KRIPTOHRVATSKA

Trgovina Bitcoinom u Hrvatskoj je dosegnula promet Zagrebačke burze. Jesu li kriptovalute već mainstream?

Kriptovalute privlače sve više ulagača, a među njima više nisu samo pojedinačni entuzijasti, nego i iskusni investicijski igrači
 Marco Bello/AFP

Dugo se na tržištu kapitala u Hrvatskoj nije diglo toliko prašine kao nakon prošlotjedne prezentacije predsjednika Hanfe Ante Žigmana na konferenciji o fintechima u Opatiji. Prva Hanfina konferencija ne tu temu ostat će zapamćena po usporedbi prometa na kriptomjenjačnicama i onog na Zagrebačkoj burzi.

- Stvara se novi svijet u kojem ljudi mogu kavu platiti bitcoinom, gdje vidimo zaokret prema novoj, digitalnoj imovini, i taj zaokret je počeo. Promet na Zagrebačkoj burzi i na kriptomjenjačnicama je takoreći isti, a naša je procjena da će kriptomjenjačnice ove godine imati promet od 2,27 milijardi kuna - kaže Žigman.

Usporedbe radi, prema Hanfi, ukupan promet dionicama na ZSE 2019. godine iznosio je 2,7 milijardi kuna, a lani 2,85 milijardi kuna. Na temelju toga može se procijeniti da bi već 2022. promet na kriptomjenjačnicama mogao premašiti onaj na domaćoj burzi, a to je i godina u kojoj Žigman očekuje prve direktive EU koje će regulirati kriptoimovinu i koje će doći i u Hrvatsku.

Nikola Škorić, direktor i suosnivač najveće kriptomjenjačnice u Hrvatskoj Electrocoina, kaže da trend koji je zamijetila Hanfa njega nimalo ne čudi.

- Kad je bitcoin prvi put skočio, 2017. godine, Electrocoin je narastao 20 puta. To je 2000 posto! Ove godine cijela naša industrija raste, i svima se čini da je to puno, ali taj rast je po manjoj stopi. Ono što se dogodilo prije četiri godine jest nagli rast interesa javnosti i pojava novih investitora. Sad se to ponovilo, ali je stvar otišla još više u mainstream - kaže Škorić.

Dodaje da on ima nešto što ga čudi. Electrocoin, pojašnjava, u posljednje tri godine bilježi rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast.

- Mene osobno više čudi to što u godinama kad je cijena padala nije bilo pada prometa, kako u broju tako i u volumenu transakcija - kaže Škorić.

To objašnjava zašto je unatrag godinu i pol broj kriptomjenjačnica koje su svoj rad prijavile Hanfi skočio s četiri na čak 16. Kriptovalute ipak nisu jedini segment fintecha, odnosno financijskih tehnologija. U fintech se ubrajaju i inovacije u osiguranju, bankarstvu, zatim u Hrvatskoj posebno izražen strelovit rast mobilnih plaćanja i aplikacija za plaćanja pa inovacije u investicijama i menadžmentu rizika.

Konačno, Hrvatska treba primijeniti i PSD2 regulativu, koja otvara mogućnosti otvorenog bankarstva i brojnim inovacijama povezanim s razvojem tržišta kapitala. Međutim, u 31 slajdu Žigmanove PowerPoint prezentacije dominirao je samo jedan aspekt fintecha. Čak 23 slajda izravno su navodila kriptoimovinu, a preostali su se na nju referirali. Ne treba čuditi da baš stoga govor čelnika regulatora tržišta kapitala nije baš svima dobro sjeo.

Većina o tome nije htjela javno govoriti. Nezadovoljni su što su se reflektori usmjerili samo prema kriptoigračima. No, zanimljivo, upravo smo od igrača koji su aktivniji na Burzi doznali da je riječ zapravo o pokušaju rastrežnjenja tržišta - ukazivanju na aktualnu situaciju.

Manija tulipana

Danijel Delač, član uprave InterCapitala, najveće brokerske kuće u Hrvatskoj, kaže da je nada u brzo bogaćenje kroz ulaganja u kriptoimovinu potaknula veliki broj građana na akciju.

