je danas zatvoren, a njihovi susjedi prisjećaju se da su u njega zalazili. “Bio je to dobar lokal za izlaske”, prisjetio se jedan susjed. Ali danas, kaže, rijetko viđa Pripuze.
“Sjećam se njihovih roditelja, bili su dragi ljudi”, kaže. Braću, kažu, ne viđaju često ni u NK Rudeš. Direktora kluba Tomislava Kneževića dobili smo na mobitel. Rekao je da nema što za reći na tu temu. Sin je Ivana Kneževića, sportskog direktora.
“Petar Pripuz igra u veteranima, redovito igra nogomet, i to na pozicijama stopera i beka, moram reći da stvarno dobro igra”, kaže Tomislav Knežević te dodaje da C.I.O.S. zapravo više ne sponzorira klub već da je reklama ostala stajati na stadionu, kako bi ‘neka stajala’, jer ih inače nitko ne sponzorira.
“Nitko nema novca”, dodaje Knežević. Njegov otac Ivan Knežević, pak, nije bio uopće raspoložen za razgovor na tu temu, rekao je samo: “Pitajte to Pripuza”.
Pripuzovi više nemaju vremena aktivno sudjelovati u kvartovskom životu Rudeša. Smjestili su se na Pantovčak, na kojem su se nedaleko od Pripuzove vile koju je policija u nedjelju, 19. listopada, pretresala, smjestile još dvije vile u vlasništvu obitelji Pripuz, ali to je, čini se, tek dio njihove imovine.
Reputaciju zagrebačkog ‘kralja otpada’ stekao je kao jedan od vlasnika i predsjednik uprave C.I.O.S. grupe, koja se bavi sakupljanjem i primarnom preradom industrijskih otpadaka
“Susjedi smo, vidim Petra ujutro kako trči po Pantovčaku, vidi se da je u formi”, kaže za Svijet odvjetnik Anto Nobilo.
Susjed im je i donedavni šef Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić, s kojim je, kažu obiteljski prijatelji, Pripuz u kumskoj vezi, a koji je uhićen isto nedjeljno popodne. Gradonačelnik Bandić i Pripuz nikad nisu tajili da su prijatelji.
Nalazili su se na ručkovima, najčešće u restoranu Burin, koji drže Zdenko Antunović, glavni tajnik Sportskog saveza Grada Zagreba. Taj restoran u razgovorima koje su istražitelji snimili, Bandić i suradnici nazivaju ‘podrumom’. U tom restoranu Antunović omogućava Bandiću da bude sam u prostoriji s gostima koji mu dolaze. Gradonačelnik nerijetko taj restoran naziva najboljim u gradu, a tamo se nalazi s mnogima, pa i gradskim djelatnicima, direktorima gradskih tvrtki.
Te su snimke potvrdile da su Bandić i Pripuz bili toliko bliski da su se međusobno oslovljavali nadimcima, Bandić Pripuza zove Kondor, a Pripuz Bandića oslovljava s Leopard. No, baš zato su, tvrde oni u obranama, bili pažljivi što se poslovnih odnosa tiče.
“S Milanom Bandićem nikad ni riječi nisam progovorio o tome. Sa Slobodanom Ljubičićem progovorio sam utoliko što sam mu rekao da ću se maknut’ od toga, te sam i njemu rekao neka se makne od toga, pa neka službe to odrade, upravo da ne bi došao tu gdje sam danas”, rekao je Pripuz poslije uhićenja iskoristivši zakonsko pravo da iznese obranu. Pripuz tvrdi da je nevin.
Istražitelji ih optužuju da su od listopada 2013. do svibnja 2014. godine gradonačelnik Bandić i Ljubićić “po dogovoru i na traženje Pripuza nalagali poduzimanje radnji u cilju dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist članica C.I.O.S. grupe”. “Mi ćemo to srušiti...”, najavljuju Pripuzovi odvjetnici.
“Nitko od odvjetnika nije pripremio Petra za iznošenje obrane pred istražiteljima, čije su snimke emitirane u javnosti, nego je sve sam rekao, bez prethodnog savjetovanja s odvjetnikom, točno kako je i bilo, nema što skrivati”, otkriva odvjetnik Nobilo.
Prisjetio se kako je upoznao Pripuza. Bilo je to, kaže, krajem 90-ih, počinjalo je tada suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji, a Nobilo je branio Nikicu Jelavića. U postupku se sudilo i Pripuzovom bratu Zoranu.
“Tada sam upoznao i Petra. Zapamtio sam ga po riječima koje mi je tada rekao: ‘Neću se odreći brata, nema govora, iako ga optužuju da je mafijaš, osobno mislim da nije, ali to je sad nebitno, jer ga se neću odreći ni u kojem slučaju’”, rekao je Nobilo.
Tri i pol godine, koliko je trajalo suđenje, poslije svakog ročišta Petar Pripuz odlazio je kod odvjetnika Nobila u ured da analiziraju što se točno dogodilo u sudnici i u kojem smjeru ide proces.
