U Hrvatsku je stigao pravi toplinski val, a visoke temperature očekuju nas i u idućim danima, zbog čega je Državni hidrometeorološki zavod izdao niz upozorenja. Glavni ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler za Media servis rekao je kakvo nas vrijeme očekuje u idućim danima, ali i tijekom cijelog ljeta te kako se zaštititi od vrućina.
Vrhunac toplinskog vala, otkrio je Güttler, očekuje se tijekom vikenda i početkom idućega tjedna. "Kako budemo išli u dane vikenda, subota, nedjelja i ponedjeljak, tako ćemo i u ostalim regijama dizati upozorenja na narančasto i crveno. Ta upozorenja znače da je potreban pojačan oprez u aktivnostima tijekom boravka vani. Same temperature mjestimice će doći do 39 stupnjeva i tako barem do ponedjeljka", rekao je. S Güttlerom je razgovarao Tonči Gabelić.
Iako se građanima čini kako temperature nikada nisu bile više, Güttler je rekao kako nije zabilježen neki temperaturni rekord: "Ne, možemo reći da, kada govorimo o najvišoj ikad izmjerenoj temperaturi u Hrvatskoj, ona je bila 1981. u kolovozu u Pločama, 42,8 stupnjeva. Čisto za usporedbu, u Europi ikada najviša izmjerena temperatura je 48,8 stupnjeva, prije nekoliko godina, u kolovozu 2021. na jugu Sicilije. Mi smo još daleko od tih brojeva, ali puno je spornije to što su visoke temperature i toplinski valovi koje mjerimo danas, za razliku od prethodnih desetljeća, puno dulji."
Šef DHMZ-a otkrio kada završava toplinski val u Hrvatskoj i što je zapravo sustav omega
Promjena vremena, poručio je, očekuje se sredinom idućega tjedna, a odgovorio je i na pitanje možemo li očekivati padaline. "Nakon ponedjeljka očekuju se ipak nešto svježiji dani. Vidjet ćemo hoće li to biti polagano spuštanje temperature ili pak neka naglija promjena. Sljedeći tjedan u ovo doba, dakle u četvrtak i petak, očekuju se oborine na području Hrvatske. Vidjet ćemo točan intenzitet tih oborina. Ali, za tjedan dana u ovo doba bit će svježije što se tiče temperature i kišno što se tiče oborina", rekao je.
Güttler se osvrnuo i na kritike dijela javnosti zbog objave upozorenja na opasno vrijeme: "Dajemo upozorenja, ali nije nam namjera širiti nekakav strah i paniku, dosta su građani osjetljivi na te stvari. Pokušavamo uvijek našu poruku utemeljiti na stvarnim mjerenjima i stvarnim prognozama. Ali uvijek naglašavamo da postoje građani koji zbog osjetljivog zdravlja mogu i na neke manje temperature lošije reagirati."
Toplinski valovi, pokazala su mjerenja, postaju sve češći, dulji i intenzivniji. Güttler je otkrio i što možemo očekivati od ovoga ljeta, no istaknuo je kako su sezonske prognoze specifične. "Zaista, za ljeto ove godine očekujemo toplije od prosjeka u svakome slučaju. Za tjedan dana imat ćemo situaciju ipak nešto nižih temperatura, ali, generalno, i ovo ljeto, kao i prethodno, očekujemo toplije od prosjeka", dodao je.
Poučeni prethodnim iskustvom i ljetnim olujama koje su ranije napravile veliku štetu na području više gradova i županija, mnogi građani strahuju da bi nakon niza vrućih dana moglo uslijediti obilno nevrijeme. To je, pojasnio je Güttler, teško prognozirati na dugoročne staze.
"Definitivno do ponedjeljka imamo ova crvena i narančasta upozorenja za visoke temperature. Onda, ovisno o tome kakav će biti razvoj vremenske situacije, izdat ćemo ili nećemo upozorenja za grmljavinsko nevrijeme koje je tu prisutno. Vi ste dobro naveli primjer iz ljeta 2023. godine, kada se zaista na području grada Zagreba i središnje Hrvatske dogodilo veliko grmljavinsko nevrijeme koje je zapravo svoju najveću brzinu izmjerilo na istoku Hrvatske. Nadam se da nećemo imati takav intenzitet vremenske promjene, ali ne možemo isključiti takvu mogućnost", nastavio je.
Proteklih dana dio Europe svjedočio je rušenju temperaturnih rekorda. Francuska se suočila s najtoplijim danom zabilježenim otkako su počela mjerenja 1947. godine, a 40 ljudi ondje je izgubilo život pokušavajući se rashladiti i pobjeći od rekordne vrućine. Mjerenja pokazuju i da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, a Güttler je za Media servis rekao:
"Osim stakleničkih plinova koji daju svoj doprinos, zanimljivo je da Europa danas emitira manje CO2 nego 90-ih godina. Europa se zagrijava zbog još nekih faktora. Recimo, zanimljiv je faktor blizina Arktičkog kruga. Arktik ima svojstvo da je pokriven morskim ledom i taj morski led reflektira dolaznu energiju sa Sunca. Međutim, kako se more zagrijava, tako je površina arktičkog leda sve manja i manja te imamo sve više otvorenih morskih površina koje se onda zagrijavaju. Efekt je i kvaliteta zraka. Mi želimo u Europi povećati kvalitetu zraka, ali postoji jedna međuigra: vedrije nebo i čišće nebo omogućavaju Suncu da dođe do površine", pojasnio je.
Nova obavijest iz DHMZ-a, podignuta razina upozorenja, tri regije u ‘crvenom!‘
Rekao je i što kao pojedinci možemo napraviti kako bismo sebi barem malo olakšali nesnosne vrućine: "Prije nego što uopće osjetimo žeđ, bitno je redovno unositi količinu vode. Ona nam pomaže u znojenju, a ono ima dobru funkciju da nam olakšava temperaturu. Zatim, dovoljno prirodnog hlada. Onda i dodatne stvari kao što su laganija prehrana, laganija odjeća. Klima-uređaji su dobra metoda prilagodbe, ali oni isto imaju neka ograničenja. Nije dobro da bude prevelika razlika između klimatiziranog prostora u kojem boravimo tijekom dana i naglog izlaska u grad, gdje je možda čak i toplije u odnosu na temperature koje izmjerimo na meteorološkim kućicama."
Klimatske promjene veliki su globalni izazov. Rastu temperature, bilježe se ekstremne vremenske pojave. O smjeru u kojem bismo trebali ići kako bismo se borili s promjenama, Güttler je zaključio: "Sve su to metode prilagodbe. Zaista, taj rizik klimatskih promjena i očekivano zagrijavanje možemo smanjiti narednih desetljeća ako ubrzamo zelenu tranziciju. Tako da je to jedan alat koji je sve zanimljiviji posljednjih godina. Ti alati – solarni paneli, dizalice topline, električna vozila, sađenje drveća, stabala – ipak postaju ekonomski konkurentni starijim rješenjima."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....