Zbog štrajka službenika i namještenika u sustavu pravosuđa koji je ušao u osmi tjedan gospodarstvo trpi ogromne štete. Trgovački sud u Zagrebu, na kojem se vode dvije trećine svih trgovačkih predmeta u Hrvatskoj, na upit Jutarnjeg o posljedicama štrajka dao je dramatičan odgovor i ističe da je "poslovanje suda onemogućeno te je vjerojatno oštećeno više tisuća poslovnih subjekata".
"Šteta će se po pitanju visine naknadno utvrditi, ali je sve osim nastavka normalnog poslovanja sudova neodrživo. Ustavno pravo stranaka na primjenu prava u konkretnom slučaju od strane neovisnog suda je ugroženo. Konkurentnost Republike Hrvatske je sa svakim satom trajanja štrajka manja", ističe se u odgovoru suda koji je lani riješio 68.517 predmeta i proveo 14.630 elektroničkih upisa na daljinu u sudskom registru.
"Brojevi predmeta na Trgovačkom sudu u Zagrebu pokazuju da ovaj sud provodi više od dvije trećine svih poslova na prvostupanjskim trgovačkim sudovima, a značaj za gospodarstvo i konkurentnost Hrvatske je još izraženiji. Štrajk koji je započeo 5. lipnja 2023. onemogućava redovno poslovanje suda", upozoravaju.
Konkretne iznose štete koje trpe građani i gospodarstvo zbog paralize sudova zasad nitko ne može procjenjivati, ali smo dobili podatak da je u lipnju ove godine na zagrebačkom Trgovačkom sudu riješeno otprilike 5000 predmeta manje od lanjskog prosjeka u istom mjesecu. Pritom su, naglašavaju, provedeni, u najvećem dijelu, hitni postupci u kojima nastaje izravna ili neizravna šteta za konkretne stranke, državni proračun i društvo u cjelini.
Hitni poslovi
Ispada da su upisi u sudski registar zbog štrajka sudskih službenika praktično nemogući. "Predmeti sudskog registra vode se u informatičkom programu IN 2 koji ne omogućava automatsku dodjelu spisa sucima. Službenici obrađuju predmete u pripremi i bez njihovog nužnog postupanja nije moguće pristupiti odlučivanju. Nespojiv je zakoniti štrajk i redovito poslovanje", kaže se u odgovoru.
Navodi se i podatak da su do 14. srpnja svi službenici i namještenici (njih 300-tinjak) sudjelovali u štrajku. "S obzirom na novonastale okolnosti vezane za uskratu naknade neto plaće od 17. srpnja 2023., podaci o broju djelatnika u štrajku bit će dostupni na kraju svakog tjedna", kažu na sudu. Iz podataka koje su dostavili proizlazi da se teško može odraditi i onaj posao koji se prema odlukama i naredbama predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i samog predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu Nina Radića smatra hitnim.
Tko je odgovoran
"U skladu s konkretnim zakonskim odredbama više od 75% svih predmeta na Trgovačkom sudu u Zagrebu su hitni i svaki pristup rješavanju predmeta u okolnostima neodgodive hitnosti, i s obzirom na količinu od desetak tisuća predmeta u radu, dodatno otežava poslovanje suda.
Sve djelatnike suda i stranke se poziva na dostojanstvo i mirne reakcije, no postoji opravdana zabrinutost zbog moguće pojave težih neželjenih incidenata. Komuniciranje sa strankama i racionalno smirivanje napetosti je u ovom okolnostima izrazito složeno", kažu na sudu. Napominju da ih "u ovom trenutku zabrinjava kontinuirani porast stresa u svim oblicima komunikacije sa strankama".
"Naredbe i upute predsjednika suda ne mogu omogućiti redovito poslovanje u štrajku, a sudska uprava je u ovom trenutku zauzeta prijedlozima za hitnim postupanjem u konkretnim predmetima", odgovorili su na pitanja o posljedicama štrajka. Iznijeli su podatke za srpanj prema kojima su do dana pisanja odgovora bila riješena 233 predmeta, dok je u istom razdoblju lani riješeno bilo 678 predmeta.
Broj tvrtki koje trpe izravnu štetu i njeni iznosi su nezamislivi. Postavlja se pitanje tko će na kraju njima i svim drugima odgovarati za štetu. Iz razgovora s više sudaca proizlazi da će odgovarati država, odnosno proračun. Kažu da je štrajk zakonit, a da je država odgovorna za redovno funkcioniranje sudbene vlasti. "Nije izgorio sud u Šibeniku pa da ne može suditi zbog više sile koja bi isključila odgovornost države", kaže jedan od sugovornika.
Premda ih većina smatra da ćemo štetu nastalu zbog štrajka plaćati svi mi, neki pravnici ne isključuju da bi se država mogla izvući od odgovornosti ako dokaže da bi udovoljavanje zahtjevima sindikata izazvalo poremećaj u funkcioniranju vlasti, odnosno da im proračun nije mogao udovoljiti.