O stanju na Sveučilištu u Zagrebu na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje govorio je i ministar znanosti Radovan Fuchs. Po njegovoj ocjeni, stanje na Sveučilištu, kao niti u visokom obrazovanju, nije briljantno.
- Ministarstvo ne ulazi u unutarnje odnose fakulteta, niti Sveučilišta, no reagirat ćemo kada vidimo da su određene zakonske odredbe prekršene. To smo činili i dosad. Vjerujem da ćemo za neko vrijeme dobiti i poslovnik o radu Sveučilišta, jer sada to funkcionira kako tko hoće. Na kraju, za sve odluke odgovoran je Senat. On ih je blagoslovio, tamo sjede ljudi koji su dizali ruke ili nisu dizali, i tako su legalizirali stvari. Određen broj ljudi, koji po zakonu ne bi smjeli biti zaposlenici Sveučilišta, isključili smo iz Centralnog obračuna plaća, zaustavili smo tako plaće, štiteći državni proračun. Pritom nismo nijednom rečenicom rekli da ako Sveučilište misli da je u pravu, a vidjet će se je li ili nije, može nastaviti s isplatom plaća ljudima koji po zakonu ne mogu dobivati plaće. A u pravnim okolnostima će se utvrditi jesu li imali pravo, jesu li napravili štetu i tko je odgovoran, poručio je Fuchs.
Nada se kako će Sveučilište smoći snage donijeti strateške dokumente razvoja, pogotovo sada kada je Vlada uspjela osigurati ogromna sredstva koja bi mogla označiti prekretnicu u visokom obrazovanju.
- Mi govorimo o 1,9 milijardi kuna koje mogu biti ukucane u restrukturiranje i cjelovitu obnovu zgrada zagrebačkog Sveučilišta. Naravno da boli i smeta na neki način da se ništa nije dogodilo s razvojem kampusa na Borongaju. Koliko vidim, zadnji zahtjev je da se nabavi traktor za košnju trave. To nikako nije dobro, trebalo je stvari organizirati na način da se napravi moderni kampus, spočitnuo je ministar, uz zaključak kako problemi s kojima je opterećeno Sveučilište, kao i sva prepucavanja oko toga, sigurno ne doprinose razvoju, već zaustavljanju stvari na mjestu.
Ipak, postavio je pitanje - treba li nama u Hrvatskoj 2000 studijskih programa, od kojih neke upisuje dva do pet studenata? To je neodrživo, tim više što broj studenata pada.
- Treba se pitati kako da sustav preživi, kako ponuditi vrhunsko obrazovanje i kako privući strane studente. To su duboka pitanja o kojima zaista prosudbu treba ponuditi autonomno Sveučilište. Strašno je kad uzmete u obzir činjenicu da imate 2000 studijskih programa, a moglo bi se desiti da ove godine završimo s 15.000 slobodnih mjesta na visokoškolskim institucijama. Pa netko nešto treba napraviti, a tko će - ne mogu ja s četiri suradnika u kabinetu. To trebaju napraviti sveučilišta, senati, jake akademske institucije se trebaju baviti unapređenjem kvalitete, pozivao je ministar, nakon čega ga je dočekala Sabina Glasovac pitanjem: - Jeste li pokrenuli upravni nadzor nad zakonitošću rada Sveučilišta, a ako niste, zašto?
Fuchs je odgovorio primjerom nefunkcionalnosti nadzora, rekavši kako od 2017. Ministarstvo čeka očitovanje Sveučilišta vezano uz bivšeg dekana Filozofskog fakulteta Vlatka Previšića.
- Gledajte, može se provesti upravni nadzor, no on neće završiti jednim nalazom poput inspekcijskog akta. Ne postoje rokovi za dostavu dokumenata i vi više-manje upravni nadzor ne možete završiti, odgovorio je ministar.
- Kad vas netko sluša sa strane - replicirala je Glasovac - postavlja si pitanje čemu služi Ministarstvo ako ništa ne može?