- Pretpostavljam da je čelnik Hanfe ovu usporedbu dao kako bi ukazao da sve više naših sunarodnjaka trguje kriptovalutama. Zagrebačka burza ne nudi percepciju i maštariju potencijalne mogućnost bogaćenja preko noći, već je ona zrelo tržište koje nudi priliku ostvarenja dugoročnih stabilnijih prinosa, dividende i kapitalne dobiti, kroz ulaganja u takozvane blue chipove - kaže Delač.

Naglašava da iz prošlosti možemo naučiti da manje informirane investitore treba educirati o rizicima na vrijeme. Ističe da Žigman stoga s pravom i treba staviti fokus na transparentnost i regulaciju. Pri tome je važno znati da su burze poput Zagrebačke najviše regulirani financijski igrači, dok su igrači u kriptu, u pravilu, potpuno neregulirani. Delač kaže da to ima velik utjecaj na rizike.

- Svi svjetski autoriteti iz područja investiranja ne mogu postići konsenzus oko daljnjeg razvoja i smjera kretanja kriptoimovine. Ovo najbolje potvrđuje činjenica da procjene o budućoj vrijednosti bitcoina sežu od nule do iznad milijun dolara - kaže Delač.

Sam Žigman u veljači je u intervjuu Jutarnjem listu izjavio da "kada bismo ocjenjivali fundamente bitcoina, onda je očito da on nema unutarnju vrijednost, odnosno da je unutarnja vrijednost nula". Zbog utjecaja na okoliš istaknuo je da ima negativnu vrijednost. Dodao je i da bi ga pogrešno bilo zvati novcem, ali i imovinom.

- Kad se sve obuhvati, može se zaključiti da je bitcoin samo špekulativna priča koja podsjeća na maniju tulipana u 17. stoljeću, ali oni su barem imali neku unutarnju vrijednost - izjavio je tom prilikom Žigman.

Ima i onih koji misle drugačije, a kretanje cijene bitcoina ukazuje da nije jasno tko od svih njih ima pravo. Prije godinu dana jedan bitcoin vrijedio je 9252 dolara ili 58.000 kuna. Do sredine travnja ove godine narastao je na 64.829 dolara ili 407.000 kuna, a u međuvremenu je skliznuo na 37.257 dolara ili 234.000 kuna. Cijena bitcoina vrlo je volatilna.

S druge strane, ulaganje u njega u usporedbi s drugim klasama imovine, čini se, vrlo je isplativo. Tako je snažno odjeknuo tvit Charlija Bilella, osnivača i direktora Compound Capital Advisorsa, koji je sredinom ožujka objavio da je investicija u bitcoin unatrag deset godina u pravilu bila isplativija od investicije u tehnološke dionice na NASDAQ-u, zlato, obveznice i razne fondove.

Milan Horvat, direktor FIMA Plusa, kaže da takvi trendovi privlače ulagače sklone riziku.

- Privatni investitori u Hrvatskoj, prema mojim saznanjima, su u posljednjih godinu dana bitno povećali udio digitalne imovine i kriptovaluta u svojim portfeljima za razliku od tvrtki koje uopće nisu ulagale svoj kapital u tu klasu imovine, kao ni institucionalni investitori u Hrvatskoj - kaže Horvat.

Na svom LinkedInu bio je i precizniji. Tamo navodi da Fimina brokerska kuća unatrag 15 godina radi promet od dvije milijarde kuna. Horvat piše da je to prije bilo isključivo na Zagrebačkoj burzi, a posljednjih nekoliko godine više od 60 posto tog iznosa obrne se vani. Drugim riječima, potencijalno je gotovo dvije trećine investicijskih aktivnosti domaćih ulagača danas u inozemstvu.

Danijel Delač iz InterCapitala ukazuje na isti trend. Klijenti su im sve više zainteresirani ulagati vani. Svojim investitorima najveća hrvatska brokerska kuća sad čak tepa opisujući ih kao globalne investitore. Za njih Delač kaže da trguju na svjetskim burzama s tri klika na mobitelu. Dodaje da njihovi globalni ulagači pokazuju interes za investiranje i u dionice i u kriptoimovinu vani.

