Je li Vladin Znanstveni savjet za borbu protiv pandemije koronavirusa još uvijek aktivan? Za razliku od prošle godine kad su se članovi Znanstvenog savjeta sastajali praktički svaki mjesec, ove su se godine sastali samo dva puta: 10. veljače i 15. travnja. Stoga u medijima, ali i u javnosti vlada stav da je Znanstveni savjet politički marginaliziran te da postoji još samo formalno. Da su aktivnosti Savjeta svedene na minimalnu mjeru, potvrdili su nam i sami članovi tog tijela.
- Da, Savjet se dugo nije sastao. Dio nas članova i dalje redovito komunicira te razmjenjujemo mišljenja o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji. Službeno nas Vlada već mjesecima nije kontaktirala, niti pitala za neki savjet - rekla nam je dr. Andreja Ambriović Ristov, molekularna biologinja s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu.
Slično nam je rekao i epidemiolog dr. Branko Kolarić, profesor na Sveučilištu u Rijeci. - Mi smo savjetodavno tijelo Vlade RH koja nas sazove kada misli da raspravom možemo pridonijeti boljem upravljanju epidemijskom krizom. Sporadično netko od članova uputi mail s nekim prijedlogom. Većih rasprava nije bilo, niti me je Vlada posljednjih mjeseci kontaktirala - naglasio je Kolarić.
Interna komunikacija
Dr. Ozren Polašek, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, potvrđuje da neki od članova Savjeta aktivno komuniciraju i razmjenjuju ideje o važnim temama, ali se to tijelo ne sastaje.
- Savjet postoji jer postoji odluka iz ožujka prošle godine o sazivanju, tako da bi se morala donijeti odluka o prestanku rada Savjeta kada bi se rasformirao. Mislim da su svi računali na mirno ljeto i nitko nije mislio da bi se Savjet trebao sazvati. Glavni problem su različiti stavovi i pristupi članova, zbog kojih se nikada nije pojavio naš zajednički savjet, nego pogledi iz različitih perspektiva. U javnosti je to onda percipirano kao kaos, što nam nije pomoglo. U drugim zemljama su članovi takvih tijela ostali najčešće neimenovani i odluke bi se najčešće donosile na razini cijelog tijela ili ustanove - izjavio je Polašek.
Da svi članovi Savjeta i dalje nemaju suglasne stavove oko pandemije, najrazvidnije je iz istupa dr. Gordana Lauca, profesora na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i predsjednika Uprave biotehnološke kompanije Genos. Od Laucovih kontroverznih izjava koje relativiziraju pandemiju prije nekoliko se dana ogradio i premijer Plenković.
"Vlada sluša naše savjete"
- To što on govori, govori u svoje ime, ne u ime Savjeta. U ime Savjeta mogu govoriti samo ja nakon što se on održi. Sve drugo je govor u svoje ime, nemojte atribuirati nešto što govori netko u svoje ime - rekao je premijer Plenković. Dodao je kako su članovi Savjeta dobrovoljno došli dati doprinos.
- Rekli smo im kada nastupaju, da to rade u svoje ime. U posljednje vrijeme nije bilo ni potrebe za komunikacijom, tako da Vlada ni na koji način ne može biti povezana s bilo čijim izjavama, ne samo njegovim. Evo, ograđujemo se od njih - naglasio premijer Plenković.
No, čini se da je Gordan Lauc zadovoljan i radom Savjeta i suradnjom s Vladom.
- Ja ne mislim da Savjet postoji samo formalno. Vlada i dalje pozorno prati situaciju i sluša naše savjete. Otkad se situacija s pandemijom smirila, komunikacija je rjeđa, no i dalje povremeno dolazi do razmjene mailova među članovima Savjeta.
Imali dva sastanka
Neki od nas su i u izravnoj međusobnoj komunikaciji. Primjerice, ja imam zajedničke projekte s profesorima Primorcem, Polašekom i Markotić te smo u stalnom kontaktu. Što se tiče komunikacije s Vladom, osobno i dalje redovito tražim sve dostupne podatke koje dobivam na dnevnoj bazi te, ako je potrebno, u Vladu šaljem svoja razmišljanja i analize - rekao je Lauc.
Kontaktirali smo i Zvonimira Frku-Petešića, predstojnika Ureda predsjednika Vlade.
- Mi smo ove godine imali dva sastanka, 10. veljače kad je zimski val bio na silaznoj putanji te 15. travnja kad je u tijeku bio proljetni val. Nakon toga se epidemiološka situacija iz tjedna u tjedan poboljšavala, i to je jedini razlog što se nismo sastajali. Mi smo tek od prošlog tjedna zabilježili porast broja zaraženih, i to za otprilike 20 posto, ali je u apsolutnim brojkama na milijun stanovnika neusporedivo manji nego u drugim mediteranskim zemljama kao što su Grčka, Cipar, Španjolska i Portugal - rekao nam je Zvonimir Frka-Petešić koji koordinira rad Znanstvenog savjeta.
Povoljna situacija
Podsjetimo, početkom prosinca 2020. godine Frka-Petešić je petero članova Znanstvenog savjeta, koji su potpisali apel 26 znanstvenika i liječnika u kojemu upozoravaju na dramatičnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, najprije obavijestio o prekidu suradnje, a zatim je povukao svoje riječi i ispričao se javnosti. Spekulacije da je zbog tog skandala Savjet politički marginaliziran Frka-Petešić odlučno demantira.
- Nema ni govora o marginalizaciji Savjeta. Štoviše, svi članovi Savjeta su pozvani da daju svoj doprinos Vladi. Uostalom, na posljednjoj sjednici premijer Plenković je rekao članovima Savjeta da kao eksperti, kad su u mogućnosti, istupaju u javnosti i promiču važnost cijepljenja u suzbijanju pandemije.
To što se nismo sastali od travnja isključivo je rezultat povoljne epidemiološke situacije, a ako bude potrebe, sigurno ćemo kontaktirati članove Savjeta - zaključio je Frka-Petešić