StoryEditor
PREMINUO OD SEPSE

TRAGIČNA SMRT DJEČAKA U METKOVIĆU IZNOVA RAZOTKRILA NAJSLABIJU KARIKU HRVATSKOG ZDRAVSTVA Stvarnosti je puno okrutnija od uvjeravanja da nema novca

 
 Denis Jerković / CROPIX

Devetogodišnji dječak iz Metkovića umro je prošlog tjedna, peti dan otkako se razbolio, a njegova je smrt pokrenula brojna pitanja vezana uz funkcioniranje hitne službe, ali i organizacije rada domova zdravlja, posebno vikendom. Dijete je umrlo, kako se doznaje, od sepse, odnosno zatajenja svih vitalnih organa, a “pokretač” je bila gripa tipa H1N1, poznatija kao svinjska ili pandemijska. Naime, gripa može izazvati brojne komplikacije na mnogih organima, posebno plućima ili mozgu, što nerijetko završava kobno.

No “priča s terena” upućuje na činjenicu da se dječaku možda i moglo pomoći, odnosno da je mogao preživjeti da je u pravom trenutku dobio adekvatnu bolničku skrb. Sumnju na neprimjerenu reakciju u Domu zdravlja u Metkoviću i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć baca činjenica da sve do dolaska u KBC Split, kamo je hitno prebačen, devetogodišnjaku nije napravljen nijedan laboratorijski nalaz “jer nema brzih testova, a laboratorij ne radi od subote poslije podne do ponedjeljka ujutro”.

Bez konkretne akcije

Problemi sa zdravljem devetogodišnjaka počeli su, naime, početkom prosinca, no tada je samo imao jak kašalj, a liječnik je zaključio da su “srce i pluća zdravi”. Međutim, krenula je visoka temperatura pa su ga roditelji u petak, 7. prosinca, ponovno doveli liječniku i tada mu je pedijatrica propisala antibiotik. Međutim, njegovo se stanje unatoč terapiji nije poboljšavalo pa su ga roditelju u nedjelju (9. prosinca) doveli na hitnu u Metkoviću, ali je zaključak liječnika bio da “nije potrebna bolnička skrb, već da se to može rješavati kod kuće s više tekućine i snižavanjem temperature”. Ponovni večernji odlazak na hitnu također je ostao bez konkretne akcije uz savjet “da ga u ponedjeljak odvedu njegovoj pedijatrici”.

Dječakovo stanje u ponedjeljak bilo je izrazito loše, a njegova pedijatrica nije radila dok je ona koja je trebala primiti dječaka “imala previše pacijenata”. Tek je dr. Ksenija Kaleb ozbiljno shvatila situaciju. Na prvu je, kaže, vidjela da je dječakovo stanje alarmantno, da jedva diše, da je cirkulacija izrazito loša, da su mu nokti plavi, da se disanje na jednom plućnom krilu uopće ne čuje... Zaključila je da se radi o teškoj sepsi, odnosno da je dijete životno ugroženo i da je nužna bolnička skrb. Organiziran je helikopter i dječak je prebačen na liječenje u KBC Split. Na žalost, samo dan kasnije umro je zbog multiorganskog zatajenja.

Ta cijela priča s nesretnim završetkom ima i svoj izrazito loš “hodogram”. Naime, premda je dječak bio četiri puta kod liječnika, od čega dva puta u nedjelju na hitnoj, nije obavljen ni jedan laboratorijski nalaz kako bi se utvrdilo o čemu je riječ. U hitnoj i Domu zdravlja pravdaju se da “vikendom ne radi laboratorij pa su obavili sve što su im mogućnosti pružale”. Ravnatelj doma zdravlja u Metkoviću, Mihovil Štimac, “priznaje” da vikendom ne radi laboratorij, ali ipak kaže da se i to može u slučaju hitnosti, koje, čini se, prema liječnicima kod devetogodišnjaka nije bio. Također Štimac dodaje da je dom zdravlja već prije zatražio da pedijatri imaju mogućnost brzog testiranja djece ne bi li se znalo je li riječ o virusu ili bakteriji, čemu treba prilagoditi liječenje, ali dosad to nije realizirano.