“I otad se znamo, mislim da je danas jedan od najjačih poduzetnika u Hrvatskoj”, opisuje ga odvjetnik Nobilo. Pripuza je, kažu suradnici, uhićenje šokiralo, ali brzo se, tvrde, pribrao. Čak su mu, pričaju, ponudili u Remetincu sobu u kojoj bi bio sam, ali Pripuz je to, kažu, odbio.
“A što će sad, kad se već tamo našao, čovjek se prilagodi”, govori odvjetnik Matić te na pitanje kako je njegov klijent skupio 7,7 milijuna kuna za jamčevinu, odgovara: “Pomogli su mu, među ostalim, ljudi izvana koji su skupili dio novca, pa Pripuz ima ugled u inozemstvu, njegov biznis nije samo u Hrvatskoj, pomogli su mu ljudi da se ne ugrozi biznis jer ipak zapošljavaju stotine ljudi”, kaže odvjetnik Matić.
Matić opisuje Pripuza kao čovjeka zainteresiranog samo za biznis, apolitičnog, a Nobilo se prisjetio da je Pripuz još u vrijeme socijalizma bio direktor u tvrtki koja se bavila otpadom.
Petar Pripuz karijeru je počeo u financijskoj službi Industrogradnje gdje je radio šest godina.
U biznis s recikliranjem ušao je 1985., prvo kao zaposlenik, a kasnije je 90-ih osnovao vlastitu tvrtku. Od 1994. godine njegova grupacija je partner s njemačkom Scholz grupom, drugom najvećom svjetskom grupacijom u segmentu recikliranja metalnog otpada.
“Njegov posao danas prelazi granice Hrvatske”, dodaje odvjetnik Nobilo.
Pripuzove tvrtke, naime, zapošljavaju više od dvije tisuće ljudi, a suvlasnici su mu njemačke i japanske multinacionalne kompanije. Reputaciju zagrebačkog ‘kralja otpada’ stekao je kao jedan od vlasnika i predsjednik uprave C.I.O.S. grupe, koja se bavi sakupljanjem i primarnom preradom industrijskih otpadaka. Prve tvrtke - C.I.O.S. i C.I.O.M. - osnovao još 1991., a iz njih je kasnije izrasla grupacija koja je, primjerice, 2012. godine, ostvarila ukupne poslovne prihode u visini od 278 milijuna eura, dok je dobit iznosila 12,6 milijuna eura.
Dio je njemačke grupacije Scholz grupe, u čije je vlasništvo ove godine ušao japanski investitor Toyota Tsusho Corporation iz Nagoye. Vlasnik je udjela od 39,9 posto dok je većinski paket ostao u obitelji Scholz, koja drži 60,1 posto. Pripuzova je tvrtka 2013., kako je objavio Poslovni dnevnik, bila u Hrvatskoj najuspješnija od ukupno 501 tvrtke iz tog sektora.
Najuspješnija je bila upravo tvrtka Centar za reciklažu (CE-ZA-R), te je godine prijavila ukupne prihode od čak 634,2 milijuna kuna te dobit nakon oporezivanja u visini od 20,5 milijuna kuna.
C.I.O.S., koji obrađuje metalni otpad, lani je pak prijavio prihod od 90,1 milijun kuna. Biznis su Pripuzovi proširili ne samo diljem Hrvatske, nego i regijom. U Hrvatskoj je s Pripuzovom grupacijom povezano 12 tvrtki iz Zagreba, Kutine, Siska, Varaždina, a strukturu grupacije čine i poduzeća u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori.
Pripuzovi inače, rijetko nastupaju u medijima, ali u travnju ove godine Petar Pripuz Jutarnjem listu dao je intervju, nakon što je u pogonu C.I.O.S.-a izbio požar. Ispričao se u tom intervjuu građanima zbog zabrinutosti.
Na svečanom otvorenju postrojenja C.I.O.S.-a 2006. godine uz Pripuza su bili i mnogi hrvatski uglednici, između ostalih Bandić i Nobilo
“Naravno da je imovina kompanije osigurana, to je osnovna pretpostavka u poslovanju svakog odgovornog poduzetnika. Osiguranje imovine bio je i preduvjet za kreditnu liniju koja je C.I.O.S.-u odobrena u 2011. godini od International Finance Corporation - IFC, članice Svjetske banke, u iznosu od 37 milijuna eura. Najvrednije postrojenje na lokaciji reciklažnog centra u Zagrebu je šreder, to je postrojenje za usitnjavanje i separaciju materijala, koje je bilo u neposrednoj blizini požarišta i koje je, na svu sreću, uspješno obranjeno od požara i tu nismo pretrpjeli štetu, na čemu još jednom zahvaljujemo svima koji su bili uključeni u akciju gašenja. Postrojenje šreder je vrijedno osam milijuna eura, a osigurano je na iznos od 35 milijuna kuna, odnosno oko 4,7 milijuna eura i da je postrojenje stradalo, to bi za nas bio veliki udar na poslovanje. Sva postrojenja i oprema koja se nalazi na lokaciji u Zagrebu osigurana je na iznos od 85,9 milijuna kuna, što uključuje i dosta velik broj kamiona i radnih strojeva”, ispričao je tada Pripuz.
