OBJAVILA UDRUGA

Tužbe u slučaju švicarski franak: I poduzeća imaju pravo na preplaćene kamatne stope

Visoki trgovački sud prihvatio je žalbu Glumac-Export za CHF kredit u slučaju protiv Addiko banke, promjena kamate nije bila zakonita
 Damjan Tadic/Cropix

Udruga Franak je objavila "radosnu vijest" za sve pravne osobe: poduzeća s kreditima u švicarskim francima, jednako kao i potrošači, imaju pravo na preplaćene kamatne stope.

Povod tome je presuda Visokog trgovačkog suda (VTS) u slučaju Glumac-Export iz Dubrovnika protiv Addiko banke u kojoj stoji da je promjenjiva kamatna stopa ništetna. Sud je ukinuo prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Splitu koji je neosnovanim ocijenio tužbeni zahtjev da se utvrdi ništetnost i nepoštenost ugovorne odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope, a time i zahtjev dubrovačke tvrtke da joj se isplati iznos od 30.443 CHF, istodobno joj naloživši da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 6250 kuna. VTS je prihvatio žalbu i predmet vratio na ponovno suđenje.

Slučaj Vrana

U obrazloženju navodi da su stranke ugovorile način obračuna kamate, pri čemu je njezina visina vezana za tromjesečni Libor, s dodatkom marže. Kako iz ugovora proizlazi da bi kreditor jednostranom odlukom mijenjao način obračuna ugovorene kamate, VTS ocjenjuje da je to protivno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu koji je propisan Zakonom o obveznim odnosima, pa je odredba prema tome i ništetna. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud je pozvan da provede financijsko vještačenje i izračuna razliku između plaćene i ugovorene kamatne stope u utuženom razdoblju. No, nije to prvi put da je jedno poduzeće tužilo banku zbog promjene kamatnih stopa i dobilo tužbu.

VTS je, primjerice, 2018. godine prihvatio odluku Trgovačkog suda u Zadru prema kojoj je Addiko banka morala vratiti tvrtki Vrana iz Biograda 603.000 kuna preplaćenih kamata uz pripadajuće zatezne kamate. U ovom slučaju, ali i još nekoliko poznatih predmeta (tvrtka Rediviva), sporna je bila jednostrana promjena ugovorene fiksne kamatne marže. Ako smatraju da se banka nije ponašala u skladu sa zakonom, jasno je da i poduzeća imaju pravo tražiti obeštećenje. No, ona se na to nisu često odlučivala, što je i razumljivo, s obzirom da nemaju tako široka uporišta kao potrošači. Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, kaže da takve tužbe nikad nisu bile tema među članicama Udruge, "ali ako vide da prolaze na sudu i ako imaju pravo tražiti obeštećenje, moguće je da će se na to odlučiti".

Stanovi i automobili

Međutim, podsjeća da su se CHF krediti uglavnom odobravali za kupnju stanova i automobila, dok su ih tvrtke i obrtnici uzimali rjeđe. Na kraju, banke te kredite ne odobravaju već više od deset godina pa se otvaraju i pitanja zastare i koliko ih je uopće preživjelo. No, u odvjetničkim krugovima koji se bave tom problematikom i tužbe su im posao, tvrde da "za restitucijske zahtjeve u ništetnosti nema zastare", pozivajući se na odluku Vrhovnog suda u slučaju ugovora kod prodaje nekretnine. Jedina razlika u odnosu na potrošačke kredite, smatraju, jest u postupku dokazivanja; dok se u slučaju potrošačkih kredita smatra da se o spornoj odredbi nije pregovaralo, u slučaju pravnih osoba teret dokazivanja je na tužitelju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2022 07:34