Nova veleposlanica Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić iznenadila je modnom kombinacijom koju je odabrala za jučerašnji sastanak s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem prilikom predaje vjerodajnica na Pantovčaku, javljaju srpski mediji.
Kako smo ranije danas izvijestili, Milić je tom prilikom odjenula bež hlače i košulju u istoj boji, ukrašenu leopard printom. Kombinaciju je upotpunila zlatnim remenom i upečatljivim nakitom, a neki su zamjetili i ponešto intenzivniji make up na njenom licu.
"Ovom je kombinacijom prekršila prešutna pravila diplomatskog odijevanja, koja, recimo, naše političarke mahom poštuju, birajući neutralne boje i krojeve, a to su primijetili i tviteraši, koji su brže bolje krenuli komentirati styling ambasadorice", piše Nova.rs. „Zašto leopard print?“, „Pa htjela je motiv tigra, ipak smo mi (ekonomski) tigar, ali malo je pomiješala životinje“, „Žena mačka“, „Jel‘ ovi leopard motivi pripadaju srpskom naslijeđu“…, neki su od komentara na društvenoj mreži.
No, tko je zapravo nova srpska veleposlanica u RH?
Jelena Milić dugogodišnja je aktivistica civilnog društva i donedavna direktorica Centra za euroatlantske studije (CEAS). Uredbom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, Milić je postavljena na dužnost izvanredne i opunomoćene veleposlanice Srbije u Hrvatskoj.
Milić je rođena 1965. godine, diplomirala je inženjerski menadžment, a od devedesetih godina prošlog stoljeća angažirana je u brojnim projektima i programima nevladinog sektora. Wikipedija na engleskom navodi da je gospođa Milić i lobistica. Po obrazovanju je tehničarka za nuklearnu fiziku, a bila je u braku s Nenadom Milićem, bivšim pomoćnikom ministra policije Dušana Mihajlovića u Vladi Zorana Đinđića i dužnosnika Liberalno demokratske partije.
Od travnja 1997. do veljače 1999. radila je na projektu povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku „Hoću kući” Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a prema dostupnim podacima, tijekom njezina angažmana u Knin i okolna sela je organizirano vraćena prva veća skupina izbjeglica i pokrenuti su prvi sudski sporovi pred hrvatskim pravosuđem za povrat imovine.
Kasnih devedesetih aktivno je podržavala rad nenasilnog pokreta Otpor, koji je pridonio padu s vlasti Slobodana Miloševića.
Bila je regionalna producentica filma o otporu ”Obaranje diktatora”, dijela serijala "A Force More Powerful" koji je podržao američki Institut za mir i institucije Albert Einstein.
Početkom 2001. primljena je, na prijedlog srpskog diplomata Živorada Kovačevića, u Forum za međunarodne odnose Europskog pokreta u Srbiji.
Centar za euroatlanske studije (CEAS) osnovala je 2007. i do njegova zatvaranja 2021. bila je izvršna direktorica.
Centar se u tom razdoblju bavio praćenjem i analizom trendova u liberalnim zapadnim demokracijama i zagovarao punopravno i aktivno članstvo Republike Srbije u Europskoj uniji i NATO-u.
Milić se smatra osobom koja se dobro razumije u euroatlantske odnose i odnose Srbije s EU i NATO-om, kao i u pitanja ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu i statusa Kosova.
Česta je sudionica međunarodnih konferencija s tim temama te sugovornica lokalnih, regionalnih i zapadnih medija u kojima komentira aktualno političku problematiku.
Premda je dugo bila protivnica politici Aleksandra Vučića, u posljednje dvije godine vidljivo je njezino približavanje aktualnoj vlasti u Srbiji.
Imenovanje Jelene Milić za veleposlanicu Srbije u Zagrebu izazvalo je u ožujku ove godine, u jeku predizborne kampanje za parlamentarne i predsjedničke izbore u Srbiji, osude na konzervativno-desnom krilu srbijanske oporbe.
Njezinu postavljanju usprotivila se koalicija NADA na čijem je čelu predsjednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović, te Patriotski blok predvođen pokretom Dveri Boška Obradovića.
Koalicija NADA napisala je tada da je imenovanje Jelene Milić "veliki skandal kojim se otvara i pitanje stvarne vanjske politike Srbije".
Ta je koalicija podsjetila na sukob Jelene Milić i Aleksandra Vučića u jednoj tv-debati na provladinoj TV Pink kada je Vučić rekao da "njezina politika ne donosi dobro Srbiji" i da je sve što je rekla "protiv interesa Srbije", nakon čega je Milić napustila studio.
"Čime se onda ona kvalificirala za tako odgovornu dužnost", upitala je koalicija NADA, ocijenivši da se "zbog višedesetljetnog zastupanja stavova suprotnih interesima Srbije može zaključiti da veleposlanika nije dobila Srbija, već su ga dobile Hrvatska i NATO".
Patriotski blok osudio je imenovanje Jelene Milić, nazivajući je "dugogodišnjom NATO lobisticom", te ocijenio da je to "ogromna uvreda za 250.000 prognanih krajiških Srba".
