Izrael je nacija s više od 9 milijuna stanovnika od kojih je 6 milijuna primilo barem jednu dozu Pfizerovog cjepiva, a više od 3 milijuna i treću tzv. booster dozu. Izraelski stručnjaci procjenjuju kako je ta treća doza uspjela usporiti širenje zaraze, a najnoviji od podataka koji na to ukazuje jest najniži udio pozitivnih testova od kolovoza zabilježen tijekom vikenda. U nedjelju su imali 126 tisuća testova te su prebrojali 6.456 novih slučajeva, što čini 5 posto pozitivnih. Iako su izraelski stručnjaci sada zadovoljni razvojem epidemiološke situacije, valja upozoriti kako je u toj zemlji broj slučajeva na milijun stanovnika i pored izrazito visokog udjela cijepljenih u četvrtom valu bio viši nego što je zabilježen u bilo kojem trenutku u Hrvatskoj. U Izraelu 70 posto novih zaraženih trenutačno je među osobama koje se nisu cijepile, ali je preostalih 30 posto zaraženih među cijepljenima također vrlo značajan broj.
Ispod je grafikon koji pokazuje koliko je snažan četvrti val zaraze u Izraelu i pored visokog udjela cijepljenih – usporedba s RH
Ova grafička usporedba govori kako bi i mi u Hrvatskoj mogli računati s novim probojima zaraze i pored povećanja udjela cijepljenog stanovništva. Postavlja se i pitanje i kako u RH postaviti politiku cijepljenja trećom booster dozom; da li se orijentirati samo na starije od 65, osobe s kompromitiranim imunitetom te zaposlene u zdravstvu i sustavu skrbi, ili ponuditi treće cjepivo kompletnoj odrasloj populaciji?
Nakon što je američki stručni panel FDA (regulatorne agencija koje odobrava lijekove i cjepiva) preporučio nakon glasanja 16:2 da se booster doza ponudi samo starijim osobama, otvorila se javna rasprava što točno znači takva odluka i kakve će biti njezine posljedice.
Jedan od najutjecajnijih suvremenih američkih mislitelja, kolumnist Bloomberga i bloger na jednom od najutjecajnijih svjetskih blogova (The Marginal Revolution), Tyler Cowen, otvorio je nekoliko intrigantnih dilema: Jedno od pitanja koje se nametnulo samo po sebi jest hoće li limitiranje booster doze samo na stariji dio populacije produžiti obvezu nošenja maski i socijalnog distanciranja? Ili bi američki stručnjaci, koji su preporučili booster samo za starije, preporučili cijepljenima s dvije doze neka ne nose maske jer su dovoljno dobro zaštićeni? Problem je u tome, tumači Cowen, što se pri tumačenju svoje odluke koriste kriterijem „prevencije hospitalizacije“ kad evauliraju booster doze, dok uz maske te druge restrikcije govore o „prevenciji infekcije“. Što će biti s onima koji su spremni prihvatiti niske rizike nuspojava kako bi se u potpunosti vratili normalnom životu?
Cowen je uz to primijetio kako je jedan od stručnjaka koji je glasao protiv ideje da se booster ponudi cijeloj odrasloj populaciji izrazio zabrinutost da će preporuka treće doze za sve prerasti u obvezu cijepljenja boosterom. Znači li to da su se pojedini stručnjaci preplašili previše gorljivih pobornika cijepljenja koji donose odluke o politici cijepljenja, pa su odlučili uskratiti podršku booster dozi za cijelu odraslu populaciju? Dovodi li nas to, pita se Cowen do paradoksa u kojem pretjerivanje s inzistiranjem na cijepljenju u konačnici paradoksalno vodi prema ubrzanju zaraze? U konačnici se, primjećuje Cowen, situacija s booster dozom svela na apsurd prema kojem „ono što nije obavezno treba biti zabranjeno“.
Više intelektualaca postavilo je pitanje što zapravo znači suzdržanost stručnjaka prema trećoj dozi. Jedan od njih je ugledni urednik i autor Aaron Sibarium koj iupozorava kako je od 18 stručnjaka koji su donijeli preporuku za FDA njih 9 zalagalo tijekom ljeta za vrlo stroge mjere te poručuje kako je pitao te znanstvenike zašto su maske i socijalno distanciranje i dalje nužni ako booster doze nisu.
Uistinu, može li se dogoditi da pretjerani oprez prema booster dozi produži osjećaj epidemiološke nesigurnosti, ili je sasvim dovoljno s dodatnom trećom dozom cijepiti stariji dio populacije, koji je najrizičniji po pitanju teških ishoda Covid-19 bolesti? Čak ni podaci iz Izraela, koji je otišao najdalje s cijepljenjem trećom dozom, još uvijek ne daju jasni dogovor na ovu dilemu.
Od jučer Pfizer javno tvrdi da je njihovo cjepivo sigurno i za djecu 5-11 godina starosti. Prema pisanju The New York Timesa sama informacija da je mRNA prema kliničkom istraživanju sigurno za djecu 5-11 godina postala je kontroverzna tema među dijelom roditelja. U Sjedinjenim državama ima 28 milijuna djece 5-11 godina, što je puno više nego starih 12-15 godina, kojih ima 17 milijuna. U SAD-u do sada je 40 posto djece 12-17 godini u potpunosti cijepljeno. Oko 20 posto roditelja ima vrlo čvrsti stav da nikada neće cijepiti djecu 12-17 godina, pretežito jer se ne mogu znati možebitne dugoročne nuspojave. Oko 25 posto roditelja djece stare 5-11 godina također je skeptično prema cijepljenju protiv Covid-19 bolesti, a najskeptičniji su roditelji najmlađih tj. djece stare do 5 godina. Njih 30 posto je oštro protiv cijepljenja. S druge strane djeca ionako imaju vrlo niske rizike teških ishoda u slučaju zaraze, te se o cijepljenju mladih i djece više logike nalazi u kontekstu usporavanje širenja zaraze.
No, pojedine sredine u SAD-u počele su se više okretati prema testovima kad je u pitanju sprečavanje širenja zaraze među djecom i mladima. Ideja je osigurati im uz pomoć brzih i jeftinih antigenskih testova izbjegavanje karantene te normalno pohađanje nastave. Jedan od američkih škola imala je 50-ak slučajeva zaraze među učenicima što je značilo da oko 1000 njihovih kontakata mora u karantenu. Odlučile su se radije ponuditi besplatno dnevno testiranje, kako bi osigurali kontinuitet nastave. Američki CDC još ne želi javno podržati takav pristup.
Trebaju li sličnu epidemiološku taktiku s testiranjima primijeniti i odgovorni za epidemiološku situaciju u hrvatskom školskom sustavu kako se ne bi dogodilo da djeca drugu godinu umjesto normalne nastave imaju on line?