IMUNOLOG JONJIĆ

‘Trebaju nam strože mjere, ovaj virus ostaje s nama desetljećima, vjerojatno i zauvijek!‘

Priče koje neki šire da će ovaj virus omogućiti kolektivni imunitet koji će nas zauvijek zaštititi nisu utemeljene. Oni očito ne razumiju biologiju ovog virusa

Stipan Jonjić

 Matija Djanjesic/Cropix

U Hrvatskoj korona ponovno divlja, što potvrđuje današnji rekordni broj pozitivnih među testiranima, točnije 8587 novozaraženih među 18.689 testiranih. No, unatoč velikim brojevima, neki vjeruju da je "omikron izlaz iz pandemije kroz kolektivni imunitet" pa strože epidemiološke mjere nisu nužne, s čime se ne slaže struka, kako ona znanstvena, tako ni epidemiološka! Pritisak priobalnih županija da se uvedu nove strože mjere ne bi li se barem smanjila brzina širenja korone i dalje je snažan jer, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj zaraženih među testiranima već je prešao 60 posto, a kapaciteti za testiranje su premali dok splitski KBC bilježi sve veći broj hospitaliziranih i teških pacijenata na respiratoru.

Doznajemo da bi Stožer mogao uvesti i neke nove mjere, a to bi prije svega značilo skraćivanje rada kafića do 22 sata te ukidanje okupljanja s brojnim sudionicima do daljnjega. Mjere će se primjenjivati na cijelu zemlju, a ne samo na priobalje, vjerojatno zato što su brojevi u uzlaznom trendu u svim županijama. Prijedlog da se ekstenzivnije koriste covid-potvrde zasad ne prolazi, premda je to odavno rutina, primjerice, u kafićima u zemljama u kojima je procijepljenost građana znatno veća nego u Hrvatskoj.

Da bi oklijevanje s uvođenjem strožih mjera u Hrvatskoj moglo rezultirati teškim posljedicama za zdravlje građana potvrđuje najnovije istraživanje britanskih znanstvenika sa Sveučilišta East Anglia. Tvrde da slabe epidemiološke mjere u trenutku širenja virusa i slabe procijepljenosti donose veliki rizik za vulnerabilne skupine, osobito one koje se ne smiju cijepiti iz nekog zdravstvenog razloga ili ne mogu steći imunitet zbog svog zdravstvenog stanja poput transplantiranih s kompromitiranim imunološkim sustavom.

Neutemeljene priče

- Objektivno, epidemiološke mjere trebale bi se postrožiti kad se vidi da rastu brojevi zaraženih. To je logično jer ako imamo kombinaciju slabih mjera kojih se ljudi još i ne drže, doći će do puno brže ekspanzije infekcije, a to znači da može doći do velikog opterećenja bolničkog sustava, posebno u zemljama poput Hrvatske koje nemaju dostatnu procijepljenost. Za razliku od država zapadne Europe koje su uvele strože mjere nakon pojave omikrona, mi smo napravili upravo suprotno - kaže prof. dr. Stipan Jonjić, pročelnik Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Ističe da kad dođe do velike ekspanzije virusa, korist od zatvaranja bit će manja, zato treba pojačati mjere barem tjedan-dva prije nego se očekuje povećanje zaraženih.

- Ako je i istina da je ovaj soj virusa manje virulentan, to je sreća u nesreći, ali priče koje neki šire da će ovaj virus zbog toga omogućiti kolektivni imunitet koji će nas zauvijek zaštititi nisu utemeljene. Oni očito ne razumiju biologiju ovog virusa. Prije bi se moglo očekivati da će s nama ostati desetljećima ili još vjerojatnije - zauvijek. Naravno da ćemo se uz određenu kolektivnu imunost dobivenu kombinacijom cijepljenja i prebolijevanja moći nositi s njim, ali nemojmo se zavaravati da ćemo zato što će se virus sada proširiti preko noći postići kolektivni imunitet koji će nas čuvati zauvijek - objašnjava prof. dr. Jonjić.

I dr. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj zaraza bukti, kaže da ne vidi drugog izlaza do značajnijeg pooštravanja mjera.

- Trebalo bi svakako ograničiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata i okupljanja barem sljedećih nekoliko tjedana dok se brojke ne spuste. Trebalo bi i više koristiti covid-potvrde, kao što to čine druge zemlje EU. U suprotnom, potpuno je izvjesno da će infekcija biti izvan kontrole jer naš zavod prije svega ima kadrovska ograničenja da bismo mogli povećati broj testiranja. Radimo u tri smjene, ali ni to nije dovoljno - kaže dr. Karin.

Pritisak na bolnice

Dakako da se pritisak zaraženih osjeća i u splitskom KBC-u, gdje su danas bila 194 pacijenta, od kojih 40 na respiratoru.

- Nažalost, sve je više pacijenata i sve je veće opterećenje naših djelatnika. Svjedočimo da među teškim pacijentima imamo sve mlađe osobe, ali nažalost svi redom su necijepljeni - kaže prof. dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split. Dodaje da zasad uspijevaju zbrinuti sve pacijente, ali nastavi li se taj trend, pitanje je dokad. Ističe i da su mjere preblage, a i takve kakve jesu ne poštuju se. Naime, Meštrović se boji da bi nastavi li se covid-19 širiti trenutačnom brzinom mogao zaraziti i dio osoblja, a onda će "biti kreveta, ali neće biti dovoljno djelatnika".

U KBC-u Rijeka i KBC-u Sestre milosrdnice "na čekanju" su većeg broja pacijenta. Naime, i u Zagrebu ovih dana broj zaraženih znatno raste pa bi još nešto slobodnih kreveta ubrzo moglo biti popunjeno.

- Pripravni smo na veći broj prijema jer će sigurno među zaraženima biti i starijih, a osobito necijepljenih s težim oblicima bolesti - kaže pomoćnik ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, prof. dr. Neven Tučkar.

Naime, sve je više ravnatelja bolnica zabrinuto ne samo zbog činjenice da im se pune bolnički kreveti, nego i zato što bi puno zaraženih moglo desetkovati i bolničko osoblje. Primjerice, Francuzi, koji su među najprocjepljenijim nacijama, procijenili su da bi im, nastavi li se trend velikih brojeva zaraženih, već za koji dan moglo nedostajati 25 posto medicinskih djelatnika koji će se zaraziti koronom, a to bi onda moglo smanjiti dostupnost zdravstvene skrbi, a potencijalno povećati i smrtnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. siječanj 2022 23:10