- Naši klijenti to rade trgujući s instrumentima listanim na reguliranim burzama kao primjerice Nasdaqu ili Xetri, a na kojima najčešće trguju specijaliziranim fondovima koji ulažu u kriptovalute, tipa ETN-a, ETC-a i ETP-a, pri čemu im navedeni način investiranja pruža određenu razinu sigurnosti s obzirom na to da se direktno trgovanje kriptovalutama odvija na burzama i mjenjačnicama koje nisu regulirane - kaže Delač.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, kaže da su kriptoigrači i burza teško usporedivi. Navodi da slast kriptotržišta budi činjenica da nije regulirano, da se ulagačima obečaje brzo bogaćenje i da reklamiranje kripta, za razliku od proizvoda i usluga na uređenom tržištu kapitala, ne mora proći odobrenje regulatora.

- Smatramo da je isticanje prikaza prometa na ova dva tržišta izvađeno iz konteksta, jer je čelnik Hanfe Žigman u svojem obraćanju jasno istaknuo rizike kojima se mali investitori izlažu na kriptotržištu, te najavio regulatorne korake već 2022. godine. Dakle, naglasak je bio na potrebi regulacije i smanjenja rizika, dok je promet uspoređen kako bi se istaknuo brzi rast ovog tržišta koji samo stavlja sve veći pritisak na regulatore da poduzmu konkretne korake - kaže Gažić.

Navodi da burza mora igrati po strogim pravilima. Primjerice, ne može obavljati djelatnost za koju nije registrirana. To znači da bi burza primjerice za trgovanje futuresima ili opcijama morala biti registrirana za trgovinu derivatima, što, kaže Gažić, nije realno u trenutnim okolnostima.

- Čak je i Bečka burza odustala od trgovine derivatima upravo zbog visokih regulatornih zahtjeva za Burzu, a još više za depozitorij. Kapitaliziranost depozitorija da bi mogao obavljati ovu djelatnost tako je visoka da bi njihovo poslovanje bilo u potpunosti nerentabilno. Već i kapitalni zahtjevi po postojećoj regulativi za samo cash tržište, dakle dionice, obveznice, ETF-ove i komercijalne zapise su toliki da je potrebna dodatna dokapitalizacija depozitorija - kaže Gažić.

Dodaje da je na tržišnim sudionicama da ponude proizvode tipa ETF-a koji se može listati na burzi a koji će biti baziran moguće na kriptovalutama.

- To ovisi o njihovoj procjeni interesa ulagača za ovaj tip proizvoda, kao što je to već slučaj u Americi i Njemačkoj - kaže Gažić.

Podrška države

Ističe da je burza pokretanjem Funderbeama SEE i Progress Marketa dala odgovor na smanjene mogućnosti kapitalnog financiranja startupova i malih i srednjih tvrtki. Dodaje da je veseli što nakon pandemijskog zatišja opet imaju nekoliko potencijalnih kampanja u pipelineu na Funderbeamu SEE.

- Uspješne investicijske priče poput Infobipa potaknule su entuzijazam poduzetnika da krenu u osnivanje inovativnih kompanija na kojima će se graditi buduća poslovna aktivnost hrvatskog gospodarstva, a veća dostupnost kapitala za kompanije u ranoj fazi razvoja u vidu VC fondova svakako doprinosi ovom pozitivnom okružju za njihov razvoj - kaže Gažić.

Šefica Zagrebačke burze naglašava da budućnost burze vidi kao pouzdanog pružatelja usluge trgovanja financijskim instrumentima, koji ponudu širi na uređen način, te kao relevantnog regionalnog konsolidatora.

- Više puta smo isticali da je za razvoj lokalnog tržišta potrebna podrška države. Uz sretnu okolnost da imamo, jedini u regiji, razvijen 2. stup mirovinskog osiguranja koji je značajan investitor u hrvatske kompanije, bilo je vrlo malo koraka koji su pomogli tržištu. Zadnji je veliki korak bio 2007. godine - privatizacijom HT-a. Upravo su privatizacije širokom krugu investitora alat putem kojeg su neke druge države kao što su Poljska i Rumunjska razvile svoje tržište kapitala. Rumunjska burza ima na isti iznos tržišne kapitalizacije pet puta veći promet od Zagrebačke burze. Privatizacija je stalna tema koju međunarodne organizacije, a OECD je posljednja u nizu, ističu kao ključni korak države za razvoj ne samo tržišta kapitala nego i transparentnosti i konkurentnosti značajnog dijela hrvatske ekonomije. Od drugih prijedloga ističemo suspenziju poreza na kapitalnu dobit i uvođenje osobnih ulagačkih računa - kaže Gažić.

