TREĆA SREĆA

Ovo su kandidati za predsjednika Vrhovnog suda, troje ih poslalo prijave

Tri kandidata ulaze u završnicu izbora dok političke tenzije i dalje koče konačnu odluku

Zgrada Vrhovnog suda

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix
Tri kandidata ulaze u završnicu izbora dok političke tenzije i dalje koče konačnu odluku

Troje kandidata natječe se na trećem javnom pozivu za predsjednika Vrhovnog suda: sutkinja Visokog trgovačkog suda, Mirta Matić, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta, Aleksandra Maganić i zagrebački odvjetnik Šime Savić.

Njihove je kandidature Državno sudbeno vijeće (DSV) danas uručilo predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, koji će odlučiti koga će od troje kandidata predložiti Saboru.

Jedino novo ime na ovom trećem pokušaju da Vrhovni sud dobije predsjednika, nakon što je u ožujku ove godine preminuo sudac Radovan Dobronić, jest sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić. Riječ je o iskusnoj sutkinji koja je na Visokom trgovačkom sudu od 2011. Prije toga bila je sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu. Riječ je o sutkinji koja je od 2019. do 2023. bila i članica Državnog sudbenog vijeća. Na tu su je funkciju tajnim glasovanjem izabrali suci specijaliziranih visokih sudova: Visokog trgovačkog, Visokog upravnog i Visokog prekršajnog suda, što pokazuje da među sucima tih sudova uživa ugled.

Profesoricu procesnog građanskog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Aleksandru Maganić, očito nije obeshrabrila činjenica da je predsjednik Zoran Milanović na prošlom javnom pozivu, na kojem je bila jedina kandidatkinja, nije želio predložiti Saboru. Štoviše, odlučio je da je neće predložiti i prije nego što je zatražio i čuo prethodna mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda ni saborskog Odbora za pravosuđe, što je sastavni dio procedure izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Treći kandidat, iskusni zagrebački odvjetnik Šime Savić, također se već više puta natjecao za predsjednika Vrhovnog suda, ali bez uspjeha.

Prethodna dva javna poziva za predsjednika Vrhovnog suda koja je DSV raspisao, poništena su. Na prvom pozivu raspisanom u proljeće ove godine, predsjednik Zoran Milanović za predsjednicu Vrhovnog suda predložio je sutkinju Županijskog suda u Zagrebu i bivšu zamjenicu ministra pravosuđa u njegovoj Vladi, Sandru Artuković Kunšt, ali u Saboru nije dobila potrebnu većinu glasova. Vladajuća većina, ali i dio oporbe, glasao je protiv nje. Premijer Plenković je poručio da ih kandidatkinja nije impresionirala, ne pojasnivši konkretnije zbog čega im nije prihvatljiva. Na drugi javni poziv raspisan u ljeto ove godine javila se samo jedna kandidatkinja, Aleksandra Maganić, ali je predsjednik Milanović odbio predložiti Saboru.

Političko prepucavanje između predsjednika Milanovića i HDZ-ove većine oko kandidata za predsjednika Vrhovnog suda obeshrabruje kandidate da se u većem broju kandidiraju za tu dužnost.

Plenković o kandidatima za Vrhovni sud: Ne želim ništa prejudicirati

Premijer Andrej Plenković poručio je u petak, govoreći o pristiglim kandidaturama za predsjednika Vrhovnog suda, kako ne želi ništa prejudicirati prije nego se ispoštuje zakonska procedura i predsjednik Republike Zoran Milanović kao predlagatelj kaže svoj stav.

"Ja bih pričekao, mi smo uvijek tu poštovatelji procedure i svih kandidatkinja i kandidata. Razmotrit ćemo", kazao je Plenković nakon otvorenja Međunarodne braniteljske konferencije u Splitu upitan hoće li vladajuća većina podržati kandidatkinju Mirtu Matić ukoliko ju predsjednik Milanović predloži za predsjednicu Vrhovnog suda.

Procedura je jasna, dodao je, istaknuvši kako DSV najprije treba kompletirati sve kandidature te da će nakon toga vidjeti što će o tim kandidatima reći predlagatelj sukladno Ustavu, a to je predsjednik Republike.

"Zadnji put nije napravio ništa, što isto nije normalno niti po zakonu. Da li će netko uopće biti upućen u proceduru pa ćemo sagledati stvari, ne želim ništa prejudicirati", poručio je.

Državno sudbeno vijeće (DSV) u petak je predsjedniku dostavilo tri valjane kandidature - profesorice pravnih znanosti Aleksandre Maganić, sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić i odvjetnika Šime Savića. Treći je ovo javni poziv koji je bio raspisan za čelnika Vrhovnog suda od ožujka i smrti tadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića. Maganić se kao jedina kandidatkinja javila i na prethodni javni poziv, no Milanović ju nije predložio Hrvatskom saboru za imenovanje na tu poziciju, niti zatražio mišljenje DSV-a i saborskog Odbora za pravosuđe.

U prvom je pokušaju Milanović za najvišu pravosudnu dužnost predložio sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Sandru Artuković Kunšt koja nije dobila podršku u Saboru. Na taj se natječaj javio i odvjetnik Savić koji se kandidira ponovno.

Projekt ophodnih brodova naslijeđen iz vremena Kotromanovića

Upitan o ophodnim brodovima i ugovoru koji je Brodosplit raskinuo s Ministarstvom obrane, a prema kojem su ih trebali izgraditi tri, premijer je podsjetio kako je taj projekt naslijeđen još iz vremena SDP-ova ministra Ante Kotromanovića te da će se tražiti rješenja za ovu situaciju.

"Ministar Anušić na početku svog mandata prije skoro dvije godine razgovarao je s Upravom Brodosplita, za sada je situacija nešto izmijenjena. Hrvatska vojska i Hrvatska ratna mornarica trebaju ophodne brodove, taj je projekt naslijeđen još iz vremena Kotromanovića. Činilo se puno da se ti brodovi naprave, nažalost, to je išlo sporo, tražit će se rješenja. Nemam sada neke konkretne informacije, razgovarat ćemo s ministrom pa ćemo vidjeti nakon ovih raskida ugovora", istaknuo je. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. studeni 2025 12:05