Da se hrvatskog ministra obrane Marija Banožića pita, on bi vratio obvezni vojni rok, piše Slobodna Dalmacija.
Kazao je to u srijedu, gostujući na Hrvatskom radiju u emisiji "A sada Vlada".
- Ako mene osobno pitate, koji sam služio vojni rok, razmišljam o tome, da. Ja sam nastojao baviti se ovih posljednjih nekoliko mjeseci i određenim istraživanjima o toj temi. U načelu, gotovo su dvije trećine građana za uvođenje obveznog vojnog roka, ali je pitanje motiva važno. Najčešće roditelji jesu za to, ali, prije svega, iz odgojnih mjera po pitanju djece, što mislim da nije baš ispravan motiv - pojasnio je HDZ-ov ministar.
Po njemu, glavno je pitanje motiva kojim bi se išlo u novu promjenu obrambene doktrine.
- Nama trebaju motivi biti, prije svega, sigurnost, stabilnost služenja vlastitoj državi, idealima koji su nastali još kao temelji ove Hrvatske vojske, hrabrost i želja da se osjećamo sigurno i cjelovito. To su ispravni motivi. Mislim da se tom temom još moramo dosta baviti u društvu, ali siguran sam da je ispravan korak ići prema vraćanju obveznog vojnog roka.
Iapitivanje javnosti
Voditeljicu je interesiralo postoji li neki hodogram kad bi se to moglo očekivati, odnosno neka ozbiljnija rasprava o tome.
- Za sada se držimo istraživanja javnog mnijenja i kako uopće upravljati tim procesom, jer znamo da ta tema zna biti osjetljiva u javnosti, osobito zato što kad jednom napustite takav model rada, onda kod vraćanja postoji puno teži izazov - rekao je Banožić, ali nije precizirao o kakvim se istraživanjima radi i tko ih je i kada provodio.
Tema je odmah izazvala oštre komentare u eteru i na portalima, a u anketama potonjih ova ideja ministra obrane nije dobro prošla, jer su se čitatelji mahom izjašnjavali protiv nje.
Podijelila se i sama struka. I dok umirovljeni generali Hrvatske vojske i njihov zbor podržavaju tu temu, analitičari su uglavnom protiv.
- Ne znam detalje, ali naš sud je da treba vratiti obvezni vojni rok. Danas nemamo pričuvu, a sutra ne možete imati samo plaćenu vojsku. Imaju ga i Amerikanci, kao i Izrael i Njemačka. Pitanje je samo koliko dugo ga treba služiti i na koji način. Mogu to biti kampovi s osnovnom obukom. U bivšoj Jugoslaviji bila je predvojnička kroz jedan predmet u školi, gdje ste obavili gađanje i slično. Nije se nitko bunio, a bila je još i pričuva – komentirao nam je umirovljeni general i član Hrvatskoga generalskog zbora Marinko Krešić.
- Protivnik sam da budemo militarizirani, ali danas imate bezbroj načina za organizaciju takvog nečeg poput studentskih kapusa, gdje bi mladi ljudi naučili osnovno ponašanje, stegu i disciplinu, ali i baratati sitnim oružjem za osobne potrebe i obranu zemlje – još je dodao.
Igor Tabak, analitičar s portala Obris-obrana i sigurnost, ima posve drugačije argumente.
- Mislim da to prije svega nije tako jednostavno ponovno uvesti. Hrvatska nije slučajno odlučila zamrznuti ročno služenje vojne obveze. To nije bila odluka prelomljena preko koljena. Ona je imala svoje velike financijske reperkusije, uštede. Proces je koštao puno, tražio je organizacijsku strukturu, prostore, ali je u njegovoj provedbi bilo i problema.
Odaziv je bio itekako problematičan. Radi demokratskog ustroja moralo je postojati pravo prigovora savjesti, na koji se u posljednje vrijeme pozivao pretežit broj potencijalnih kandidata. Sve to je utjecalo na donošenje odluke o zamrzavanju sustava ili praktično odustajanje od njega – kazao je za Slobodnu Dalmaciju Tabak.
Koliko bi ponovno služenje vojnog roka koštala građane i proračun, nije mogao precizirati, jer kad je ukidan, nitko nije, ističe, imao sumiran, jasan iznos ušteda. Svakako, iznos nije zanemariv - podcrtao je.
Odnosi u savezu
- Većina NATO članica nema ročno služenje. Neke zemlje na sjeveru Europe tu su mijenjale praksu, mislim na Švedsku koja nije članica Saveza. Nije ni Austrija, koja također nije odustala i imala je referendum, na kojemu je odlučila zadržati postojeći sustav, znači ne ići na ukidanje.
Na prvu loptu vam ne mogu navesti primjere članica koje bi imale obvezni rok, ali nije došlo do promjene gledanja unutar Saveza, barem ne jasno, dok se itekako radilo na modernizaciji, podizanju izdvajanja i modernizaciji. Sve su to ciljevi s kojima RH i bez ročnog sustava muku muči - reći će Tabak i još dodati:
- Mi smo išli u prenaoružavanje, promjenu borbenih odora, svi sustavi dizajnirani su i dimenzionirani za profesionalni sastav, pa bi obvezno služenje iziskivalo ozbiljne troškove kako bi se sve uklopilo i posložilo.
Ovakav potez mogao bi se, po nekima, dovesti u vezu s istom namjerom Srbije, ali Tabak kaže kako bi to bio promašaj od starta.
- RH u obrambenim i svim drugim politikama ne bi se trebala povoditi za jednim takvim vrtirepnim, autoritarnim sujedom kao što je Srbija. Ona, ako imalo radi na približavanju EU-u ili drugim demokratskim zasadama, treba ionako puno stvari mijenjati - poručuje sugovornik Slobodne Dalmacije.