Danijel Delač iz InterCapitala kaže da je hrvatsko tržište premaleno da bi nudili instrumente koji zadovoljavaju želje svih ulagača. Navodi da domaća burza treba biti specijaliziran dućan s najboljom robom koju možemo ponuditi u Hrvatskoj - najbolja domaća poduzeća, a ne robna kuća opće prakse i za svaki ukus zato što je konkurencija globalna. I Delač smatra da je za daljnji rast burze presudna uloga države.

- Ključ za širenje baze kvalitetnih izdanja na ZSE trenutno je primarno u državnim rukama. Već godinama zazivamo novi val privatizacije, a timing je trenutno izvrstan. Investitori i lokalno i globalno jedva čekaju nova kvalitetna izdanja i spremni su ih dobro platiti, što državi pruža luksuz da napokon ne privatizira iz nužde, nego zbog pragmatičnosti i razvoja domaćeg tržišta kapitala - kaže Delač.

Ima prilika i na burzi

Navodi da na domaćoj burzi itekako ima dobrih prilika. Pojašnjava da Zagrebačka burza nudi dionice iz tradicionalnih sektora: prehrambeno-prerađivačka djelatnost, turizam, financije i ICT-a. Navodi da su valuacije na burzi značajno niže od onih u razvijenim zemljama zapadne, ali i istočne Europe, od 30 do 50 posto, što implicira da su dividendni prinosi viši od usporedivih kompanija i sektora u inozemstvu.

- Oni koji vjeruju u normalizaciju i rast turizma, pozitivan utjecaj NPOO-a na hrvatski BDP, to da će ulazak u eurozonu smanjiti premiju rizika i povećati vrijednost svih hrvatskih imovinskih klasa, mislim da ulaganjem na Zagrebačku burzu mogu ostvariti solidne prinose u narednom razdoblju - kaže Delač.

Usto ističe da je InterCapital prvi u Hrvatskoj ponudio ETF-ove za najbolje hrvatske i slovenske dionice i da su postigli odličan uspjeh.

- Stoga ne isključujem da u budućnosti ponudimo proizvod koji će biti vezan uz kripto, ali vodeći se ključnim kriterijima kvalitete i transparentnosti za investitore - kaže Delač.

Milan Horvat kaže da će Zagrebačka burza dobiti priliku u idućih nekoliko godina ponuditi i regulirane proizvode koji se temelje na kriptoimovini. No, pojašnjava da joj vrijeme tu ne ide u prilog.

- EU regulacija kripto i digitalne imovine će sigurno omogućiti njihovo svekoliko usvajanje, pa i takozvani mass adoption, što je super, ali tada će mnoge karte već biti podijeljene i ne vidim da bi se ZSE za neku izborila. Na tom tržištu je iznimno velika konkurencija centraliziranih i nadolazećih decentraliziranih kriptoburzi - kaže Horvat.

Nikola Škorić iz Electrocoina ističe da ako se nešto ne promijeni, odnosno ako se nastavi dosadašnji trend, moguće je da će već u ovoj godini prometi kriptomjenjačnica prijeći promet na Zagrebačkoj burzi. Za iduću godinu, kaže, ne sumnja da će se to dogoditi.

- Teško mi je nagađati zašto se to događa. Iz moje osobne perspektive mislim da je stvar u dostupnosti, jer u kriptu se s tri do četiri klika sve riješi. Ne bih rekao ni da nema investicijskih prilika. Startup Revuto je preko blockchaina skupio više od 60 milijuna kuna kapitala, a RMRK, čita se Remark, više od 40 milijuna kuna. To su hrvatski kriptoprojekti, i to samo oni najuspješniji unatrag dva mjeseca. Prilika ima, ali se one sele na blockchain - zaključuje Škorić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 06:28