ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u četvrtak projekcije Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,1 posto kao "dobru početnu osnovu", ali je istaknuo kako će Vlada učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast. Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
U izjavi za medije nakon sjednice Vlade Marić je posebice istaknuo podatak da je EK novim procjenama korigirala svoja prethodna očekivanja, od prije tri mjeseca. "Ako usporedite sa svim ostalim zemljama EU, to je praktički najveća korekcija na više. Svega je nekoliko zemalja kojima je korekcija rasta učinjena na više. Naravno da su uzeti u obzir i određeni rizici za poslovanje cijele EU, prije svega za najveća gospodarstva, pa je tako za Njemačku, Italiju Francusku korekcija napravljena na niže", kazao je Marić.
Na tu korekciju u Vlada gledaju pozitivno, kao na dobru početnu osnovu, izjavio je. "Međutim to nije stopa rasta s kojom se mi možemo zadovoljiti ne samo u našem mandatu, nego općenito u srednjem roku i ova Vlada će učiniti sve što može da ubrza taj gospodarski rast", naglasio je Marić.
Rekao je i da će mjere koje će uskoro prezentirati prije svega biti usmjerene na jačanje domaće ukupne potražnje, odnosno prvenstveno na investicijsku aktivnost, za koju smatraju da bi trebala biti jedan od glavnih, ako ne i glavni pokretač i motor rasta u nadolazećem razdoblju.
Upitan koliko je korekcija prognoza rezultat vjere u ovu Vladu, a koliko rezultat rada prošle Vlade, ministar financija je odgovorio da je to teško kvantificirati, ali "da je na tu korekciju sigurno imao veliki utjecaj i sama nova Vlada, njene najave i program".
Dijalog s EK će se nastaviti, oni će propitkivati koje su to mjere, na koji način Hrvatska može ubrzati gospodarski rast i ispraviti neravnoteže s kojima se suočava, rekao je Marić te najavio kako će on osobno prvi dijalog s njima imati početkom idućeg tjedna, kao i da krajem idućeg tjedna putuje i na svoj prvi sastanak ministara financije EU.
Na upit koliko je prognoza EK proračunskom deficitu u ovoj godini od 3,9 posto BDP-a blizu namjera Vlade, ministar financija je naglasio da je namjera Vlade da ta razina bude što bliže 3 posto.
"Mi targetiramo već za ovu godinu razinu od 3 posto BDP-a. Projekcija EK od 3,9 posto BDP-a je napravljena uz tzv. "no police change" pretpostavku, odnosno bez promjene ikakvih politika, bez ikakvih mjera. Mi smo tu da napravimo te promjene i da napravimo te mjere, koje će proračunski deficit za ovu godinu već dodatno sniziti prema razinama od 3 posto. To je naš naum i naša ideja na koji način i kako već ovu godinu stabilizirati javni dug, jer ako promatrae projekcije EK, uz 3,9 posto deficita to bi značilo praktički da ove godine javni dug nastavlja rasti nešto sporijim tempom nego proteklih godina, međutim naša je namjera već za ovu godinu taj trend zaustaviti, a u nastavku mandata ići prema smanjenju. Naš je cilj svesti javni dug u iduće tri do četiri godine na razinu od 80 posto BDP-a, s trenutnih skoro 90 posto", naglasio je.
Kako proračun za 2016. godinu još nije donesen, po nepromijenjenim pretpostavkama EK je procijenila da će deficit opće države u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a.
Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Marić ponovno nije želio izlaziti s detaljima oko proračuna, rekavši samo kako će u slijedećih nekoliko dana nastaviti razgovore s kolegama ministrima, ali da "su i ove poruke EK dobar pokazatelj da Hrvatska definitivno mora napraviti određene napore kako bi proračunski deficit dodatno smanjila, a u isto vrijeme učinila napore u pojačavanju gospodarske aktivnosti"
Nije želio precizirati niti da li će se u proračunu naći mjesta za 1000 eura po novorođenom djetetu, rekavši samo da će se to "svakako staviti u razmatranje u sastavljanju državnog proračuna za 2016.".