Pohvalio se i novim japanskim partnerom, suvlasnikom. “Vjerujem da je ovo veliki korak za daljnje poslovanje Scholz grupe, ali i C.I.O.S. grupe. Toyota je posljednjih mjeseci provodila intenzivni proces dubinske analize svih značajnih članica Scholz grupe, a predstavnici Toyote pokazali su veliki interes za poslovanje C.I.O.S. grupe i osobno su dva puta posjetili nekoliko lokacija u regiji Balkana”, ispričao je Pripuz. Govorio je i o strateškom iskoraku u komunalni otpad, kroz akviziciju većinskog paketa društva Eko-flor plus, koje sklopljenim koncesijskim ugovorima obavljaju usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada u više od 50 tisuća domaćinstava u Hrvatskoj.
“Budući da C.I.O.S. grupa djeluje u regiji u više od 80 lokacija, odrednice za daljnji razvoj vezane su uz iskorak u sakupljanje i procesiranje drugih vrsta otpada, osim metalnog otpada, što je svima osnovna djelatnost, da bismo na najbolji mogući način iskoristili jedinstvenu mrežu reciklažnih centara koju smo godinama razvijali. Planiramo uključenje u papir, drvo, plastiku, otpadne vode, komunalni otpad…. Također, planovi su usmjereni i na daljnji razvoj mreže suvremenih postrojenja za biološku i/ili mehaničku obradu komunalnog otpada, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave”, rekao je Pripuz.
Izjavio je da je financijska kriza pogodila i njegov biznis. “Prihodi padaju. Rezultatima u prošloj godini smo zadovoljni, iako su ispod naših očekivanja i planova. Gospodarska situacija u državi i regiji sigurno ne pomaže, kao i relativno mala razina otpada koja dolazi iz industrije, što je najbolji pokazatelj stanja u gospodarstvu. Nažalost, velik je udio otpadnih materijala koje dobivamo iz demontaže tvornica koje više ne rade u odnosu na otpadne materijale iz proizvodnje. Kriza u Hrvatskoj predugo traje”, ispričao je Pripuz.
Mediji su ga i ranije povezivali s Bandićem, jer oduvijek su bili bliski, a poduzetnik je bio i gost na gradonačelnikovim zabavama, okupljanjima, rođendanima. “Pripuz je bio tek jedan od poduzetnika koji su kod Bandića često dolazili, ali naravno ne i jedini”, kaže jedan suradnik iz gradske uprave.
Policija je u akciju uhićenja krenula upravo zbog 7,5 milijuna kuna vrijednog ugovora skopljenog između Grada Zagreba i tvrtke Ce-Za-R, koja je uklanjala glomazni otpad sa zagrebačkih ulica. Ce-Za-R je odradio manje posla i za to naplatio oko 4 milijuna kuna, a istražitelji tvrde da je i to bilo previše. Je li Pripuz uistinu riskirao svoj biznis od gotovo 300 milijuna eura, međunarodne kontakte i reputaciju s investitorima za posao s Gradom za koji je na kraju dobio pola milijuna eura?
U Pripuzovim tvrtkama vodeće funkcije uglavnom obavljaju članovi obitelji Pripuz. Odvjetnik Nobilo kaže da ga je impresioniralo koliko su Pripuzova djeca upućena u posao. “Kad sam došao kod njega u pritvor, rekao sam mu u šali da mi se čini da mu djeca više ne planiraju vratiti firmu jer da su sve preuzeli na sebe”, govori odvjetnik Nobilo.
Brat Petra Pripuza, Zoran, poznat je, podsjetimo, u medijima kao bivši optuženik u procesu protiv tzv. zločinačke organizacije, a iz tog postupka je izašao čist. Pojavljivao se i u poslovima s Nikicom Jelavićem. Ali ga se od tog suđenja rijetko spominjalo.
Na sudu se našao i postupku koji je pokrenuo protiv nekadašnje Magme Goranka Fižulića, i to zbog pitanja u igri za djecu: ‘Tko želi biti milijunaš?’. Postavljeno je pitanje: ‘Tko je izvršio atentat na Vjeku Sliška?’, a među ponuđenim odgovorima našlo se i ime Zorana Pripuza. Magma mu je zato morala isplatiti 35 tisuća kuna za nanesene duševne boli. Pripuz je tražio pola milijuna kuna, ali Vrhovni sud je potvrdio da je 35.000 kuna primjereno za povredu časti i ugleda.
Može li Pripuzov biznis preživjeti sve ove potrese s istragama, pritvorom, predstojećim suđenjem, jer na pitanje razmišlja li o prodaji udjela, na proljeće ove godine Petar Pripuz je rekao: “Svoj udjel nikad ne planiram prodati. Želim u firmi dočekati mirovinu, a onda i dalje ostati u savjetodavnoj ulozi mlađim generacijama”. Samo šest mjeseci kasnije radi afere Agram bio je primoran povući se s vrha grupacije koju je stvorio.