Vladimir Putin prijeti objavom rata Ukrajini, što je uvod u još žešći sukob, sve je realnija opasnost njegova proširenja na Moldaviju, europske zemlje se naoružavaju, a Finska i Švedska ulaze u NATO. U Hrvatskoj se vode polemike o tome treba li njihov ulazak u NATO uvjetovati izmjenom izbornog zakona u BiH.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prije nekoliko dana je rekao da možda nismo u svakom trenutku svjesni koliko je ozbiljna situacija. Pitali smo ga koliko je, po njemu, realno proširenje rata u Ukrajini.
- Kad analiziramo sve što se zbiva na terenu, izjave najodgovornijih aktera te rasprave koje se vode u Europi i svijetu, jasno je da je stanje uistinu neizvjesno, nikad opasnije od Drugoga svjetskog rata i da ne možemo isključiti niti jedan scenarij, pa ni potencijalno proširenje sukoba. To prije svega vrijedi za države u neposrednom susjedstvu sukoba, ali imajući u vidu kvalitetu suvremenog naoružanja, ne samo njih. I zato ne čudi da i države koje su do prije nekoliko mjeseci zazirale od same pomisli da jačaju svoje vojne kapacitete, mislim tu prije svega na Njemačku, danas o tome više nemaju nikakve dvojbe. Razlog za to je, dakako, mogućnost proširenja sukoba, ali i odgovornost u smislu obrane u slučaju takvog razvoja događaja, odnosno potreba zaštite vlastitih građana.
Može li se predvidjeti reakcija SAD-a i EU ako započne rat i u Moldaviji?
Na temelju svega što smo vidjeli na primjeru Ukrajine - mislim prije svega na jedinstvenu reakciju i podršku EU, UN-a i NATO-a kao okosnice transatlantskog partnerstva, zasigurno podrška ne bi izostala ni u slučaju Moldavije. S tim da to ne znači izravno vojno uključivanje u sukob, već sve ostale vidove pomoći.
Što znači ulazak Finske i Švedske u NATO? Te dvije države, koje graniče s Rusijom, odnosno u njezinoj su neposrednoj blizini, dobivaju zaštitu, a što dobiva NATO njihovim ulaskom?
Finska i Švedska su - uz Austriju - vojno neutralne jer su dugo vremena smatrale da ih takav status najbolje štiti od rata. Međutim, one nisu politički neutralne jer su demokratska društva i uspješne članice EU. Zato su obje države od aneksije Krima 2014. intenzivirale svoju suradnju sa Savezom, a nakon invazije na Ukrajinu u obje je države, uz promišljanja na političkoj razini, značajno porasla i podrška javnosti za članstvo u NATO-u. Procjena je i političara i javnosti Finske i Švedske da im neutralnost - koja u slučaju Švedske seže u početak 19 stoljeća, dok je u slučaju Finske rezultat dogovora sa Sovjetskim Savezom iz 1948. - više nije nikakva brana od mogućeg ruskog napada kao što nije bila ni u slučaju Ukrajine.
NATO okuplja demokracije, nacije koje nastoje sačuvati svoje temeljne vrijednosti i način života i otvoren je za nove članice koje ispunjavaju te osnovne kriterije i iskažu želju za članstvom. Uostalom, na tim premisama je i Hrvatska ušla u NATO. Osim toga, Švedska i Finska imaju velik ugled kao razvijene zemlje s respektabilnim iskustvom i u vojnim i sigurnosnim pitanjima. Upravo je u Helsinkiju nedavno osnovan EU-NATO centar izvrsnosti za odgovor na hibridne prijetnje, dok je u Stockholmu još ranije, zahvaljujući iskustvu Švedske u misijama UN-a, osnovan Obučni centar za očuvanje mira. Finska već izdvaja 2 posto BDP-a za obranu, Švedska se tome postotku značajno približila, i obje su države s jakom vojnom industrijom.
SDP, ali ni druge lijeve stranke, nisu do sada iznijele stav o proširenju NATO-a. Očekujete li da će u Saboru podržati ratifikaciju ulaska Finske i Švedske?
SDP, odnosno njegovi ostaci, utapa se u političku irelevantnost, s jedinom preostalom "programatskom" dvojbom hoće li se kao rezervni populisti šlepati uz Most ili kao pričuvni NGO uz Možemo!. Osobno očekujem respektabilnu većinu za ratifikaciju, jer mislim da ima daleko više odgovornih zastupnika koji znaju da bi bilo pogrešno osporavati odluku o jačanju obrambenog bloka demokratskih zemalja. Takva odluka nije nimalo laka prije svega za te dvije zemlje, a ozbiljna je i za NATO. Nažalost, živimo u opasnim vremenima, iako to nije bila naša želja ni naš izbor. Ruska percepcija da NATO predstavlja prijetnju, pogotovo u vojnom smislu, nije potkrijepljena u stvarnosti. NATO je obrambeni instrument demokratskih država, a demokracije se nastoje uzajamno podupirati, dok autokratski režimi napadaju one koje sami označe prijetnjom, doduše, ne za njihove građane već za njihove režime. Što se nas tiče, postoje načela koja moramo braniti, inače gubimo bitku s nasijem i samovoljom, a u konačnici gubimo slobodu.
Može li negativan stav dijela oporbe, odnosno vezivanje ove ratifikacije za izmjenu izbornog zakona u BiH, na bilo koji način utjecati na ulazak Hrvatske u Schengen?
Mi smo upravo sa Švedskom i Finskom u prošle dvije godine odradili niz važnih razgovora i pripremili teren, odnosno pridobili njihovu potporu za članstvo Hrvatske u Schengenu. Također, ova Vlada i premijer osobno angažirali su se na pitanju ravnopravnosti Hrvata u BiH kao nitko prije nje. Ostvaren je napredak u strateškim dokumentima, a prvi put se o BiH raspravljalo na najvišoj razini EU. I to na inzistiranje premijera Plenkovića. Takav odgovoran pristup nastavlja se i Vlada od toga neće odustati. Svi koji razumiju odnose u međunarodnoj politici svjesni su da je napredak nemoguć bez partnera i saveznika. A ti naši partneri u ovom prijelomnom trenutku za naš kontinent žele snažniju kolektivnu obranu. Mi smo na dubljoj integraciji Hrvatske u NATO i EU radili godinama, naporno, argumentirano, postupno i mukotrpno. Time smo stekli kredibilitet temeljem kojeg možemo rješavati i druga za nas važna pitanja, uključujući ravnopravan položaj Hrvata u BiH. Ucjenjivanje i ulazak u konflikte s onima s kojima dijelimo istu viziju budućnosti Europe nas prije može udaljiti nego približiti ostvarenju toga i drugih ciljeva. Schengen je od velikog interesa za naše ljude, naše gospodarstvo, turizam, ali i za ukupnu percepciju države. Posljednje četiri godine ispunili smo 258 konkretnih uvjeta u osam poglavlja šengenske stečevine. Nedavno smo uspjeli ući u program izuzeća od viza za SAD. To su nesporni uspjesi ove Vlade i zato sam siguran da će Švedska i Finska, koje će, ako tako odluče, tada već kao punopravne članice NATO-a, glasati za Hrvatsku u Schengenu.