Liječnici pak tvrde da se sve radilo po protokolu i da nije bilo medicinskih propusta. Šefica metkovske hitne tvrdi da bi dječak u nedjelju, da je bilo razloga, bio upućen na liječenje u Split te da su njezini “djelatnici sve učinili prema pravilima struke”. Smatra da je zakazala sudbina ili sreća i odbija odgovornost za taj nesretni događaj. Stanje dječaka kad je prošlog ponedjeljka stigao u KBC Split bilo je jako teško, a već je krenulo multiorgansko zatajenje unatoč nastojanja liječnika da mu spase život.

Multiorgansko zatajenje

Liječnici objašnjavaju da je dijagnostika pokazala da dječak ima tešku sepsu i gripu H1N1 te da je multiorgansko zatajenje u poodmakloj fazi. Samo dvadesetak sati nakon što je primljen u bolnicu dječak je preminuo.

Reagiralo je i Ministarstvo zdravstva koje je zatražilo očitovanje od Doma zdravlja Metković, Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, KBC-a Split te Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Za ponedjeljak je najavljen inspekcijski nadzor u kojem će biti predstavnici struke, “sve kako bi se utvrdile relevantne činjenice oko poduzetih medicinskih mjera i postupanja prema propisanim protokolima”.

Dodaju kako će rezultati nalaza poslužiti za “utvrđivanje eventualne odgovornosti liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika”. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, dr. Maja Grba Buljević, kaže da je u dubrovačkom Zavodu već krenuo unutarnji nadzor.

“Bojim se da je bilo propusta”

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izrazio je duboku sućut obitelji dječaka i potvrdio kako će ministarstvo provesti inspekcijski nadzor. “Ne možemo prejudicirati tko je kriv, a bojim se da je bilo propusta”, rekao je Kujundžić. “To je dijete u 10 dana više puta bilo kod više liječnika, stanje se pogoršavalo. Zašto ranije nije bilo upućeno u bolnicu - treba se doznati”.

Na pitanje osjeća li se osobno odgovornim, ministar je rekao da se osjeća odgovorno “u moralnom smislu, ali kao ministar ne”.

Najslabija karika u zdravstvu je organizacija

Smrt metkovskog devetogodišnjaka po tko zna koji put pokazala je da je u hrvatskom zdravstvu najslabija karika organizacija. No, umjesto da se o tome najviše govori i na tome najviše radi, problem se gura ispod tepiha i svi nadležni prave se grbavima, odnosno pokušavaju uvjeriti javnost da je sve gotovo jednako švicarskoj urici - samo nema novca. Na žalost, stvarnost je puno okrutnija i dokaz činjenice da domovi zdravlja “nisu svoga tela gospodari”, odnosno da ne mogu najučinkovitije organizirati rad pa nerijetko nema potrebnih dežurstava ni liječnika ni laboratorija.

I u ovom metkovskom slučaju pokazalo se to kao velik nedostatak bez obzira na to što će na kraju reći ministarska inspekcija. Podatak da se ni jednostavan krvni nalaz ne može dobiti tijekom vikenda dovoljno govori i potvrđuje da je nužno pokriti sve hrvatske specifičnosti, odnosno da ne bi smjelo biti “uravnilovke” u organizaciji sustava.

Naime, nije problem kad u nekom od zagrebačkih domova zdravlja nema dežurstva, jer ljudi će se snaći. Zakucat će na hitni prijem neke od bolnica i najvjerojatnije riješiti svoj zdravstveni problem. Istina, skuplje, ali učinkovito.

No, područja bez bolnica kao što je Metković moraju imati jaki “stup obrane”, a to su domovi zdravlja snažno povezani sa zavodima za hitnu pomoć i po mogućnosti sa stacionarom. Umjesto toga domovi zdravlja se devastiraju puzajućom privatizacijom, prevladava, kako bi Dalmatinci rekli, sistem - “jedni u kupe, drugi u špade” ili “ne zna lijeva što radi desna”, a kad je riječ o zdravlju, to je gotovo izvjesno pogubna varijanta. (Goranka Jureško)

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 21:21