ZAVLADALA ZABRINUTOST

TKO TO SNIMA HRVATE: DRONOVIMA VEĆ DANIMA NADZIRU GRAĐANE RIJEKE, VUKOVARA, SL. BRODA I OSIJEKA Na mnoštvo naših pitanja nadležni ne odgovaraju

 Tom Dubravec / CROPIX

Ako ovih dana dok okrećete kobase na roštilju, ispijate pivo s prijateljem, igrate košarku ili se samo kupate ili sunčate na plaži ugledate dron koji kruži iznad vaših glava, to možda nije neki vaš znatiželjni susjed ili sugrađanin, nego je letjelica lokalne Civilne zaštite kojom operator nadgleda kršite li propis o protuzakonitom okupljanju pet ili više osoba na javnim površinama. Pojedini lokalni stožeri Civilne zaštite već više od mjesec dana koriste dronove da bi snimali i nadzirali građane. Na mala vrata uveden je nadzor građana iz zraka, a pojašnjenje je jedno jedino - epidemija koronavirusa.

Svi surađuju

Osječki ured Civilne zaštite prvi je, još 22. ožujka, za grad Osijek angažirao 12 dronova u suradnji s nekoliko lokalnih tvrtki i udruga koje su im ponudile svoje ljudske resurse i opremu za ovu vrstu nadzora. U međuvremenu su dronovi počeli nadzirati i građane Vukovara, Slavonskog Broda i Rijeke, a sve u suradnji sa županijskim stožerima Civilne zaštite te MUP-om. Prema neslužbenim informacijama, jedan od razloga korištenja dronova jest i nedostatak policijskih službenika za nadzor nedopuštenih okupljanja građana širom zemlje.

Za pokretanje provođenja nadzora dronovima Civilna zaštita Grada Osijeka, a i ostalih gradova, morala je ishoditi dozvolu u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Iz HKZP-a su nam odgovorili da je “temeljem pisanih zahtjeva tijela državne uprave Jedinica za upravljanje zračnim prostorom (AMC) uspostavila ad hoc strukture u zračnom prostoru na način koji smatra najprimjerenijim ovisno o situaciji u zračnom prostoru i ograničila ili zabranila letenje i provedbu aktivnosti u tom volumenu zračnog prostora svima osim ovlaštenim korisnicima”. Dodali su i kako “nemaju utjecaj niti izdaju odobrenje na vrstu aktivnosti koja će se tamo obavljati, već je za to nadležno državno tijelo koje provodi aktivnost i koje traži izuzeće zračnog prostora za provedbu svojih aktivnosti”.

Razlog za zabrinutost

Nadležne službe su putem medija slale umirujuće poruke, kako se dronovi koriste isključivo u svrhu sigurnosti građana i provođenja mjera koje je propisao Stožer civilne zaštite RH te da se ni na koji način ne narušava privatnost građana, odnosno da se dronovima ne snimaju privatne kuće, dvorišta, terase i građani u njima... Hvalili su se da je zahvaljujući dronovima otkrivena skupina mladića koja je igrala nogomet u naselju Jug II, ali i održavanje mise u katoličkoj crkvi u Čepinu, zbog čega su tamo poslane policijske patrole na intervenciju.

Jutarnjem listu javili su se građani koji ipak smatraju da ovakav nadzor nije opravdan i koji su tražili odgovore na pitanja na temelju kojih zakonskih propisa je odobreno korištenje dronova za nadzor građana, pri čemu je svim drugim vlasnicima dronova na području grada Osijeka do daljnjega zabranjeno letenje bez odobrenja lokalnog ureda Civilne zaštite.

Odgovore na brojna pitanja potražili smo u Područnom uredu civilne zaštite Osijek, ali na naš upit od 9. travnja 2020. još nismo dobili odgovor. Osam dana kasnije, 17. travnja, uputili smo pitanja i Ravnateljstvu civilne zaštite RH. Do danas nismo dobili odgovore na sljedeća pitanja: Na osnovi koje zakonske odredbe je donesena odluka o korištenju dronova radi nadzora kretanja i okupljanja građana, pri čemu ih se snima bez njihova dopuštenja? Kada je odluka o korištenju dronova u ovu svrhu donesena i tko ju je donio? U kojim se hrvatskim gradovima i mjestima provodi ovakva odluka? Također nam nije odgovoreno je li odluka o korištenju dronova donesena na određeno vremensko razdoblje i koliko ono traje. Bez odgovora su ostala i pitanja na koji se način koriste snimke građana napravljene dronovima, koliko dugo se snimke čuvaju, nakon koliko vremena se uništavaju i tko nadzire njihovo korištenje.

