ZAGREB - Laboratoriji na 15.000 četvornih metara opremljeni najsuvremenijom tehnologijom u kojima 300-tinjak mladih doktora znanosti razvija nove sustave na hibridnim i elektroautomobilima, “uče” robote kako razmišljati, stvaraju nove sustave obnovljivih izvora energije, razvijaju nove nanoelektroničke sklopove.... I sve to ne događa se u Silicijskoj dolini, nego u centru Zagreba, i to za otprilike četiri godine.
Realnost ili samo bujna mašta? Nedjeljko Perić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, uvjeren je da je to moguće. S ogromnim žarom predstavlja mi projekt inovacijskog cetra koji FER želi realizirati u sljedeće četiri godine.
Investicija u budućnost
- Apsurdno bi bilo da ne osnujemo jedan takav centar. Ako to ne realiziramo, i dalje ćemo se ovako mučiti, pa ćemo i za 10, 20 godina govoriti da je naše gospodarstvo loše, da smo mi loši, a mladi ljudi nam odlaze u inozemstvo. Inovacije podižu konkurentnost industrije i otvaraju nova radna mjesta. Želimo stvarati industriju temeljenu na novim naprednim inovacijama, a u inovacijskom centru će se razvijati inovacije zasnovane na vrhunskim istraživanjima, što će rezultirati sofisticiranim proizvodima - objašnjava dekan Perić. Na pitanje je li centar temelj da u budućnosti Hrvatska dobije svoju Nokiju, Samsung ili Apple, Perić indirektno odgovara da su te kompanije nastale na inovacijama kreativnih pojedinaca u okruženju koje je imalo stratešku orijentaciju na inovacije, a upravo je to cilj budućeg centra.
Rezultati za ladice
U Hrvatskoj se povremeno govorilo o takvom centru, ali nikada se nitko time nije ozbiljno pozabavio. Političari i gospodarstvenici vole pričati o domaćoj pameti bez koje nema napretka, ali malo tko je na tom području išta učinio. Nedjeljko Perić prošle je godine započeo svoj drugi dekanski mandat na FER-u, a glavna misija je da sa svojim suradnicima s Fakulteta realizira ovaj projekt. Tvrdi da mladi doktorandi s Fakulteta i Sveučilišta u svojim istraživanjima postižu iznimne znanstvene rezultate koji potom završe u ladicama jer ih nemaju mogućnosti pretvoriti u inovacijska rješenja koja bi imala značajnu korist za gospodarstvo.
- Mi ćemo stvarati inovacije koje će poslije preuzimati Končar, Ericsson Nikola Tesla i druge hrvatske tvrtke. Ili ćemo mi unutar centra osnivati start up kompanije koje će se osamostaljivati i zapošljavati nove ljude - objašnjava Perić. Strateška područja na kojima bi se radilo u centru su inovacije iz područja obnovljivih izvora energije, transportni sustavi u sklopu kojih bi se radilo naglašenije na razvoju elektromobila i hibridnih automobila, u sklopu biomedicinskog inženjerstva radilo bi se na inovacijama u biomedicinskoj senzorici i instrumentaciji, medicinskom oslikavanju, bioinformatici te estimaciji emocionalnog stanja ljudi izloženih specifičnim okolnostima.
Studija izvedivosti
U centru će se poseban naglasak staviti na automatizaciju i robotizaciju proizvodnje i usluga. Kreirale bi se i inovacije zasnovane na naprednim materijalima i nanotehnologiji. Važn dio centra bio bi orijentiran na informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. U centru bi oko 80 posto zaposlenih činili mladi doktori znanosti. Do 2017. zaposlilo bi ih se oko 130, a plan je da ih 2020. bude oko 300.
Tim s FER-a već je izradio studiju predizvedivosti u kojoj je prilično detaljno opisan projekt. Već ove godine centar će biti ustanovljen, a sljedeće bi počeo zapošljavati ljude. Sve to vrijeme pripremala bi se potrebna dokumentacija kako bi 2015. godine počela gradnja centra koja bi trajala dvije godine. Za zgradu, koja bi se prostirala na oko 20 tisuća četvornih metara, razmatraju se dvije potencijalne lokacije. Jedna je sa sjeverne strane sadašnje zgrade FER-a, gdje je 9000 četvornih metara neiskorištenog prostora. U tijeku su razgovori s vlasnicima oko rješavanja imovinsko-pravnih i financijskih pitanja. Za rješavanje tih pitanja na FER-u očekuju podršku i pomoć Grada Zagreba i nadlaženih Vladinih institucija.
Druga lokacija je nedaleko od FER-a, na prostoru sadašnje sportske dvorane Martinovka. U tom slučaju dvorana bi bila srušena, a unutar inovacijskog centra bila bi napravljena nova dvorana za sportske sadržaje. Cjelokupni projekt, prema prilično preciznim izračunima, stajat će nešto manje od 40 milijuna eura. Dekan Perić pojašnjava da će samo za potrebnu dokumentaciju trebati izdvojiti 3 milijuna eura. Ta sredstva će pokušati prikupiti i uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja.
Tronožac kojeg nema
Nadalje, 16 milijuna eura trebat će izdvojiti za gradnju zgrade. Najskuplje će biti opremanje potrebnom infrastrukturom i opremom. Procijenjena vrijednost opreme je oko 21 milijun eura. Potrebnih 37 milijuna eura za izgradnju i opremanje na FER-u se nadaju prikupiti iz strukturnih fondova Europske Unije. Ako im to ne uspije, obratit će se za pomoć hrvatskoj Vladi. - Vlada može odrediti prioritete u financiranju, a smatram da je ovo sigurno prioritet. Jer ovaj centar se neće graditi zbog njega samog, nego da svojim radom pridonese stvaranju dodane vrijednosti hrvatskom gospodarstvu - ističe dekan Perić.
U razgovoru konstantno naglašava potrebu sinergije znanosti, gospodarstva i vlasti. Na opasku kako je dojam da te sinergije sada nema, Perić pojašnjava kako su gospodarski problemi toliko eskalirali da se javlja želja za “utjelovljenjem tronošca - znanost - gospodarstvo - vlast”. Navodi i pozitivne primjere partnerstva s industrijom kao što je ona s Končarom, gdje su, primjerice, tri doktoranda na FER-u istraživali problematiku upravljanja vjetroagregata, odnosno sustave komunikacija za tračnička vozila. Doktorandi su se nakon doktoriranja zaposlili u Končaru, gdje su svoje istraživačke rezultate pretvorili u komercijalne proizvode. Perić spominje i druge tvrtke s kojima FER surađuje te naglašava da su u Savjetu FER-a istaknuti gospodarstvenici i menadžeri koji Fakultetu pružaju veliku pomoć.
FER je za iskorak
On je svjestan da budući centar nije sam sebi svrha. - Inovacija nije inovacija ako nije konkretna, ako se ne može komercijalizirati i zato ćemo pažljivo izabrati koncept rada i vrste inovacija koje su izvedive i koje se mogu plasirati na tržište. Pritom nismo opterećeni stvaranjem nekog revolucionarnog proizvoda, ali želimo raditi za potrebe i korist gospodarstva. Dekan Perić je uvjeren u uspjeh ovog projekta. Odaje dojam čovjeka koji je njegovu realizaciju zacrtao kao svoj veliki profesionalni cilj. - Mi sada moramo napraviti iskrorak i ovaj je fakultet spreman u to krenuti. FER može i hoće pomoći razvoju gospodarstva s visokom dodanom vrijednošću - ističe Perić.