Dvostruki oskarovac Branko Lustig bit će osobni izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na komemoraciji u povodu 70. obljetnice proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac. Informaciju nam je sinoć potvrdio Lustig osobno.
- Zamoljen sam od naše predsjednice da budem njen izaslanik i nisam tako lijepoj ženi mogao reći ne - rekao je Lustig. Dodao je kako je ionako namjeravao ići na komemoraciju te da mu je velika čast što je izaslanik predsjednice.
Djetinjstvo u logorima
- Trudit ću se to obaviti kako treba. Dozvoljen mi je i govor, ali nisam još siguran hoću li ga održati. Odlučit ću kad budem tamo i bit će kako mi srce u tom trenutku kaže - rekao nam je proslavljeni hrvatski producent. Lustig je rođen u Osijeku, a djetinjstvo mu je bilo prekinuto kada je s majkom završio u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen. Ono što je doživio u logorima, poslije je prenio i na film “Schindlerova lista”, za koji je dobio prvi Oscar, a drugi je uslijedio za film “Gladijator”. Oba su filma osvojila i Zlatni globus. Nakon 25 godina provedenih u SAD-u, Lustig se vratio u Hrvatsku. Predsjednik je Festivala tolerancije, a učenicima i studentima drži i predavanja na temu holokausta.
Odbili pokroviteljstvo
Predsjednica Grabar Kitarović posjetila je Spomen-područje Jasenovac u srijedu, 22. travnja. Iako su iz njezina Ureda tada rekli kako je išla sama jer je Spomen-područje htjela posjetiti točno na obljetnicu, neki su njezino odbijanje da se tamo pojavi u nedjelju, kada se okuplja cijeli državni vrh, shvatili da se pribojava da bi je tamo mogli dočekati zvižduci. Naime, Savez antifašističkih boraca Hrvatske zamjerio je Grabar Kitarović uklanjanje Titove biste s Pantovčaka, zbog čega su joj odbili pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice pobjede nad fašizmom.
Komemoraciji koja se održava pod pokroviteljstvom Sabora prisustvovat će preživjeli zatočenici, premijer Zoran Milanović, šef Sabora Josip Leko te ministri Vesna Pusić, Orsat Miljenić, Tihomir Jakovina, Berislav Šipuš... U logoru Jasenovac ubijeno je više od 83 tisuće ljudi, mađu kojima najviše Srba, Židova, Roma, ali i Hrvata.