U nekim drugim medijima Boris Piližota, načelnik osječkog Stožera civilne zaštite, umirivao je građane riječima: “Ne zanimaju nas lica građana. Pratimo isključivo veća okupljanja ljudi na javnim površinama”. Priznao je kako je dio dronova opremljen termovizijskim kamerama te da lete na visini od 50 do 120 metara, s koje kamere ne mogu snimati lica. No, kako nam u Ravnateljstvu civilne zaštite odbijaju odgovoriti koji se modeli dronova koriste za ovu svrhu, to je nemoguće provjeriti. Na tržištu se već za oko 2000 eura mogu nabaviti dronovi opremljeni kamerama s optičkim zoomom koje na tim visinama snimaju fotografije i videosnimke visoke razlučivosti. Stoga bismo trebali vjerovati na riječ policiji i Civilnoj zaštiti da ne krše privatnost građana.

Naime, nema nikakve garancije da prilikom preleta operator drona nije snimio i stanovnike na njihovim privatnim površinama. Ako je to slučajno učinio, što se događa s tim snimkama, a što u slučaju ako se operator drona malo zaigra i krene snimati privatne prostore?

Osječki odvjetnik Mladen Jurić smatra da “u pogledu uporabe dronova za potrebe kontrole provedbe mjera postoji nekoliko razloga za zabrinutost. Privatnost kao ljudsko pravo utvrđeno je u nizu međunarodnih dokumenata. Ukazujem sada isključivo na problematiku tehničkog provođenja snimanja iz zraka, a gdje niti jedan od propisa koji su na snazi ne daje za pravo takvim letjelicama nadzor i snimanje privatnih prostora. Člankom 144. Kaznenog zakona propisane su i zatvorske kazne za neovlašteno snimanje drugoga u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda te ako se takva snimka uporabi ili učini dostupnom trećoj osobi. Kako se osobe koje upravljaju dronovima mogu smatrati službenim osobama, jer takvu djelatnost navodno obavljaju za centre civilne zaštite i po njihovom nalogu, radilo bi se čak o kvalificiranom obliku tog djela koji je kažnjiv kaznom zatvora do tri godine. Iz navedenog proizlazi da bi svaki pilot bespilotne letjelice koji prilikom nadzora i snimanja primjerice snimi osobu koja se sunča u svom ograđenom dvorištu počinio ovo kazneno djelo. Niti jedan od propisa koji su doneseni, kao i eventualna odobrenja i dozvole koje bi piloti dobili za obavljanje takvih radnji, ne mogu dovesti do toga da se odredba čl. 144 KZ-a ne primjenjuje, a sve jer se zabrana okupljanja odnosi na javne površine i samo bi one mogle biti predmetom nadzora i snimanja”, rekao nam je Jurić.

Praksa korištenja dronova u nadzoru građana nije prihvaćena u svim stožerima Civilne zaštite. “Do sada nismo, niti planiramo koristiti dronove za nadzor okupljanja građana. Propisanu fizičku, odnosno socijalnu distancu održavamo usmenim upozorenjima od strane ovlaštenih osoba Civilne zaštite i Sektora za komunalno i prometno redarstvo, a u suradnji s Policijskom upravom zagrebačkom”, odgovoreno nam je iz Stožera civilne zaštite Grada Zagreba.

