GRADNJA AUTOCESTE

Tonino Picula i čelnik europskih Zelenih tvrde da EU treba pomoći Crnoj Gori u pitanju duga Kini

Potpredsjednik crnogorske vlade krajem travnja je zatražio od EU-a pomoć u isplati milijarde eura kredita kineskoj Exim banci
Tonino Picula
 Screenshot

Izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula i čelnik europskih Zelenih Thomas Waitz poručili su u utorak kako bi Europska unija trebala pomoći Crnoj Gori u pitanje duga te zemlje Kini nastalog zbog izgradnje autoceste.

Crna Gora je 2014. posudila od kineske banke novac za izgradnju prve od tri dionice autoceste koja vodi od Bara, grada na obali, do granice sa Srbijom, uz godišnju kamatu od 2 posto i šestogodišnji poček koji istječe ove godine, a rokovi za izgradnju probijani su nekoliko puta.

Potpredsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović je krajem travnja u Europskom parlamentu zatražio od EU-a pomoć u isplati milijarde eura kredita kineskoj Exim banci, čime bi, kako je kazao, pomogla da se smanji utjecaj Kine u zemlji.

Europska komisija je, međutim, sredinom travnja jasno poručila da "EU ne vraća dugove od trećih strana"

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula istaknuo je na online briefingu za novinare da bi "EU trebala asistirati kako bi zadržala Crnu Goru"

Europarlamentarac Thomas Waitz, supredsjednik Europskih zelenih, poručio je "da se snažno zalaže na europskoj razini da europske financijske institucije razmotre mogućnosti restrukturiranja duga", dodavši da bi u tome mogli sudjelovati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ili Europska investicijska banka (EIB).

Waitz, koji je i izvjestitelj iz sjene kluba Zelenih u EP-u o napretku Crne Gore u približavanju EU-u, dodao je i da postoji mogućnost korištenja sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) kako bi se dovršila autocesta.

Iako u načelu smatra da se europskim novcem ne bi trebale financirate nego željeznice, kazao je da treba "vidjeti kako podržati Crnu Goru da završi projekt, kako bi barem imali prednost povezanosti, a ne samo teret duga".

Istaknuo je da bi se Crna Gora, uslijed tog duga i pada BDP-a zbog covida-19, mogla naći u poziciji da mora predati dio infrastrukture Kini, što utječe i na jačanje utjecaja vanjskih aktera u susjedstvu EU-a.

Picula je ocijenio da bi Europska unija trebala biti "zabrinuta zbog utjecaja na naše susjedstvo".

Hrvatski je europarlamentarac također istaknuo da je potrebno preispitati ugovor te istražiti sumnje na korupciju koje se spominju u vezi s potpisivanjem.

Waitz smatra da postoji dovoljno "pravnih razloga" za preispitivanje valjanosti ugovora.

U tom je kontekstu napomenuo da nije "prikladno" provedena studija utjecaja na okoliš, što bi trebao biti "jedan od ključnih razloga za propitivanje legalnosti ugovora", kao i sumnje zbog mita.

Waitz i Picula suglasni: Crna Gora provodi reforme prema EU-u

Kao predstavnik Zelenih Waitz je istaknuo kako je Crna Gora "snažno krenula prema europskim standardima", što se tiče zaštite okoliša.

Istaknuo je kako su vlasti pokrenule reviziju javnih natječaja po pitanju hidroenergije, nacionalnih parkova i vjetroelektrana, uz "prikladnu" analizu utjecaja na okoliš.

Picula je naglasio kako je Crna Gora "već nekoliko godina potpuno usklađena s europskom vanjskom politikom".

Usprkos pomacima istaknuo je kako ne vjeruje da će i jedna zemlja zapadnog Balkana uskoro ući u Europsku uniju.

“Lakše je bilo formirati Europsku ekonomsku zajednicu u 50-ima nego se u 2020-ima priključiti Europskoj uniji", poručio je SDP-ov zastupnik.

“Neke zemlje Europske unije da su sada kandidati ne bi pristupile EU-u", dodao je.

Waitz je također istaknuo da je nova crnogorska vlada poduzela "jasne korake protiv organiziranog kriminala i korupcije", dodavši da je zbog toga potpredsjednik vlade Dritan Abazović pod snažnom policijskog zaštitom.

Pohvalio je i Demokratsku partiju socijalista (DPS) predsjednika Mile Đukanovića, koja je nakon tridesetogodišnje vladavine izgubila na parlamentarnim izborima 2020. od koalicije na čelu s pro-srpskim strankama.

DPS je pokazao da se "pridržava modernih demokratskih standarda i nije otežavao tranziciju vlasti", istaknuo je Waitz.

Po ugovoru o izgradnji autoceste Bar-Boljare proizlazi da, u slučaju nevraćanja duga, Kina može postati vlasnik dijela autoceste, druge infrastrukture i, kako tvrde neki analitičari, čak i dijela crnogorskog teritorija, .

Kritičari ističu da je ugovor sklopljen netransparentno te da je problematična stavka po kojoj su za sporove nadležni kineski sudovi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2021 14:49