Iako na razini države nema značajnijeg povećanja broja kreveta u privatnom smještaju u odnosu na 2019. godinu, podaci koje je Jutarnji list dobio od Hrvatske turističke zajednice pokazuju zanimljiv trend koji bi mogli pozdraviti svi oni koji navijaju za održiviji model domaćeg turizma.
Naime, nakon godina neprekidnog rapidnog rasta broja kreveta u privatnom smještaju te broja registriranih iznajmljivača, pojedine jedinice lokalne samouprave koje su donedavno grcale u prekomjernom broju ležajeva sada, za razliku od pretpandemijskog razdoblja, bilježe pad broja kreveta ili stagnaciju, dok se u igru uključuju kontinentalne županije koje su tek počele otkrivati iznajmljivanje kao dodatni izvor prihoda.
Neobnovljene nekretnine
Treba odmah upozoriti da je riječ o igri malih brojeva, ali neke su županije, poput, primjerice, Međimurske, u odnosu na 2019. udvostručile broj ležajeva u privatnom smještaju (s njih 246 na 488), a slijede potom Požeško-slavonska te Varaždinska županija.
Ova prva u odnosu na pretpandemijski period povećala je broj kreveta u privatnom smještaju za 77, a druga za 68 posto, no značajniji rast bilježe i Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.
Za razliku od njih, najveći pad ukupnog broja kreveta u privatnom smještaju bilježi se u Zagrebu. I dok je prije pandemije i potresa metropola imala registriranih 7454 ležaja u 2399 objekata, kraj 2022. dočekuje s deset posto manje kreveta, što je do izražaja itekako došlo početkom Adventa, kada je u Zagrebu postalo iznimno teško pronaći apartman ili slobodnu sobu.
- Ne sjećam se kada smo imali takav pritisak, nama se sada događa da za jedan događaj tijekom vikenda zaprimimo do 300 upita - rekao nam je Goran Prskalo, član zagrebačkog odbora Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.
Kako je pojasnio za Jutarnji, smanjenju broja ležajeva u privatnom smještaju u Zagrebu, osim pandemije, kumovao je i potres, jer je stradao velik broj nekretnina u centru grada koje u međuvremenu nisu obnovljene.
I dok su 2019. u Zagrebu bila registrirana 2232 iznajmljivača, krajem ove godine ima ih 1973, broj objekata pao je s 2399 na 2154, a izgubljene su i 222 smještajne jedinice.
Povećanje i u hotelima
Za razliku od Zagreba, povećanje broja kapaciteta bilježi i Zagrebačka županija, u kojoj je u tri godine broj kreveta u privatnom smještaju povećan za 41 posto.
Za razliku od njih, broj kreveta u Splitsko-dalmatinskoj županiji stagnira, u Dubrovačko-neretvanskoj se smanjio za 1,2, a u Ličko-senjskoj za 3,2 posto.
Gledano u globalu, broj privatnih ležajeva u 2022. veći je za 0,8 posto u odnosu na razdoblje prije tri godine, a jednako povećanje bilježe i hoteli.