Saborski Odbor za pravosuđe u četvrtak u 13 sati započeo je razgovore s kandidatima za čelnu osobu Vrhovnog suda nakon čega će donijeti odluku koja je za ustavnog predlagatelja, predsjednika RH Zorana Milanovića, neobvezujuća.
Svaki kandidat ima 15 minuta za predstavljanje svog programa nakon čega će pola sata odgovarati na pitanja. Sjednica bi, prema dnevnom redu, trebala trajati do 17,30 sati.
Članovi odbora s kandidatima razgovaraju po abecednom redu pa je prvi s izlaganjem započeo Radovan Dobronić, novi kandidat predsjednika Milanovića za kojeg je unaprijed najavio da će ga predložiti Saboru za imenovanje.
Nakon njega svoje će programe predstaviti Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Peto Kujundžić i Šime Savić.
- Kad se govori o izboru predsjednika Vrhovnog suda, onda se jednim dijelom stvari govore u dva pravca, jedan je da je veliki problem s neriješenim predmetima, sporošću u radu, a drugi dio se prigovara kvaliteti sudaca, pa čak i njihovom poštenju i to se smatra kao sustavno pitanje, da to nije iznimka, a sve skupa se svodi na prigovor da je sudstvo ili pravosuđe izgubilo minimalnu dozu povjerenja bez koje je sudački rad u bitnom otežan i to se osjeća u svakom segmentu sudačkog rada - rekao je Dobronić na početku izlaganja, prenosi N1.
- Javnosti se problem velikog broja neriješenih predmeta predstavlja kao problem sudstva. Čak i sveučilišni profesori prava to odbacuju kao temu koja nije važna, ali ovdje su stvari jasne. Ovdje možemo napraviti bitnu usporedbu i to unutar EU-a. Uvijek imate zemlje koje slove kao dobre ili čak najbolje u EU-u i u svjetskim komparacijama. Nama je možda najbolje usporediti se s Njemačkom, s kojom smo povezani na puno raznih načina - rekao je Dobronić.
- Zaključak bi bio kad uspoređujemo hrvatsku situaciju s njemačkom, njemački suci su marljivi pa nemaju zaostatke, a hrvatski su lijenčine pa postoje nedostaci, ali to nije točno - dodao je.
- Društvo i pravni poretci koji su organizirani i odgovorni, takva društva ne stvaraju neprestano sudske sporove, jer imaju dvije osobine koje se zovu organiziranost i odgovornost. U Italiji je, primjerice, odnos između građana i države specifičan i to je problem koji su i oni prepoznali i to je suština, taj bitan temelj za stvaranje razlika. Znači, razlike postoje, nije temelj sve u radu sudaca. Talijanski suci zbog toga rade i više, ali njima nitko zbog toga ne prigovara, svi su svjesni da nije poanta u tom radu ili neradu, a pogotovo ne kako se prikazuje da bi to gotovo isključivo bilo posljedica rada ili nerada sudaca - rekao je Dobronić pa nastavio:
- Sigurno je da nisu svi ti predmeti najteži slučajevi, ali oni stvaraju ono što se zove zagušenje sudova. To se drugdje koristi, ali ne kod nas. Treba napraviti pravilnu dijagnozu, bez pravilne dijagnoze nema ni pravilnog liječenja. U milijun predmeta se najmanje 200 do 300 tisuća su sporovi koji imaju veze sa samom državom, poduzećima u njihovu vlasništvu ili s jedinicama lokalne uprave i samouprave i njihovim komunalnim poduzećima. Svake godine se ponavlja na tisuće sporova, primjerice, između HEP-a i Grada Zagreba. Radi se o posljedicama nedovoljno dobrog upravljanja i to je sfera koja je u izravnom dosegu uprave i samouprave, dakle treba organizirati pravilno upravljanje.
- A da ne govorim o sporu tih poduzeća i građana. To je ono što lokalne uprave mogu srediti. Ako tijela lokalne uprave to srede, napravili su kolosalan posao. Nama ne treba čitati neke duboke ekonomske analize i kritike koje dolaze od uglednih časopisa, to se sve vidi na Trgovačkom sudu, to se sve odražava na radu - rekao je.
- Da biste mogli promijeniti sustav, ne postoji apsolutno pravo vođenja postupka za svaki neplaćeni račun. Prvo račun mora biti izdan, mnogi su to zaboravili. Potom trebaju javni bilježnici izdati rješenje o ovrsi, tu nastaje problem. Njima se daju računodostvene isprave, a to nije isto. To javnim bilježnicima ubrzava posao. Treba promijeniti praksu javnih bilježnika - istaknuo je.
- Naša praksa izgleda ovako – primjenjujemo samo posebni dio, a onda slijedi pitanje je li rezultat toga posebnog dijela sukladan načelima. Ako nisu, onda slijedi korekcija. I zato se sad događa to da kad je kod nas jedan podizvođač tužio izvođača, kod nas se takvi zahtjevi odbijaju - rekao je Dobronić, a onda se osvrnuo na korumpiranost sudstva.
- Generalno govoriti da je pravosuđe korumpirano zaista nije točno, to su besmislice koje se govore jer je stvoreno nepovjerenje. Ja mogu reći da 90 posto sudaca ne da nije korumpirano, nego radi čestito i u dobroj vjeri. Problem je u tome što sudstvo kao grana mora biti sto posto provjereno, u tom dijelu ne smije biti nijedan propust ni kod jednog suca, da bi netko primao neke darove, novac i zbog toga sudio ovako i onako - rekao je Dobronić, dodavši da zbog jedan ili dva posto sudaca koji to rade trpi cijeli sustav.
- Meni su ljudi već sad počeli slati pritužbe, dok još nisam ni izabran. Tu sad treba dobro znati otkriti, neke su zlonamjerne, a ima i istinitih. Treba početi čačkati, ispitivati i preispitivati i ako postoji bilo kakva sumnja na korupciju, nema se tu što filozofirati, a da se prekine to sumnjičenje cjelokupnog sudačkog korpusa koje svim sucima otežava rad. Stranci koji dolaze iz inozemstva, temeljem tih nekih napisa u medijima, dođu kod nas i počnu se ponašati kao da je kod nas potpuna anarhija - rekao je Dobronić, prenosi N1.