Odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojom je nakon dulje od deset godina zastoja ponovno odobrena eksploatacija pijeska iz rijeke Drave izazvala je reakciju četiriju hrvatskih udruga za zaštitu prirode koje su pred Upravnim sudom u Osijeku podnijele tužbu protiv Ministarstva tražeći poništenje te odluke.
Višak nanosa
Podsjetimo, Ministarstvo je 26. ožujka 2020. donijelo rješenje kojim se omogućava uklanjanje viška nanosa pijeska iz Drave, što je naišlo na pozitivan odjek građevinskog sektora, ali i politike, prvenstveno župana osječko-baranjskog Ivana Anušića, koji je od početka svoga mandata tražio donošenje ovakvog rješenja, obrazlažući to gospodarskim razlozima.
Naime, zbog zabrane eksploatacije pijeska iz Drave građevinske tvrtke iz Hrvatske morale su uvoziti skuplji pijesak iz Srbije. Ovim rješenjem omogućeno je i da se pijesak koristi za gradnju preostalog hrvatskog dijela koridora 5C, ali i više plovidbi rijekom Dravom, rad Luke Tranzit... No, udruge WWF Adria, Biom i Zelena akcija iz Zagreba te Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Osijek sudskim su putem zatražile donošenje privremene mjere zabrane ovih zahvata.
U tužbi ističu da su rješenjem Ministarstva povrijeđeni Zakoni o zaštite prirode i zaštite okoliša te Zakon o vodama. Smatraju i da je nedopustivo da za “zahvate uklanjanja viška nanosa iz rijeke Drave s ciljem smanjenja rizika od poplava nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš te glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu”. Ističu i da je rješenje nezakonito te da se njime “prikriva sasvim druga djelatnost” te da se “ne zna koja količina pijeska će se izvaditi, koje vremensko razdoblje, koja je namjena toga pijeska”.
Važan resurs
- Moramo gospodariti našim resursima, a ne ih zanemarivati. Potpuno je razumno nakon desetak godina očistiti Dravu koja je prestala biti plovna na nekim dijelovima. Zabrana vađenja pijeska dovela je do toga da danas uvozimo milijune tona pijeska koje plaćamo puno više i time onemogućavamo plovidbu putničkih i gospodarskih bitnih brodova.
Paralelno gradimo terminal rasutih tereta i putničko pristanište, ulažemo više od 400 milijuna kuna u te projekte koji bi ostali neiskorištena infrastruktura. Vađenjem pijeska dobivamo i materijal kojim gradimo nastavak koridora 5C umjesto da ga uvozimo po višestruko većem cijenama iz susjednih Srbije i BiH - poručio je Anušić.