Ponovio je i da se zalaže za stabilan porezni sustav, odnosno da se ove godine ne bi trebale dogoditi promjene u oporezivanju. "I u ovom priopćenju EK stavlja se određeni naglasak na poreznu politiku, a i ranije su dolazile određene sugestije da se razmotri mogućnost uvođenja i poreza na nekretnine koje nisu u upotrebi. Moja je osnovna zamisao ove se godine fokusirati na rashodnu stranu proračuna, poslati jasnu poruku kako domaćoj tako i međunarodnoj poslovnoj i investicijskoj zajednici da ono što mi želimo od poreznog sustava je prije svega imati stabilan i privlačan porezni sustav u smislu pojačavanja, stimuliranja i u konačnici stimuliranja investicija", zaključio je Marić.
Karamarko: Impuls nakon dolaska nakon Vlade
"To je dobra vijest, to je rekao bih impuls koji je nastupio nakon stupanja nove Vlade. Ova Vlada očito počinje ulijevati povjerenje svojom spremnošću na sve reforme, da oslobodi prostor dobrim investicijama i svemu onome što smo trebali puno puno ranije načiniti", izjavio je Karamarko novinarima u Saboru.
Odgovarajući na upit novinara je li poboljšana procjena EK-a rezultat rada prošle Vlade ili samo prvih par dana ove, Karamarko je kazao da mjere koje su isplanirali i počinju provoditi ulijevaju povjerenje partnerima.
"Sama pojava nekih ljudi i nastupni govori, pitanje međunarodne snage i težine u konačnici našeg premijera, otvaraju nekakve perspektive. Prošla je vlast planirala rast od 1 posto BDP-a u 2015., a 2016. 1,4 ili 1,5 posto, međutim događa se ubrzanje. Dakle, sve one mjere koje smo isplanirali i koje počinjemo provoditi ulijevaju povjerenje našim partnerima da će to upravo tako i biti. Naravno da će nas oni promatrati šest mjeseci i to usporavanje rasta javnog duga je dobra naznaka", izjavio je.
Na upit novinara je li rezultat ove Vlade i to što je EK podigla i procjenu rasta BDP-a za 2015. s 1,1 na 1,8 posto, Karamarko je odgovorio da je bio jasan.
"U ovih deset dana pokazali smo da želimo nešto mijenjati. Pokazali smo da imamo stručnu Vladu, kompetentnu po svim pitanjima. Govorim o ovoj godini i nastupu ove Vlade. Pokazali smo da je Vlada stručna, a nije stranački koncipirana na način podobnosti, nije koncipirana na način da vrh neke stranke mora biti u Vladi. Pogledajte tko je u Vladi, a članovi su HDZ-a. Ljudi koje manje-više niti ne poznate, a dokazani su u svom radu i poslu. Prema tome, to je ta percepcija koju očito u EU imaju sad o nama i to je bitna predispozicija za napredak i uspjeh naših planova", zaključio je Karamarko.
Panenić zadovoljan, smatra da ova Vlada može puno bolje
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić zadovoljan je najnovijim procjenama EK. "Drago mi je da su prepoznali napore Vlade koji vode u tome smjeru. Isto tako, i moje gospodarstvo će aktivno podržavati tu politiku, prvenstveno rast BDP-a i zapošljavanja, dakle stvaranja novih radnih mjesta", kazao je Panenić, komentirajući zimske procjene EK za Hrvatsku za 2016. i 2017. godinu.
Na upit novinara koliko je najnovija procjena EK o ubrzanju gospodarskog rasta u 2016. rezultat rada nove Vlade u proteklih tjedan dana, a koliko prethodne, Panenić je podsjetio da su danas na sjednici Vlade u žurnu proceduru poslane izmjene zakona vezane uz strateške investicije "tako da u daljnjim postupcima ne budemo unazađeni". Istaknuo je i da ima cijeli niz projekata koji u idućih 6 mjeseci mogu biti realizirani.
