Investicije u hrvatski dio 'zelene tranzicije' Europske unije mogle bi na godišnjoj razini pridonositi rastu BDP-a za 1 do 1,5 posto, procijenio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na jučerašnjoj konferenciji Hanza Medije, Europske investicijske banke i Europske komisije pod nazivom "Mogućnosti europskog zelenog plana", održanoj u zagrebačkom hotelu Westin.
- Hrvatska će u idućim godinama moći računati na 25 milijardi eura iz fondova Europske unije, sa 6,3 milijardi eura iz Plana oporavka i otpornosti kao okosnicom. Naša su specifičnost dva potresa, čije posljedice moramo sanirati uz pomoć sredstava EU, ali bez obzira na te specifičnosti, naše su politike sto posto usklađene sa zelenim planom - naglasio je ministar financija, čiju je procjenu o utjecaju europskog zelenog plana na hrvatski BDP podržala direktorica za investicije, rast i strukturne reforme Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije Geraldine Mahieu. Uključivši se u jedan od dva panela na konferenciji u Westinu videovezom, Geraldine Mahieu naglasila je, među ostalim, da se pri procjeni učinaka zelenog plana na BDP članica Europske unije mora voditi računa o specifičnostima svake države, ali, istaknula je, i o specifičnostima regija unutar članica Unije.
- U hrvatskom slučaju vrlo važnim držim ulaganja u proizvodnju biogoriva u sisačkoj regiji - napomenula je Geraldine Mahieu.
Proizvodnja biogoriva
Osim nje, u konferenciju se videovezom uključio i voditelj Odjela za ekonomsku analizu i oporavak Glavne uprave za energetiku Europske komisije Miguel Gil Tertre, od kojeg je moderator panela ''Zeleno poslovanje: Ključni gospodarski izazovi i prilike u paketu 'Spremni za 55 posto''', kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača, zatražio najnovije nalaze Komisije o rapidnom rastu cijena plina i struje te rješenja koje EK priprema kako bi odgovorila na taj izazov.
- Do rasta cijena plina, što je glavni uzrok rasta cijena energenata, došlo je zbog pojačane potražnje u Aziji, čiji kupci mogu platiti veće cijene od europskih kupaca. Procjenjujemo da će doći do stabiliziranja cijena, no kada i u kojem obimu, teško je reći. Ovo nije situacija s kojom se nosimo samo mi u Europi, ona je prisutna u cijelom svijetu - rekao je Tertre. Uz Miguela Gila Tertrea na panelu su sudjelovali i voditelj Odjela za obnovljive izvore energije Tehničkog sektora Europske investicijske banke Alessandro Boschi, predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta, članica Uprave ENNA Energije naturalis Sabina Škrtić, voditeljica projekata u području klimatskih promjena u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Nirvana Franković Mihelj i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Mihotić. Sudionici panela "Zeleni oporavak: Kako ulaganjima u ekološki prihvatljive projekte potaknuti novi ciklus gospodarskog rasta", uz Geraldine Mahieu, bili su i direktor Jadranske regije u Operativnom sektoru Europske investicijske banke Gilles Badot, posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić, vlasnik Rimac Automobila Mate Rimac, te predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Tamara Perko, uz moderiranje glavnog urednika gospodarskih sadržaja Hanza Medije Marka Biočine.
Najviše pozornosti na jučerašnjoj konferenciji izazvao je istup vlasnika Rimac Automobila Mate Rimca, čiji je projekt autonomnog taksija dio hrvatskog Plana oporavka i otpornosti s pripadajućom "zelenom komponentom". Rimac je izrazio uvjerenje kako bi uspjeh projekta robotiziranog taksija vrijednost njegove kompanije mogla povećati i do sto puta.
Prvi kredit uz jamstvo
- Budućnost prometa nije vlasništvo nad automobilom, nego korištenje vozila po potrebi. Moja tvrtka neće proizvoditi auto za svakoga, ali ćemo proizvoditi autoservis za svakoga. To razvijamo u Zagrebu, ali ići ćemo dalje u svijet i trenutno pregovaramo s još dvadesetak gradova u svijetu. Zbog konkurentnosti ne želimo taj projekt iznositi u javnost detaljno dok za to ne dođe vrijeme - rekao je Mate Rimac, prisjetivši se i kako je prvi kredit za svoj biznis podigao prije desetak godina uz pomoć HBOR-a i osobno jamstvo za koje je rekao da možda i danas traje.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak podsjetila je da će se uskoro u Glasgowu održati UN-ova konferencija o klimi, na kojoj će se također govoriti o Europskom zelenom planu.
Ocijenila je da se u hrvatskom planu primjenjuju sve postavke iz Europskog zelenog plana te će se i sredstava EU, kao i druga ulaganja, najviše usmjeravati u projekte obnovljivih izvora energije kao i u prometa, poljoprivredu, proizvodnju hrane i drugo.
"To je i nacionalna razvojna strategija, kojoj je uz ostalo cilj i stakleničke plinove u Hrvatskoj smanjiti i više nego u Europi do 2030. odnosno za više od 60 posto, poručila je Tramišak.