Sukob na Kvarneru

Posebno je zanimljiva situacija na području Primorsko-goranske županije. U tamošnjem Stožeru civilne zaštite rekli su nam kako nemaju namjeru koristiti dronove u svrhu nadzora kretanja građana, da bi desetak dana kasnije riječki stožer službeno objavio da je “s ciljem prevencije širenja zaraze koronavirusom uspostavljen nadzor okupljanja na javnim površinama, posebno igralištima i plažama, bespilotnim letjelicama Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke”. U gradskom stožeru priznali su nam da su odluku donijeli mimo dogovora i bez suglasnosti Županijskog stožera civilne zaštite. Dapače, kako nam je potvrđeno, županijski stožer se takvoj odluci protivi.

Iz županijskog stožera upozoravaju da na svim površinama koje su pod videonadzorom treba biti jasno istaknut znak koji građane na to upućuje. Građani onda sami mogu odlučiti žele li boraviti na tim površinama, odnosno pristaju li da ih se snima. U gradskom stožeru se time ne zamaraju i tvrde kako “nisu u obavezi tražiti suglasnosti županijskog stožera”, a “plaže su javne površine i, po potrebi, moguć je i njihov nadzor”. Pritom su naveli kako se dron koristi isključivo i samo za detekciju okupljanja na nekim lokacijama, a ne utvrđuje se radi li se o rizičnom okupljanju. No, prema tvrdnjama naših hrabrih sugovornika koji su se već počeli kupati, komunalni redari obilaze plaže i tjeraju individualne kupače iz mora i s plaža.

I u riječkom stožeru tvrde kako se ovime ne narušava privatnost građana jer se nadzor “vrši s visina na kojima je moguć pregled šireg područja i ne može se izvršiti identifikacija građana, čime je zaštićen osobni identitet”.

Ističu kako se “snimke ne čuvaju niti se dostavljaju drugim službama”. “Sustav funkcionira po sistemu live streaminga - videozapis se pregledava u realnom vremenu i snimke se ne čuvaju, ne spremaju, ne analiziraju niti se ikome šalju, nego se, kada se i ako uoči okupljanje, o tome obavještavaju ophodnje operativnih snaga Civilne zaštite”. Dakle, u gradskom stožeru Civilne zaštite tvrde kako bismo im trebali vjerovati na riječ da se dronovima ne rade video ni foto snimke te nema opasnosti da jednog dana svoju snimku s plaže ugledate, primjerice, na YouTubeu. S obzirom na to da nema snimanja i pohranjivanja snimki, u gradskom stožeru su zaključili da “nije ni potrebno postavljanje ploča s obavijestima o videonadzoru”.

Također tvrde kako imaju i pravno uporište za ovu mjeru i da za vrijeme kriza mogu koristiti dronove, sukladno Uredbi o snimanju iz zraka i Pravilniku o sustavima bespilotnih zrakoplova.

Uredbom se propisuje da odobrenje za snimanje iz zraka državnog područja ne moraju imati ministarstva nadležna za obranu i unutarnje poslove i druga tijela državne uprave te lokalne i područne samouprave u cilju prevencije i za vrijeme kriza, katastrofa i velikih nesreća.

Pomoćno sredstvo

Sukladno takvoj odredbi u riječkom stožeru su zaključili kako im za snimanje iz zraka u vrijeme krize “što aktualna pandemija svakako jest”, nisu potrebna posebna odobrenja.

No, u Hrvatskoj službeno nije proglašena ni kriza, ni velika nesreća, ni katastrofa, a ni pandemija, kako navode u svom odgovoru, već epidemija. Ipak, riječki gradski stožer u službenom odgovoru tvrdi suprotno. Navode kako su oni “zaključili da je tome tako” s obzirom na to da je ministar zdravstva još 11. ožujka 2020. godine donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti, a ne rade ni škole ni vrtići i nema javnog prijevoza. Također navode kako je u Hrvatskoj stanje katastrofe, a kao argument ističu odredbu Zakona o civilnoj zaštiti koja definira taj pojam.

U Stožeru civilne zaštite Grada Karlovca priznali su nam da su za namjenu nadzora okupljanja građana dron koristili samo jednom tijekom Uskrsa i potom su od toga odustali. “Dron je korišten kao pomoćno tehničko sredstvo prema mjestima koja se teže nadziru uobičajenim metodama. Dron je u ovoj prilici korišten na prostoru grada Karlovca, na području uz Koranu i Vunskom polju”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. prosinac 2023 13:33