Zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, točnije zbog pokolja 43 ljudi u Škabrnji, nakon provedene istrage splitsko tužiteljstvo podignulo je optužnicu protiv Zorana Tadića (63), bivšeg načelnika sigurnosti Štaba teritorijalne obrane Benkovac, inače državljanina Republike Srbije i Australije.
Tadićev krimen, prema optužnici, je krenuo od zapovijedanja 2. specijalnim vodom TO Benkovac zvane Dobrovoljački vod koji je uglavnom bio formiran od dobrovoljaca iz Srbije.
Prenio zapovijed podređenima
Optuženi je, navodi tužiteljstvo, zajedno s pripadnicima drugih srpskih paravojnih postrojbi i postrojbama bivše "JNA" tijekom agresije na Republiku Hrvatsku te postupajući temeljem zapovijedi načelnika Štaba i zamjenika komandanta 9. Kninskog korpusa koji je zapovijedao i zapovjednicima spomenutog voda, kao i zapovijedi komandanta Štaba TO općine Benkovac, a koji su izdali zapovijed za napad na Škabrnju, ovu zapovijed prenio svojim podređenima.
Pa ih se tako tereti da su 18. studenoga 1991. oko 7:30 sati iz pravca Zemunika Gornjeg, započeli napad na Škabrnju granatama iz tenkova, minobacačima, višecjevnim bacačima raketa ali i naoružanim vojnicima.
-Nakon što su pripadnici "2. specijalnog voda" oko 11:30 sati, u pratnji tenkova i oklopnih transportera ušli u dio sela Škabrnja zvani Ambar, a u kojem je živjelo uglavnom hrvatsko stanovništvo, okrivljenik je zajedno sa 17-oricom poznatih pripadnika tog voda te drugim nepoznatim dobrovoljcima, postupio protivno odredbama IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i protivno odredbama Dopunskog Protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. (Protokol I) iz 1977. godine.
Uz uništavanje stambenih, gospodarskih i vjerskih objekata bez izbora cilja i vojnih potreba, okrivljenika se tereti da je sudjelovao i u prisilnom izvlačenju iz skloništa mještana pretežno starije životne dobi te žena i djece, a potom su iz neposredne blizine iz vatrenih oružja ubili 30 mještana i 13 branitelja – otkrivaju iz splitskog Županijskog državnog odvjetništva dio činjeničnog supstrata optužnice.
Inače, Tadiću koji se nalazi izvan granica Lijepe naše, već je ranije splitski sudac istrage odredio istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.
Prije točno tri godine za Slobodnu Dalmaciju Tadić je negirao da je krvnik pritom priznajući tek da je "bio u Škabrnji ali ne da bi ubijao".
'Tražit ću zadovoljštinu'
- Bio sam tamo da ljudima pomognem. Nisam bio krvnik. To je lako dokazati i to ću dokazati. A onda ću od svih onih koju su mi život uništili lažima tražiti zadovoljštinu sudskim putem za naknadu štete. Ne može se nitko tako igrati s ljudima – kazao je Tadić za Slobodnu. Na upit novinara, između ostaloga, što je radio kobnog datuma u Škabrnji zapravo, kazao je: "Došao sam izvući tijela poručnika JNA Miroslava Stefanovića i vojnika Dejana Lazića, koji su ubijeni prilikom pokušaja pregovora u zaseoku Ambaru u Škabrnji.
Trebalo se pregovarati oko prestanka minobacačke vatre iz Škabrnje na aerodrom u Zemuniku, no kad su došli na pregovore, po njima su s hrvatske strane otvorili vatru. Uz Stefanovića i Lazića tada je ranjeno još 17 pripadnika JNA. Tijelo poručnika i vojnika ubacio sam u transporter i krenuo ka centru sela. Tada sam uz cestu s lijeve i desne strane ugledao mrtva tijela desetak civila. Odmah sam o tome izvijestio komandu, nastala je panika, nitko nije znao da su ubijeni civili, a oni su sve to prijavili komandi u Kninu." Na kraju razgovora za Slobodnu Tadić je negirao zapovijedanje Dobrovoljačkim vodom svalivši tu odgovornost na stanovitog Radaka.