Prema podacima Saveza logoraša BiH, kroz logore tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne prošlo je 41.166 osoba i Hrvatska može očekivati toliko odštetnih zahtjeva.
Predsjednik Saveza logoraša BiH, Jasmin Mešković, u razgovoru za Jutarnji rekao je da se Savez konzultira sa stručnjacima za međunarodno pravo u BiH, da su u kontaktu s nekoliko odvjetničkih ureda u Hrvatskoj, i to u Zagrebu i Splitu, te s hrvatskim nevladinim udrugama. Traže model da žrtvama osiguraju odštetu.
- Mislimo da bi bilo najbolje kada bi se formirao fond za reparaciju žrtvama iz BiH u kojemu bi učešće imala Hrvatska zajedno s BiH, a po mogućnosti i Srbija. Odštete bi bile za žrtve iz BiH neovisno o njihovoj nacionalnosti. Ako to ne uspije, tražit ćemo druge načine da žrtvama osiguramo odštetu - kaže Mešković i naglašava kako smatra da tužbe ni za koga nisu dobre, ni za onog tko tuži, kao ni za tuženu stranu i logoraši bi ih rado izbjegli. Ali dodaje da neće od njih bježati ako ne bude drugog puta do odštete.
Daleko od pomirenja
- I zadnja pravomoćna presuda Haaškog suda Prliću i ostalima izazvala je reakcije koje nisu stavile žrtve u prvi plan, već se pokazalo koliko smo daleko od pomirenja. Svaki segment života želimo iskoristiti za prepucavanja. Mi smo svjesni potrebe suživota i pomirenja, a tu je potrebna i reparacija. Sve strane koje se spominju u presudi Haaškog suda trebale bi se obratiti žrtvama i pružiti im reparaciju - kaže Mešković.
Na pitanje na što bi bila pravna podloga za podnošenje tužbe protiv Hrvatske odgovara da je to presuda šestorci Hrvata iz BiH, ali i rezolucija Vijeća sigurnosti Generalne skupštine UN-a od 3. veljače 1994. kojom Vijeće sigurnosti zahtijeva “da Hrvatska smjesta povuče sve elemente Hrvatske vojske (HV), kao i vojnu opremu, te da potpuno poštuje teritorijalni integritet BiH”. Napominje da spomenuta rezolucija Vijeća sigurnosti govori o povredi teritorijalnog integriteta BiH, dok presuda Prliću i ostalima sadrži udruženi zločinački pothvat u koji su bili uključeni Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Mate Boban.
Proučavaju presudu
Mešković kaže da pravnici proučavaju presudu Haaškog suda, ali da treba prvo vidjeti druge načine kojima bi se došlo do odštete za žrtve. Na pitanje može li govoriti o iznosima koje bi žrtve tražile, predsjednik Saveza logoraša BiH odgovorio je da se ne bi upuštao u iznose i da se nisu radile nikakve kalkulacije.
Premda Mešković ističe da je tužba protiv Hrvatske zadnja opcija na koju bi se logoraši iz BiH odlučili, Savez kojemu je na čelu nije učinio ni jedan korak kako bi stupio u kontakt s hrvatskom Vladom ili predstavnikom koje druge grane vlasti ne bi li iznijeli svoje stavove i argumente. - Mi poštujemo hrvatsku Vladu, hrvatsku predsjednicu i premijera, no nikoga iz hrvatskih vlasti nismo kontaktirali. Smatramo da se netko ih hrvatske Vlade trebao javiti nama i pitati nas što tražimo. A mi ne tražimo reparaciju za Bošnjake. Zadnja presuda Haaškog suda spominje Bošnjake, ali mi želimo da sve žrtve u BiH dobiju odštetu - kaže Mešković.
Komentirajući istupe pojednih hrvatskih političara po kojima bi, ako iz BiH stignu tužbe za odštetu žrtvama rata, u BiH ispostavili račun za zbrinjavanje njihovih izbjeglica, predsjednik Saveza logoraša BiH kaže da takvo razmišljanje i takva politika nisu u redu. - Znamo da je dio izbjeglica iz BiH našao spas u Hrvatskoj, da je dio njih iz Hrvatske otišao u treće zemlje, a dio trajno ostao u Hrvatskoj. Ali ta priča nije dio haaške presude i ne može ju se dovoditi u vezu s njom - kazao je Mešković.
Posljedice odluke
Odvjetnik Anto Nobilo prvi je u Hrvatskoj upozorio kako bi odštetni zahtjevi mogli biti posljedica presude Prliću i ostalima. - Haaška presuda ne donosi automatski loše financijske i pravne posljedice za Hrvatsku. Međutim, ona je osnova na temelju koje obitelji žrtava navedenih u presudi mogu pred općinskim sudovima u Hrvatskoj pokrenuti postupke za naknadu štete i sasvim je izvjesno da će, na temelju haaške presude, te postupke i dobiti - kazao je Nobilo za Jutarnjji list i pojasnio da na isti način obitelji hrvatskih Srba čiji su bližnji žrtve ratnih zločina, a sudski je dokazano da su počinitelji pripadnici Hrvatske vojske i policije, nakon pravomoćne presude o ratnim zločinima ostvaruju pravo na naknadu štete. Prema praksi hrvatskih sudova, a na temelju stajališta Vrhovnog suda, odštete iznose oko 220.000 kuna za ubijenog člana obitelji.
Ako bi se taj iznos pomnožio s brojem žrtava logora u tzv. Herceg-Bosni kojim raspolaže Savez logoraša BiH, došlo bi se do iznosa nešto većeg od 9 milijardi kuna koje bi im Hrvatska morala isplatiti.