Na novinarsko pitanje je li rad bivše Vlade doprinio prognozi EK, Panenić je odgovorio kako je prošla Vlada radila ono što je smatrala da je najbolje, a oni sad smatraju da mogu puno bolje.
"Vlada je vjerojatno radila ono što je smatrala najbolje. Mi smatramo da možemo to puno bolje napraviti. Ja se zahvaljujem na njihovim naporima, ali sigurno ćemo dati dodatni napor da pojačamo aktivnosti i da ne bude da je to zasluga samo prošle Vlade", kazao je Panenić.
GRČIĆ 'Naša Vlada obavila je dobar posao', ŠUKER 'Korigiranje procjene rasta je logično s obzirom na prezentaciju novog premijera i na novu vladu'
Saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik zaduženo za gospodarstvo u bivšoj vladi Branko Grčić komentirao je u četvrtak naviše korigirane procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva sa 1,4 na 2,1 posto u ovoj godini, ustvrdivši kako su to dobri parametri te kako je bivša vlada radila dobar posao.
"Sve su to zaista dobri parametri, ovaj jučerašnji o rastu osobne potrošnje 17. mjesec za redom govori da je oporavak počeo i prije 2015. Dakle, duboko u 2014. i to je ono što zapravo dodatno potvrđuje da je naša vlada radila dobar posao", rekao je Grčić novinarima u Hrvatskom saboru.
"Ono što je zapisano u ovom izvješću i ovim prognozama ima temelje u radu naše vlade i ja samo mogu reći da su velika očekivanja od ove sadašnje vlade da se tim putem nastavi, da te trendove održi i da zaista realizira ove prognoze za 2016. i 2017. Gospodarski rast je 1,8 posto u prošloj godini, deficit smo smanjili za 1,4 posto BDP-a samo u jednoj godini dana. U prognozama se računa da bi to smanjenje u 2016. i 2017, ukupno u dvije godine bilo jedan posto onda možete misliti koji je napor učinjen već u 2015. Ocjena je da je čak i javni dug o kojem se najviše priča bitno usporen u 2015 zahvaljujući prije svega smanjenju deficita", rekao je Grčić.
Za saborskog zastupnika HNS-a i nekadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka prognoze Europske komisije samo su još jedna potvrda da je zemlja daleko bolja nego kad ju je bivša vlast preuzela.
"Nemamo rast na osnovu zaduženja, kredita koje će neke druge generacije vraćati kako je nekad prije 10 godina bilo. I to je još jedna potvrda da je zemlja daleko bolja nego kad smo je mi preuzeli. 2011. je bio pad više od 1 posto, a ako se vratimo na ovu prognozu od 2 posto, mislim da smo uspjeli u mandatu podići BDP za 3 posto. Ako ova vlada bude makar ista kao mi, ne mora biti bolja, znači da možemo očekivati rast od 5 posto u ove četiri godine. I ja im želim taj uspjeh. Ako ne bude rast od 5 posto, onda su lošiji i neuspješni pa ćemo ih smijeniti", poručio je Vrdoljak novinarima.
Saborski zastupnik SDP-a i ministar poduzetništva i obrta u bivšoj vladi Gordan Maras kazao je kako je protekla Vlada pripremila teren da Hrvatska ostvari pozitivne pomake.
"Protekla Vlada je pripremila teren da Hrvatska idućih četiri do pet godina ostvaruje pozitivne i visoke stope gospodarskog rasta", kazao je Maras Hini.
