Hrvatska je najneučinkovitija među europskim zemljama koje u znanost ulažu manje od jedan posto bruto društvenog proizvoda (BDP), pokazala je analiza prof. Kristiana Vlahovičeka s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ta je analiza obuhvatila 20 europskih zemalja, uključujući Tursku.
Najefikasnija Britanija
- Analiza omjera uloženog i dobivenog u financiranju znanosti nastavlja se na niz analitičkih vizualizacija koje smo moji suradnici i ja predstavili kroz projekt Hrvatskog znanstvenog krajobraza. Cilj nam je snimiti situaciju u hrvatskoj znanstvenoj produkciji i usporediti je sa zemljama u okruženju - rekao je Vlahoviček. On je početkom godine pokazao kako je od 2300 projekata, što ih je od 2007. do kraja 2013. godine financiralo Ministarstvo znanosti, samo 200 prepoznatljivo u međunarodnim okvirima.
- Sada sam analizirao omjer ulaganja kroz postotak BDP-a i vidljivosti znanstvenih publikacija za dvadesetak zemalja, od kojih su neke zemlje u tranziciji, dok su druge pripadnice stabilnih i produktivnih znanstvenih sustava - pojasnio je Vlahoviček, koji je želio uvidjeti koliko je utemeljen zahtjev za dodatnim ulaganjem, a da se prethodno sustav znanosti kakav imamo već dugi niz godina temeljito ne reformira.
Podaci Eurostata
- Prema Eurostatu, od 2001. do 2012. vrijednost ulaganja u sektor znanosti kod nas iznosila je između 1,05 i 0,75 posto BDP-a. To je u prosjeku 0,85 posto BDP-a godišnje, što je među nižim vrijednostima na razini EU - rekao je Vlahoviček. Među analiziranim zemljama najučinkovitija je Velika Britanija jer ima najpovoljniji omjer ulaganja i znanstvene vidljivosti. Velika Britanija u znanost u prosjeku godišnje ulaže oko 1,8 posto BDP-a, što je manje od Austrije (2,6 ), Njemačke (2,8) i Danske (2,9).
Primjer Bugarske
- Od zemalja s izdvajanjem za znanost ispod jedan posto BDP-a najbolje prolaze Bugarska i Slovačka, a najlošije Hrvatska - kazao je Vlahoviček te usporedio našu zemlju sa Slovačkom.
- Ona je manja zemlja, a po izdvajanju za znanost slabija od Hrvatske. No, ukupna znanstvena produkcija radova naših i slovačkih znanstvenika je podjednaka. Pritom su za podjednak broj radova slovački znanstvenici citirani čak za trećinu puta više od hrvatskih - istaknuo je Vlahoviček. On smatra da veća ulaganja u znanost neke zemlje pomažu njezinoj međunarodnoj vidljivosti, ali da Hrvatska nije dovoljno bogata da bi novac smjela trošiti bez odgovornosti.
- Boljom preraspodjelom postojećih sredstava s onih koji ne rade na one koji rade možemo sustav drastično poboljšati, a tek u takav sustav ima smisla dodatno i ulagati - upozorio je Vlahoviček.
- Tako bi cijelo društvo mnogo bolje osjetilo veću korist od znanosti, i kroz bolje obrazovanje, ali i kroz veću međunarodnu vidljivost, inovacije, nove tehnologije i slično - zaključio je Vlahoviček.
Treba lI nam 7 centara znanstvene izvornosti?
Iako je bila predviđena stroga selekcija i izbor malog broja znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI), Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloških razvoj među 68 pristiglih prijedloga predlaže sedam. To su:
1. ZCI za napredne materijale i senzore voditelja dr. Mirka Jakšića s Instituta “Ruđer Bošković”
2. ZCI za znanost i tehnologiju voditeljice dr. Vlaste Bonačić Koutecky sa Sveučilišta Split
3. ZCI za reproduktivnu i regenerativnu medicinu voditelja dr. Slobodana Vukičevića s Medicinskog fakulteta u Zagrebu
4. ZCI za virusnu imunologiju i cjepiva voditelja dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta u Rijeci
5. ZCI za integrativnu bioetiku voditelja dr. Ante Čovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu
6. ZCI za hrvatsko glagoljaštvo voditelja dr. Milana Mihaljevića iz Staroslavenskog instituta
7. ZCI za školsku efektivnost i menadžment voditelja dr. Jurice Pavičića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu