Kako je Jutarnji objavio još u petak navečer, u potpunoj tajnosti izvanredna Uprava Agrokora nedavno je putem punomoćnika podnijela zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu imovinskopravni zahtjev na iznos od 1,6 milijardi kuna, a traže da navedenu štetu solidarno nadoknade svih 15-ero okrivljenika.
Riječ je svakako o najvećem imovinskopravnom zahtjevu ikada ispostavljenom u hrvatskoj povijesti, a prema njemu,, osim Ivice Todorića, u slučaju da se optužbe pravomoćno dokažu, bez imovine mogli bi ostati i njegovi sinovi Ante i Ivan, zatim Tomislav Lučić, Ljerka Puljić, Damir Kuštrak, Piruška Canjuga, Ivan Crnjac, Mislav Galić, Hrvoje Balent, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Sanja Hrstić, Marijan Alagušić i Ivica Sertić.
U oči posebno upada da je Agrokor svoj imovinskopravni zahtjev podnio i protiv dvojice aktualnih zaposlenika: direktora Jamnice Mislava Galića, koji je usprkos kaznenom postupku za oštećivanje Agrokora ostavljen na istome rukovodećem mjestu, te Damira Kuštraka, savjetnika u Agrokoru.
Također, kako neslužbeno doznajemo, osim okrivljenika Uprava Agrokora dio imovine zbog nastale štete potraživat će i od Todorićeve kćeri, Ive Balent, premda ona nije osumnjičena. Naime, smatraju kako joj je njezin dio od 1/4 Kulmerovih dvora njezin otac zapravo prebacio ugovorom o darovanju, odnosno da i ta nekretnina potječe od radnji kojim je Agrokoru pribavljena šteta te bi i tom nekretninom ta šteta trebala biti podmirena. Dakle, kako se čini, Agrokor smatra da bi od obitelji Todorić trebalo oduzeti kompletne Kulmerove dvore kako bi se nadoknadila šteta koju su pričinili koncernu.
Imovinskopravni zahtjev je za razliku od protupravnoga oduzimanja imovinske koristi mnogo širi instrument te se u potonjem ne mora istraživati je li netko sebi pribavio korist te kolika je ona, nego se jednostavno oduzima imovina sve dok se ne nadoknadi iznos štete. Ovdje su u pitanju ogromni iznosi štete pa zapravo treba reći da bi, ako se optužbe dokažu istinitima, okrivljenici doslovce bili “oguljeni do kože”, odnosno bila bi im oduzeta u principu sva imovina. Naime, imovinskopravni zahtjev koncipiran je na osnovi tzv. solidarne naknade štete od svih okrivljenika, što znači da će se imovina uzimati svima a da se ne utvrđuje tko bi za koji dio štete bio izravno odgovoran.
blokada imovine Jednako kao i kod oduzimanja imovinske koristi, Zakon o kaznenom postupku ostavlja mogućnost da se u svrhu osiguranja naknade štete naprave privremene mjere blokade imovine okrivljenika, a kako bi se spriječilo da oni npr. imovinu prodaju ili založe. Međutim, hoće li Agrokor zaista tražiti i blokadu imovine nismo uspjeli doznati. Ako se to, pak, dogodi, sud bi najprije trebao odblokirati imovinu Ivice Todorića, koja je već do sada blokirana prema prijedlogu tužiteljstva, te takvu blokadu odmah zamijeniti novom, ovoga puta zbog osiguranja štete. Do sada je, kako je poznato, već bilo slučajeva u kojima su pojedini okrivljenici pod vrlo suspektnim okolnostima svoju imovinu opteretili neposredno uoči uhićenja.
Povjerenik ispunjava zakonsku dužnost da zaštiti imovinske interese Agrokora
Odgovarajući na naš upit o imovinskopravnom zahtjevu Agrokora koji je krajem studenoga podnesen ŽDO-u u Zagrebu, izvanredna uprava pojasnila je da se prema pravomoćnom rješenju o provođenju istrage prvookrivljenik Ivica Todorić i ostalih 14 osoba terete za postojanje osnovane sumnje da bi počinjenjem inkriminiranih im kaznenih djela na štetu Agrokora d.d., ako im budu dokazana, prvookrivljeniku Ivici Todoriću i trgovačkom društvu Adria Group Holding B.V., Nizozemska, pribavili protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.622,469.153 kune.
“Dakle, prema ŽDO-u postoji osnovana sumnja da bi protupravnim radnjama okrivljenika Agrokoru bila pričinjena materijalna šteta. Agrokor i u ovom slučaju zastupa izvanredni povjerenik, koji je sukladno članku 12. Zakona postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH dužan postupati pažnjom dobrog gospodarstvenika i brinuti o pravima i obvezama pravne osobe Agrokor d.d. Zato je Agrokor kao oštećenik, temeljem Zakona o kaznenom postupku, od okrivljenika dužan potraživati nadoknadu štete eventualno pričinjene tim kaznenim djelima te postaviti imovinsko-pravni zahtjev u kaznenom postupku na ukupni iznos štete koju bi solidarno bili dužni nadoknaditi svi za koje bi se dokazalo da su doprinijeli nastanku te štete, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, neovisno o tome što bi imovinsku korist potencijalno bili stekli samo prvookrivljenik Ivica Todorić i trgovačko društvo Adria Group Holding B.V.”, ističe se u odgovoru izvanredne uprave.
Napominju također da je sukladno Zakonu o kaznenom postupku oštećeno trgovačko društvo ovlašteno od suca istrage zatražiti određivanje privremenih mjera radi osiguranja imovinskopravnog zahtjeva, i to na imovini i imovinskim pravima svih okrivljenika, kao i na imovini osoba na koje je prenesena imovinska korist stečena kaznenim djelom, kao što bi to u konkretnom slučaju mogla biti Iva Balent. “Naime, na Ivu Balent je prvookrivljenik Ivica Todorić darovnim ugovorom prenio 1/4 vlasništva na nekretninama poznatim kao ‘Kulmerovi dvori’ i to u periodu kada je moguće bila pribavljena protupravna imovinska korist. Privremenim mjerama osiguranja imovinsko-pravnog zahtjeva okrivljenicima bi se, u skladu sa zakonom, zabranilo raspolaganje svojom imovinom i imovinskim pravima i to zabranom da otuđe ili opterete tu imovinu ili imovinska prava”, navodi se u odgovoru koji smo dobili iz Agrokora, uz napomenu da je sve navedeno izvanredna uprava morala poduzeti kako bi se potraživanje Agrokora osiguralo s osnove eventualno pričinjene štete.
“Radi se o tome da je zakonska obveza izvanrednog povjerenika da poduzme sve na zakonu utemeljene radnje radi zaštite imovine i imovinskih prava pravne osobe koju zastupa. Iako je kaznenu prijavu izvanredni povjerenik podnio samo protiv bivšeg predsjednika Uprave Agrokora Ivice Todorića, imovinsko-pravnim zahtjevom sukladno zakonu nužno su obuhvaćeni svi okrivljenici iz kaznenog postupka koji vodi ŽDO u Zagrebu. Postupak izvanredne uprave u Agrokoru ne bavi se utvrđivanjem odgovornosti bilo kojeg pojedinca i svaka takva radnja posao je isključivo nadležnih institucija. Izvanredni povjerenik podnošenjem imovinsko-pravnog zahtjeva ispunjava svoju zakonsku dužnost zaštite imovinskih interesa Agrokora”, tvrde u izvanrednoj upravi.
Što se tiče našeg pitanja vezanog uz Mislava Galića i Damira Kuštraka, koji su bili zaposlenici u sustavu Agrokor prije otvaranja izvanredne uprave, i to ostali i nakon pokretanja istrage, kao i nakon zahtjeva izvanredne uprave da se i njima blokira imovina, iz izvanredne uprave poručuju da za njih, kao i za sve druge okrivljenike na koje se odnosi imovinskopravni zahtjev, vrijedi presumpcija nevinosti dok se eventualno pravomoćnom sudskom odlukom ne potvrdi drugačije. A to bi, dakle, značilo da ostaju na tom radnom mjestu do eventualnog pravomoćnog potvrđivanja optužnice protiv Galića i Kuštraka. (Frenki Laušić)