U zadnjem djelu rasprave Zlatko Hasanbegović je upitao potpredsjednicu Sveučilišnog savjeta Milenu Žic-Fuchs zašto ne da ostavku i pristaje biti smokvin list, na što mu je odgovorila kako smokvin list ona sigurno ne može biti kada je u pitanju autonomija i odgovornost, kao i nedostatak strateške vizije budućnosti Sveučilišta. Milena Žic-Fuchs ustvrdila je kako je izgleda, nakon 43 godine radnoga staža na Filozofskom fakultetu, sada postala osvjedočeni neprijatelj Sveučilišta u Zagrebu. Očito zbog dugogodišnjeg inzistiranja na razvojnim dokumentima i planovima, kakve nije vidjela zadnjih šest godina.
Hasanbegović je konstatirao kako je rasprava besmislena.
- Meritum ove rasprave koja se ovaj čas može prekinuti jest da se pokrene upravni nadzor ili sudskim putem utvrdi stanje, rekao je.
Po njemu, jedino rješenje jest korjenita zakonska reforma koja bi onemogućila stanje kakvo na Sveučilištu imamo danas.
Fuchs je potom potvrdio kako će u četvrtom kvartalu Vladi ponuditi reformski dokument.
U raspravu se uključio Damir Bakić (Možemo!), ustvrdivši kako je od travnja 2020., od kada je zapošljavanje moguće samo uz suglasnost Ministarstva znanosti, na Sveučilištu zaposleno 11 osoba - bez suglasnosti.
- Spada li i to u autonomiju Sveučilišta? Po vašem mišljenju, kolega rektore kojega nema, izgleda da spada. Kao i gušenje akademske slobode, milijuni kuna potrošeni za odvjetničke usluge, milijuni za propagandu, stotine tisuća kuna kao nagrade prorektorima za uspješnost. Discipliniranje Senata ucjenama i klijentelizmom, marginaliziranje svih sveučilišnih tijela, ponižavanje sindikalne povjerenice, sve je to vaše, rektore kojega nema, nabrajao je Bakić, uz zaključak - ako se Sveučilište kani samouništiti, za to je i odgovorno.
Bakić je naveo i kako od Ministarstva očekuje da preuzme odgovornost, a na ministra Fuchsa je apelirao da zaustavi evidentno kršenje zakona jer za to ima ovlasti. U raspravu se opet uključila Sabina Glasovac poručivši kako je očito da je rektor Boras najzaštićenija osoba u Hrvatskoj.
- Ništa mu ne može ni Vlada ni Sabor, zaštićeniji je i od premijera i od predsjednika. Možemo i o šutnji Senata, no ljude u Senatu se kupuje, izjavila je.
Predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti upozorili su Ministarstvo na to da šest godina nisu dovoljno dobro reagirali na probleme na Sveučilištu. - Sveučilište pokušava zadržati apsolutnu vlast, no to je pitanje osobne koristi, a ne dobrobiti zaposlenika, studenata i građana. I to je velik problem. Mislim da Ministarstvo treba puno, puno spremnije reagirati u kriznim situacijama. Prečesto od njih dobivamo odgovor - to je pitanje autonomije. Ne, nije. Država financira javno Sveučilište i ima obvezu provjeriti radi li Sveučilište Zakonito, upozorila je Vesnica Garašić, napominjući kako zakonitosti u upravljanju Sveučilištem puno puta nije bilo.
- To je nedopustivo. Jedna od većih nezakonitosti jest držanje prorektora Čovića na radu na Sveučilištu. Ne mogu vjerovati da nitko u ovoj zemlji ne može stati na kraj lošoj upravi Sveučilišta, rekla je, upozorivši kako Senat, upravljačko tijelo Sveučilišta koje ima ingerenciju njegove smjene, nije rektorov korektiv jer financijski ovisi o njegovim odlukama.
Po ocjeni predsjednika Nezavisnog sindikata, Petra Pervana, Boras i suradnici teret su Sveučilištu jer svojim načinom vođenja uskraćuju sve djelatnike, znanstvenike i studente, kao i cijelo društvo.
Član Sveučilišnog savjeta, nadzornog tijela Sveučilišta, Joško Klisović, ustvrdio je kako je rektor svojim nedolaskom na tematsku sjednicu saborskog Odbora iskazao veliko nepoštovanje prema svom osnivaču, prema Saboru kao glasu svih građana.
- Tako nešto ne smije se tolerirati, upozorio je.