Trendovi koji su bili dobri cijelu prošlu godinu u biti su se, kaže, ostvarili. "Ostvaruju se i dalje - rast izvoza, rast proizvodnje i svi gospodarski trendovi, rast zaposlenosti, potrošnje, osobne potrošnje, očito sve to dolazi na kvalitetan rezultat, onaj koji smo pripremili i za koji će se pozitivni trendovi nastaviti. Bilo bi dobro da se ti pozitivni trendovi nastave i 2016. ali ne sa stopama rasta od oko dva posto nego čak i više. Treba napraviti akceleraciju i krenuti snažnije u stope gospodarskog rasta", rekao je Maras.
Za saborskog zastupnika HDZ-a Ivana Šukera naviše korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016., sa 1,4 na 2,1 posto, logična je s obzirom na, kako je rekao, prezentaciju novog premijera i na novu vladu.
"To je logična procjena povećanja i to je na kraju krajeva na određeni način i vjetar u leđa novoj vladi i vladajućoj većini da moraju izdržati na određenim reformskim zahvatima", izjavio je Šuker u četvrtak novinarima u Hrvatskom saboru.
Na pitanje ima li u svemu tome i doprinosa bivše vlade odgovorio je: "Što to znači doprinos bivše vlade? Takva su kretanja uvjet našeg okruženja, a da bi se ona povećala, u Hrvatskoj se moraju provesti strukturne reforme. Bivša vlada je 2011. naslijedila situaciju na nuli pa ju je odvela u minus i nadam se iskreno da se s ovom to neće dogoditi", ustvrdio je.
Na pitanje kako komentira da je ministar gospodarstva iz redova Mosta Tomislav Panenić doveo u pitanje prijedlog HDZ-a o uspostavi državnog holdinga, Šuker je uzvratio kako je to bila tek jedna od ideja.
"To je bila samo jedna od ideja i logično je da će svi potezi koji će se događati u budućnosti biti dogovor ljudi iz vladajuće koalicije. Logična stvar je da se stvari, kada dođe prijedlog iz Vlade, razmotre na Vijeću za suradnju i da se donese prije svega politička odluka. Vlada sukladno tome donese odluku, a Sabor usvoji i onda se radi", rekao je.
Mišljenja je kako prvo treba snimiti situaciju kakva je u poduzećima, preuzeti vlast, a onda se, kaže, treba baviti reorganizacijom. "No, raditi reorganizaciju bez analitičke podloge je po meni neodgovorno", rekao je.
Milanović: Brojke su još bolje od planiranih!
Šef SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović, komentirajući u četvrtak podignute procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,4 na 2,1 posto, ustvrdio je kako su "sve brojke dobre i bolje od planiranih" te kako da je sve to posljedica zamaha u 2015. godini.
"I rekordno visoka pozitivna platna bilanca zemlje od četiri posto, što je brojka o kojoj se rijetko priča a strašno je važna. Ona je djelomično uvjetovana i padom cijena nafte, ali prije svega, a to također piše u izvješću, pojačanom industrijskom proizvodnjom i izvozom, izvoznim aktivnostima i izvozom u sektoru usluga u turizmu. Ja znam da bi netko to htio povezati s novom hrvatskom Vladom, no ona je mogla utjecati jedino negativno. Ali prognoza za 2016. i 2017. je dobra, posljedica zamaha u 2015. i sve je to jako detaljno razloženo u priopćenju", kazao je Milanović novinarima u Saboru.
Komentirao je i izjave koje dolaze iz redova vladajućih kako je prognoza EK rezultat dolaska nove vlade poručivši: "Vladi kojoj treba dva dana da se riješi jednog prijestupnika, ta Vlada sigurno ne ulijeva povjerenje. U izvješću Komisije piše da su ovi rezultati pozitivna posljedica snažanog zamaha u 2015. godini, ukoliko su ti ljudi bili članovi moje Vlade, onda su i oni zaslužni, ali koliko znam, nisu bili članovi moje Vlade".
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. U iduće dvije godine u EK procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih 3 posto BDP-a.