Samo jedna trećina hrvatskih gradova - preciznije, njih 46 - uspjelo je ove godine upisati u jaslice svu djecu za koju su roditelji podnijeli zahtjev za smještaj. U približno jednakom broju gradova (53) neupisano je ostalo do 10 posto djece, a u njih 9 mjesto u jaslicama nije dobilo između 10 i 20 posto djece za koju je podnesen zahtjev. Čak 15 gradova - među kojima su Samobor, Đakovo, Bjelovar, Dugo Selo, Vrbovec i drugi - ne uspijeva upisati više od 20 posto djece za koju postoji potreba jasličkog smještaja. Za četiri grada (Ilok, Knin, Ogulin i Zlatar) nema dostupnih podataka.
Bitno je bolja situacija s vrtićima, odnosno sa smještajem djece starije od tri godine, no daleko od zadovoljavajuće. U 68 gradova upisana su sva djeca, u 42 grada bez mjesta u vrtiću ostalo je do 10 posto djece za koju je predan zahtjev, u 8 gradova neupisano je ostalo između 10 i 20 posto djece, a u dodatnih osam - riječ je o Karlovcu, Valpovu, Dugom Selu, Oroslavju, Svetoj Nedelji, Svetom Ivanu Zelini, Varaždinskim Toplicama i Virovitici - vrtić nije dobilo više od 20 posto djece za koju je predan zahtjev.
Tisuće djece ostalo neupisano
Proizlazi to iz podataka za 2026. godinu koje je objavilo Ministarstvo demografije u sklopu vrlo detaljnog tabličnog prikaza svih demografskih mjera na razini jedinica lokalne uprave i samouprave.
Situacija je još lošija kad je riječ o općinama. U 15-ak posto općina (njih 63) uopće nema ni jaslica ni vrtića za djecu, a u još 108 općina organiziran je vrtićki smještaj, ali ne i najtraženiji, jaslički. I vrtić i jaslice ima tek nešto manje od 60 posto općina. Većina njih (211 od 253) uspjela je upisati svu djecu za koju je podnesen zahtjev. U 30 općina (Gornja Stubica, Mače, Motovun, Tuhelj, Bibinje, Viškovo, Nuštar, Josipdol, da nabrojimo samo neke) neupisano je ostalo više od 20 posto djece za koju je podnesen zahtjev.
- Tisuće djece ostaju bez mjesta u vrtićima, a roditelji se suočavaju s netransparentnim postupcima upisa - priopćili su iz Udruge Sidro koja okuplja stručnjake iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a prenosi Vlatka Polšak Palatinuš, novinarka Hine. Dio djece, nastavljaju u Udruzi, ostaje bez mjesta u vrtićima zbog nedostatka kapaciteta, dio gubi pravo upisa zbog velikog broja nevaljanih zahtjeva, što, smatraju u Udruzi, otvara pitanje jasnoće sustava upisa djece u vrtiće.
Dio "nevaljanih zahtjeva" odnosi se na činjenicu da do početka pedagoške godine, odnosno do 1. rujna, djeca nisu navršila godinu dana. Iako, primjerice, na stranicama Grada Zagreba stoji kako se djeca upisuju cijelu godinu, iz čega proizlazi da za djecu mlađu od godine dana roditelji mogu podnijeti zahtjev i izvan glavnog upisnog termina, nakon što djeca navrše godinu dana, u stvarnosti je vjerojatnost da će ta djeca doista i upisati jaslice mala ili nikakva. Vrtići se najvećim dijelom napune već 1. rujna, tako da za djecu koja su, primjerice, rođena u ožujku te roditelji za njih tek u ožujku mogu predati zahtjev, više nigdje nema mjesta.
Grad Zagreb je, konkretno, Ministarstvu demografije dostavio podatak da nije uspio upisati do 10 posto djece u jaslice i u vrtiće. Prema konkretnim podacima koje je iznio gradonačelnik Tomislav Tomašević, jaslicama i vrtićima je stiglo 8.972 zahtjeva, od čega je njih 1777 bilo nevaljano. Nakon razmatranja prigovora, prema aktualnim rezultatima koje je iznijela gradska uprava, upisano je 7.267 djece. Ono što nije istaknuto jest da se velika većina od ovih više od 1700 "nevaljanih zahtjeva" odnosi upravo na djecu koja još nisu navršila godinu dana i za koju je vjerojatnost upisa u jaslice tijekom naredne godine minimalna.
Ne uspijevaju ni veliki gradovi
U Splitu je, prema privremenim rezultatima od 8. lipnja koje je za Hinu iznijela Udruga Sidro, zaprimljen 1.591 zahtjev, a upisano je 812 djece. Od ukupnog broja prijava, 128 zahtjeva nije bilo valjano, 261 prijava nije udovoljavala propisanim uvjetima, a 391 dijete ostalo je neupisano zbog manjka kapaciteta.
U Rijeci je bez vrtića ostalo 474 djece. Od toga je 208 zahtjeva bilo nevaljano, dvoje djece nije primljeno zbog nemogućnosti osiguravanja potrebnih uvjeta, a 264 djece nije upisano zbog nedostatka mjesta.
U Osijeku je, prema privremenim rezultatima prvog kruga upisa, 89 djece ostalo bez mjesta zbog nedostatka kapaciteta, 37 zbog kriterija dobi, dok 21 dijete nije ostvarilo pravo upisa jer nema prebivalište u Osijeku. Od odbijenih zahtjeva, pet ih se odnosilo na neispunjavanje uvjeta procijepljenosti, a dva na nepotpunu dokumentaciju.
Udruga je, kako penosi Hina, upozorila da među djecom koja najčešće ostaju na marginama sustava posebno mjesto zauzimaju djeca s teškoćama u razvoju te poručuju kako vrtići trebaju prestati biti politički poligon za promoviranje lokalnih vlasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....